LUXEMBOURG - Gospodarska klima u Europskoj uniji i eurozoni u studenome je dodatno poboljšana, čemu je poglavito pridonijelo značajno poboljšanje optimizma u njemačkom gospodarstvu, objavila je Europska komisija. Indeks gospodarskog povjerenja koji izrađuje Europska komisija tako je u studenome za 27-članu Europsku uniju na mjesečnoj razini poskočio 1,3 boda, na 105,2 boda, a za eurozonu 1,5 boda, na 105,3 boda. Kao što je Bruxelles objavio prije tjedan dana u preliminarnim procjenama, povjerenje potrošača u 16-članoj eurozoni u studenome je poboljšano, dok je na razini cijele EU njihov optimizam bio tek neznatno u plusu. U odvojenom izvješću EK je nadalje objavio zaseban pokazatelj poslovne klime u eurozoni u studenome, koji svjedoči o daljnjem poboljšanju, iako ne tako izrazitom kao u prethodnom mjesecu. Odgovarajući indeks je tako u studenome uvećan na 0,96 bodova, s 0,91 boda u listopadu nakon skoka za 0,15 bodova na mjesečnoj razini.
BRUXELLES - Sve zemlje članice Europske unije bilježit će u 2012. pozitivne stope gospodarskog rasta, ali će dužnički i problemi s proračunskim manjkom i dalje pritiskati Uniju, priopćila je Europska komisija u prvim gospodarskim prognozama za razdoblje do 2012. EU je kliznuo u recesiju prošle godine, kada su gospodarstva 27 zemalja toga bloka u prosjeku zabilježila pad aktivnosti od 4,2 posto. U ovoj godini većina zemalja članica ponovno bilježi pozitivne stope rasta, uz izuzetak njih pet-šest, dok bi Grčka i Portugal trebale bilježiti negativne stope i u 2011. U 2012. sve zemlje članice Unije bilježit će pozitivne stope rasta BDP-a, koje će se kretati od 0,8 posto u Portugalu do 4,2 posto u Poljskoj, procjenjuju u Europskoj komisiji, temeljeći procjene na pretpostavci da članice u međuvremenu neće mijenjati gospodarsku politiku. EU bi u cjelini u ovoj i idućoj godini trebao zabilježiti stopu rasta od oko 1,75 posto dok bi se u 2012. ona trebala kretati oko dva posto, procjenjuju u Bruxellesu. Stopa nezaposlenosti u Uniji trebala bi se postupno smanjiti s ovogodišnjih oko 9,5 posto na oko 9,0 posto u 2012. a stopa inflacije ostati relativno prigušena i iznositi prosječnih dva posto ovoj i idućoj godini, da bi u 2012. kliznula na oko 1,75 posto.
PARIZ - Francuska i Njemačka čvrsto su nakanile spasiti jedinstvenu europsku valutu i neće dopustiti da euro postane talac tržišta, kazao je glasnogovornik francuske vlade Francois Baroin. On je, kako je kazao, uvjeren da će se 85 milijardi eura vrijedan paket pomoći za Irsku, dogovoren protekloga vikenda, pokazati "dovoljnim i učinkovitim" za umirivanje financijskih tržišta. "Ta mjera ne predstavlja samo jednokratan odgovor na važnu krizu - ona je element apsolutne odlučnosti Europe, odlučnosti Francuske i Njemačke, da se spasi eurozona", kazao je Baroin, ujedno francuski ministar za proračun, u razgovoru za radijsku postaju Europe 1. "Neophodno je da svi, ulagači, dobiju poruku Europe: euro će biti spašen. To je instrument koji neće postati talac", dodao je, naglasivši također da dužnička kriza u Europi ne predstavlja nikakvu prijetnju Francuskoj.
DUBLIN - Bank of Ireland je objavila da će do kraja veljače pokušati prikupiti novi kapital u iznosu gotovo 2,2 milijarde eura, što je potez koji bi posrnulu irsku banku mogao dovesti nadomak nacionalizacije. Irska banka, koja je već u 36-postotnom vlasništvu države, dokapitalizaciju najavljuje samo dan nakon što su toj otočnoj zemlji, članici eurozone, s paketom pomoći vrijednim 85 milijardi eura priskočili Europska unija i Međunarodni monetarni fond (MMF). U sklopu toga paketa spašavanja, posrnule banke odmah će dobiti 10 milijardi eura i bit će podvrgnute značajnom smanjenju. Stoga je irska središnja banka u nedjelju naložila Bank of Ireland da poveća kapital za 2,199 milijardi eura. Mediji su izvijestili da bi time vlasnički udio vlade mogao dostići čak 80 posto. Irski bankovni sektor, pogođen problematičnim dugovima i narušenim povjerenjem ulagača, moći će iz programa pomoći EU-a i MMF-a povući ukupno 35 milijardi eura.
HONG KONG - Hong Kong se oporavlja od svjetske financijske krize, ali njegovo gospodarstvo mogle bi pogoditi fiskalne poticajne mjere u Sjedinjenim Državama, izjavio je gradski financijski čelnik. John Tsang je tako za gospodarstvo Hong Konga prognozirao rast po stopi od 6,5 posto u 2010. ali je istaknuo da bi fiskalne mjere razvijenih zemalja, uključujući SAD, kojima su u njihova gospodarstva ubrizgane stotine milijarde dolara, mogle uzrokovati inflaciju u Hong Kongu. „U Europi, Japanu i SAD-u već je najavljen drugi krug mjera kvantitativnog ublažavanja monetarne politike“, rekao je Tsang pred parlamentarnim odborom za financijske poslove. “Stoga će se Hong Kong i druga azijska tržišta sučeliti s rizikom napuhivanja cijena na tržištu nekretnina i snažnim oscilacijama na financijskim tržištima". Tsang je rekao da rast cijena na kineskom tržištu također može uzrokovati inflaciju u Hong Kongu, koji ima zasebnu valutu i neovisan financijski sustav.
NEW DELHI - Indija i Europska unija ulažu velike napore kako bi ipak prevladale razlike i zaključile pregovore o sporazumu o slobodnoj trgovini (FTA) uoči prosinačkog bilateralnog summita, objavili su mediji. Indijski ministar trgovine Anand Sharma i europski povjerenik za trgovinu Karel De Gucht sastat će se u Bruxellesu kako bi pregovarali o sveobuhvatnom trgovinskom sporazumu, objavila je novinska agencija PTI. Indija i njezin najveći trgovinski partner, 27-člana Europska unija, pregovaraju od lipnja 2007. o bilateralnom sporazumu o trgovini i ulaganjima (BITA) kako bi povećale bilateralnu trgovinsku razmjenu, čija se trenutna vrijednost procjenjuje na 82 milijarde dolara. Summit Indije i EU-a održat će se 8. prosinca u Bruxellesu. BITA će također omogućiti liberalizaciju trgovine na području usluga, koje su vodeći indijski izvozni proizvod, a suočavaju se s preprekama u nekoliko zemalja EU-a, poput Njemačke i Velike Britanije, navodi se u izvješću. Dužnosnici su kazali da treba riješiti nekoliko pitanja vezanih za sporazum, ali obje strane nadaju se da će zaključiti pregovore o FTA-u do kraja godine.
BRUXELLES - Europska komisija predložila je strože kontrole poštanskih pošiljaka i teretnog zračnog prometa iz zemalja izvan EU-a koje su ocijenjene rizičnima, u svjetlu nedavnog pokušaja terorističkog napada na SAD iz Jemena. "Potrebna su nam nova pravila o kontroli sigurnosti teretnog zračnog prijevoza i poštanskih pošiljaka iz trećih zemalja", rekao je povjerenik za promet Siim Kallas. "To je razlog zbog kojeg početkom iduće godine namjeravam predložiti zakon o teretnom zračnom prijevozu za Europu koji dolazi izvan EU-a", dodao je. Kallas je upozorio ipak da se u jačanju kontrola ne pretjeruje kako se ne bi paralizirao sektor.
LJUBLJANA - Dvije trećine Slovenaca protivi se solidarnoj pomoći državama Europske unije koje su dospjele u financijske teškoće, pokazala je anketa agencije Mediana koju je objavio ljubljanski list "Žurnal". Protiv takve pomoći državama koje dospiju u teškoće zbog proračunskih manjkova ili visokog zaduženja izjasnilo se 67,6 ispitanika, 22,8 odobrava solidarnu pomoć u okviru predviđenih mehanizama, dok ostali o tome nemaju jasno izraženo mišljenje, pokazalo je anketiranje provedeno na reprezentativnom uzorku. Njima je postavljeno pitanje slažu li se s odobrenom pomoći za Grčku i Irsku i mogućem novom paketu pomoći za Portugal. Slovenski premijer Borut Pahor izjavio je prošlog tjedna da će Slovenija po grubim procjenama dati 200 do 300 milijuna eura kreditnih jamstava za Irsku u okviru paketa pomoći. Sloveniji pripada 0,48 posto jamstava u takvim paketima pomoći u okviru eurozone, što je njen udio u kapitalu Europske središnje banke.
BEČ - Austrijska banka Raiffeisen International je priopćila da joj se neto dobit u devetomjesečnom razdoblju zaključno s krajem rujna više nego udvostručila zahvaljujući smanjenim rezervacijama za nenaplative zajmove u regiji srednje i istočne Europe. Ta banka, inače vodeći igrač u spomenutoj regiji, u prva je tri ovogodišnja tromjesečja ostvarila neto dobit u visini 318 milijuna eura, u usporedbi sa 156 milijuna eura dobiti u istome razdoblju 2009. U promatranom su razdoblju rezervacije za nenaplative zajmove umanjene za 38,7 posto na 837 milijuna eura ali je udio takvih zajmova u trećem tromjesečju blago povećan u odnosu na prethodna tri mjeseca, i to uglavnom u Mađarskoj i Češkoj.
BEČ - Austrijska graditeljska kompanija Strabag izvijestila je o blagom padu neto dobiti u prva tri ovogodišnja tromjesečja zbog pada graditeljskih aktivnosti u Njemačkoj i Mađarskoj. Tvrtka je ostvarila neto dobit u visini 116,4 milijuna eura (155 milijuna dolara) u razdoblju od siječnja do rujna, jedan posto manje nego u odgovarajućem razdoblju prošle godine. Prihodi su joj smanjeni za dva posto na 8,89 milijardi eura. Strabagov izvršni direktor Hans Peter Haselsteiner procjenjuje da će u ovoj godini operativna dobit pasti za jedan posto na 280 milijuna eura, dok će proizvodnja ostati nepromijenjena u odnosu na prošlu godinu. Tvrtka polaže velike nade i u sporazum s ruskim oligarhom Olegom Deripaskom, koji između ostalog obuhvaća i otkup značajnog udjela u Strabagu.
FRANKFURT - Najveća svjetska kemijska kompanija BASF uložit će više od dvije milijarde eura u Aziju do 2014., s tim da će više od pola tog iznosa biti namijenjeno Kini. BASF će uložiti "preko dvije milijarde eura" u stotinjak azijskih lokacija, od čega će barem pola biti uloženo u Kinu, kazao je član upravnog odbora Martin Brudermueller u intervjuu za Financial Times (FT). U svakom slučaju, pregovaramo o gradnji novih postrojenja u Aziji", dodao Brudermeuller. "Ako želite zadržati tempo rasta, morate ulagati". U devetomjesečnom razdoblju zaključno s krajem rujna Azija je činila 23 posto BASF-ovih prihoda od prodaje, koji su iznosili 39,6 milijardi eura. Oko polovice prihoda od prodaje u Aziji generirano je u Kini, trenutno trećem po veličini tržištu grupe, objavio je FT. U proteklih 20 godina njemački kemijski gigant uložio je 3,5 milijarde eura u Kinu, više od 20 posto svih njemačkih izravnih ulaganja u tu zemlju, dodaje se.
LONDON - Cijene nafte prekoračile su u ponedjeljak na međunarodnim tržištima razinu od 85 dolara za barel, zabilježivši najvišu vrijednost u dva tjedna nakon što je Europska unija odobrila pomoć za Irsku i skicirala prve obrise trajnog mehanizma pomoći zaduženim članicama eurozone. Cijene barela sirove nafte za isporuke u siječnju porasle su na američkom tržištu za 1,27 dolara na 85,03 dolara, da bi se potom stabilizirale na 84,76 dolara. Na londonskom tržištu barelom se trgovalo po 86,48 dolara, čime je njegova cijena porasla za 90 centi. Organizacija zemalja-izvoznica nafte (OPEC) izvijestila je u ponedjeljak na svojim internetskim stranicama da je cijena barela referentne košarice njezine nafte u petak iznosila 82,34 dolara, kliznuvši za 21 cent u odnosu na prethodni dan.
TOKIO - Na azijskim se burzama jutros trguje oprezno, dok je tečaj eura potonuo na najnižu raznu u dva mjeseca, premda je Irskoj u nedjelju odobrena međunarodna financijska pomoć. Na Tokijskoj je burzi Nikkei indeks bio u plusu 0,8 posto, što se ponajviše zahvaljuje jačanju dolara, zbog čega su porasle cijene dionica japanskih izvoznika. U Australiji su cijene dionica također porasle, za 0,3 posto, dok u Hong Kongu Hang Seng indeks balansira na rubu pozitivnog i negativnog područja. Cijene dionica u Singapuru, Šangaju i Južnoj Koreji pale su između 0,2 i 0,3 posto, a MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, bio je gotovo nepromijenjen u odnosu na petak. „Ulagače i dalje brine što će biti s drugim zemljama, uključujući Portugal i Španjolsku. To povećava rizike na tržištu, a malo je ulagača koji su u ovoj fazi spremni preuzeti rizik“, kaže Lorraine Tan, analitičarka u tvrtki Standard & Poor's.
NEW YORK - Dužnička kriza u eurozoni i dalje bi ulagačima mogla zadavati glavobolju, no prvi podaci o početku blagdanske sezone potrošnje u SAD-u ohrabruju, što bi ovoga tjedna moglo pozitivno utjecati na Wall Street. Prošloga je tjedna Dow Jones indeks oslabio jedan posto, na 11.092 boda, dok je S&P 500 pao 0,86 posto, na 1.189 bodova. Nasdaq indeks porastao je, pak, 0,65 posto, na 2.534 boda. Strahovanja od širenja dužničke krize u eurozoni izazvala su pad cijene dionica s najviših razina u dvije godine, dosegnutih početkom ovog mjeseca. Od 5. studenoga S&P 500 indeks potonuo je više od tri posto, nakon što je u prethodna dva mjeseca skočio oko 17 posto. Prvi neslužbeni podaci iz trgovina o prodaji na 'Crni petak', kada tradicionalno počinje shopping sezona, pokazuju da Amerikanci troše više nego prošlih godina, premda su popusti manji. Mnogi stoga očekuju da će ovogodišnja blagdanska sezona potrošnje biti najbolja u posljednje tri godine.