WASHINGTON - Čelnik američke središnje banke Fed Ben Bernanke pozvao je američku vladu da poduzme dodatne mjere kako bi potaknula slabašan oporavak najvećeg svjetskog gospodarstva i smanji veliki proračunski manjak. Sadašnji mlaki tempo oporavka američkog gospodarstva mogao bi milijune ljudi ostaviti bez posla još dugi niz godina, upozorio je Bernanke. "Kao društvo, trebali bismo takav ishod smatrati neprihvatljivim", stoji u njegovom govoru pripremljenom za konferenciju Europske središnje banke (ECB) u Frankfurtu. Iako sadašnja američka monetarna politika podupire i gospodarski oporavak i stabilnost cijena, Bernanke ističe da su mogućnosti središnje banke same po sebi ograničene. Prema njegovim riječima, fiskalni program, koji bi objedinio kratkoročne mjere poticanja rasta i čvrste korake usmjerene na smanjenje dugoročnijih strukturnih deficita, predstavljao bi značajnu dopunu Fed-ovoj politici.
WASHINGTON - Međunarodni monetarni fond (MMF) smatra kako Europa ima sasvim dovoljno kapaciteta da pomogne Irskoj da riješi dužničku krizu, izjavila je glasnogovornica MMF-a Caroline Atkinson. "Radili smo s njima", kazala je Atkinson na tiskovnoj konferenciji. "Imamo sasvim dovoljno resursa, Europljani imaju sasvim dovoljno kapaciteta za pomoć, u kojem god obliku i u kojem god trenutku ona bude potrebna", dodala je. "Osvjedočili smo se da je EU sposoban odgovoriti na pojačani rizik. To se u ovoj godini već jednom dogodilo. Niz zemalja, institucija EU-a i vlada pojedinih članica, provodi mjere u smjeru fiskalnih reformi, strukturnih reformi i uspostave posebnih mehanizama", kazala je Atkinson.
BUDIMPEŠTA - Mađarska naftna grupa MOL temeljit će odluke o odredištima budućih ulaganja dijelom i na tome hoće li posebni porez, koji je mađarska vlada nametnula energetskom sektoru, biti ukinut nakon 2012., kazao je čelnik mađarske kompanije za tamošnji poslovni list. U razgovoru za poslovni dnevnik Napi Gazdasag, Zsolt Hernadi je izjavio da kompanije pogođene velikim posebnim porezom čekaju da vide hoće li vlada vrijeme koje je dobila zahvaljujući privremenim mjerama iskoristiti za provedbu strukturnih reformi. "Ako vlada 2011. ne započne strukturalne promjene, možemo biti i sigurni da posebni porez neće biti ukinut 2012.", pojasnio je. "Sektori i tvrtke pogođeni kriznim porezima imaju fiksnu imovinu ovdje i očito je da ne možemo seliti naše cjevovode ni rafinerije, no naše odluke o budućim odredištima ulaganja ovisit će također i o sudbini posebnog poreza nakon 2012.", istaknuo je Hernadi.
DUBLIN - Početni razgovori Irske i zajedničke misije EU-a i MMF-a fokusirani su na metode smanjenja irskih banaka koje se smatraju previše velikima i ovisnima o financiranju iz Europske središnje banke, izvijestio je The Irish Times. Dužnosnici Europske komisije, Europske središnje banke i Međunarodnog monetarnog fonda stigli su u četvrtak u Dublin a čelnik irske središnje banke rekao kako očekuje da će Dublin dobiti nekoliko desetaka milijardi eura kredita. The Irish Times je objavio da se raspravljalo o mogućnosti prodaje "netemeljne“ imovine, poput zajmova britanskom gospodarstvu banke Allied Irish Banks i britanskih hipoteka banaka Bancassurer Irish Life i Permanent. Kako bi se privukli kupci, moguće je izdavanje jamstava radi pokrivanja mogućih gubitaka odnosno dogovor o podjeli tog tereta, piše irski list.
BRUXELLES - Zajednička poljoprivredna politika EU-a (CAP) "mora imati kapacitete za srednjoročni razvoj" kako bi očuvala legitimitet u očima Europljana, ocijenio je u razgovoru za France presse europski povjerenik za poljoprivredu Dacian Ciolos, zagovornik pravednije raspodjele poljoprivrednih subvencija među državama članicama. "Ako ne uspijemo vratiti CAP u središte pozornosti i očekivanja Europljana, nećemo ništa postići, nećemo više imati proračun", rekao je povjerenik pri predstavljanju novih prijedloga za reformu europske poljoprivredne politike. "Ili ćemo imati kapacitete za razvoj u srednjoročnom razdoblju ili ćemo imati problem komuniciranja s europskim društvom", ocijenio je.
LJUBLJANA - Na koji se način dobro osmišljenim programima može doći do sredstava iz europskih fondova pokazuje slučaj slovenske općine Metlika, na granici s Hrvatskom, koja je iz Bruxellesa dobila gotovo 60.000 eura za ručnu košnju paprati. Otkos visoke paprati osiguravao je nekoć stelju koja se stavljala pod krave u štalu, no ta praksa se polako napušta. Općina Metlika uspjela je studijom dokazati da se košnja napušta zbog suvremenog načina poljoprivrede, čime se ukida jedna vrijedna kulturna tradicija i smanjuje biološka raznolikost. Za program košnje 20 hektara zemljišta na kojemu raste paprat u općini Metlika studijom je osigurano 80 tisuća eura, od čega 70 posto osigurava europski fond za razvoj agrarnih pokrajina, a ostalo lokalna zajednica, objavili su slovenski mediji.
STOCKHOLM - Švedski proizvođač automobila Saab Automobile neće produljiti ugovore o radu na ograničeno vrijeme za dvjestotinjak radnika, jer prodaja nije dosegnula očekivanja. Zaposlenicima Saabove glavne tvornice u Trollhattanu na zapadu Švedske rečeno je u četvrtak da im ugovori neće biti produljeni nakon 22. prosinca, objavio je švedski radio. Čelnik lokalnih sindikata metalskih radnika Hakan Skott smatra da je prodaja tradicionalno usporena pred kraj godine. Nizozemska grupa Spyker Cars, specijalizirana za male sportske automobile, preuzela je početkom godine Saab od američkog diva General Motorsa kako bi kultni brand spasila od propasti. U tvornici u Trollhattanu radi oko 1.600 radnika, uključujući i neke s ugovorima na ograničeno vrijeme.
HONG KONG - Kineska zrakoplovna tvrtka Air China priopćila je da je s europskim zrakoplovnim konzorcijem Airbusom potpisala sporazum o kupnji 20 novih putničkih zrakoplova za ukupno 4,49 milijardi dolara. Air China naručio je 10 zrakoplova tipa A330, koji će biti isporučeni u razdoblju od 2013. do 2015., te još 10 iz serije A350, koji će biti isporučeni između 2018. i 2020., stoji u priopćenju vodeće kineske aviokompanije. Air China procjenjuje da će ta akvizicija povećati tvrtkine kapacitete za 18,6 posto. Airbus je pristao značajno sniziti cijene zrakoplova, čiju će kupovinu Air China financirati poslovnim operacijama, bankovnim zajmovima i "drugim financijskim istrumentima", ističe se u priopćenju. Taj prijevoznik leti na više od 120 domaćih i međunarodnih ruta, a raspolaže flotom s više od 260 Boeingovih zrakoplova.
PARIZ - Francuska grupa Thales Alenia Space je izvijestila da će nastaviti s realizacijom 1,3 milijarde eura vrijednog projekta gradnje sustava meteoroloških satelita treće generacije nakon što je dobila zeleno svjetlo Europske svemirske agencije (ESA). Prvi od ukupno šest satelita obuhvaćenih ugovorom bit će lansiran 2017. i dostavljati meteorološke podatke do 2037. ESA financira Meteosatov sustav treće generacije (MTG) u suradnji s Europskom organizacijom za eksploataciju meteoroloških satelita (EUMETSAT). Pritom će četiri od ukupno šest satelita imati kapacitete za izradu slikovnih prikaza, a moći će i otkrivati munje. Preostala dva satelita prvi će puta omogućiti uvid u kemijski sastav svakog sloja atmosfere, što će biti korisno i za motrenje klimatskih promjena, priopćeno je iz Thalesa i ESA-e. Thales Alenia Space u suvlasništvu je francuske elektroničke grupe Thales i talijanske Finmeccanice i glavni je izvođač radova na projektu. Glavni podizvođač je njemački OHB System.
TOKIO - Japan razvija jeftini sustav satelitskog praćenja koji bi se koristio za pomoć u slučajevima katastrofa i u ostale svrhe, čiju prodaju namjerava usredotočiti na tržišta u nastajanju u cilju povećanja udjela na tim tržištima, kazali su tamošnji dužnosnici. Japansko ministarstvo trgovine u suradnji s kompanijom NEC i drugim kompanijama planira do 2012. razviti mali satelit koji bi stajao petinu cijene postojećih konvencionalnih satelita na tržištu, kazao je dužnosnik toga ministarstva Shuichi Kato. Ciljana tržišta za prodaju bit će zemlje u razvoju poput Egipta, Brazila, Indonezije i Tajlanda, te Dubaija i Kazahstana. Po procjenama ministarstva satelitski sustav bi stajao oko 10 milijardi jena (120 milijuna dolara), što je oko 20 posto cijene postojećih satelitskih sustava koje proizvode europske i američke kompanije.
FRANKFURT - Njemačka farmaceutska grupa Bayer objavila je novi plan preustroja, koji u sklopu opsežnih ušteda uključuje i ukidanje velikog broja radnih mjesta. Bayer će od 2013. smanjiti troškove za 800 milijuna eura i otpustiti čak 4.500 radnika. Istodobno je tvrtka izvijestila da želi otvoriti oko 2.500 novih radnih mjesta uglavnom na tržištima u nastajanju. Planovi preustroja odražavaju pooštrenu konkurenciju generičkih lijekova i njezin utjecaj na cijene nakon pokretanja reformi u zdravstvenim sustavima zemalja širom svijeta. Nakon predstavljanja novog plana vrijednost Bayerove dionice poskočila je do podneva u petak dva posto, na 57,60 eura.
NEW YORK - Američki tehnološki div Dell izvijestio je da mu je dobit u trećem tromjesečju više nego udvostručena zahvaljujući povećanju prihoda za 19 posto. Dell je priopćio da mu je dobit porasla na 822 milijuna dolara, naprema 337 milijuna dolara u istom razdoblju prošle godine, dok su prihodi iznosili 15,4 milijarde dolara, u odnosu na prošlogodišnjih 12,9 milijardi. Analitičari su predviđali prihode u visini 15,8 milijardi dolara. Poboljšani poslovni rezultati bili su ipak dovoljni da Dell ponovno osvoji poziciju drugog proizvođača računala u svijetu, samo devet mjeseci nakon što mu ju je preoteo Acer.
LONDON - Cijene nafte skočile su u petak na međunarodnim tržištima iznad 82 dolara za barel nakon što je očekivanje paketa pomoći za Irsku potaknulo apetit ulagača za rizikom. Na američkom tržištu cijena barela nafte za isporuke u prosincu porasla je za 55 centi na 82,40 dolara. Na tržištu u Londonu barel je poskupio 89 centi i njime se trgovalo po 85,94 dolara. Organizacija zemalja-izvoznica nafte (OPEC) objavila je na svojim internetskim stranicama da je cijena barela referentne košarice njezine nafte u četvrtak iznosila 81,09 dolara, što znači da je bila 81 cent niža nego dan ranije.
LONDON/FRANKFURT - Europski burzovni indeksi u petak su pali nakon snažnih dobitaka dan ranije, predvođeni rudarskim sektorom koji se našao pod pritiskom najave kineske središnje banke o novom povećanju stope obvezne rezerve za banke i glasina o mogućem skorom podizanju kamatnih stopa. Londonski Ftse indeks u takvom je ozračju oslabio 1,4 posto, na 5.688 bodova, a frankfurtski DAX indeks bio je na gubitku 0,4 posto, spustivši se na 6.804 boda. Zabrinutosti ne popuštaju u vezi Kine, najvećeg potrošača metala u svijetu, budući da se očekuje da će Kina podići ključnu kamatnu stopu s obzirom da je inflacija na najvećoj razini u posljednjih 25 mjeseci. Kina je najveći potrošač metala u svijetu, pa su ta očekivanja pritisnula vrijednosti dionica u rudarskom sektoru.
NEW YORK - Na Wall Streetu su u četvrtak cijene dionica skočile više od 1,5 posto, zahvaljujući uspješnoj javnoj ponudi dionica GM-a, dobrim makroekonomskim podacima i nadi ulagača da će irska financijska kriza uskoro biti riješena. Dow Jones indeks ojačao je 173 boda, ili 1,57 posto, na 11.181 bod, dok je S&P porastao 1,54 posto, na 1.196 bodova, a Nasdaq indeks 1,55 posto, na 2.514 bodova. Svih 10 sektora S&P indeksa jučer je dobilo na vrijednosti, dok je od 30 sastavnica Dow Jones indeksa oslabila samo dionica Intela. Ukupno su na Wall Streetu, American Stock Exchangeu i Nasdaqu vlasnika jučer zamijenile 8,2 milijarde dionica. Pritom je NYSE, odnos između dionica koje su dobile i onih koje su izgubile na vrijednosti, iznosio četiri prema jedan. VIX indeksa Čikaške burze opcija, poznat i kao 'indeks straha', potonuo je jučer 13,8 posto, što je njegov najveći dnevni pad u pet mjeseci.
TOKYO - Zahvaljujući snažnom rastu cijena dionica na Wall Streetu, rano jutros na azijskim je burzama vladalo dobro raspoloženje, no entuzijazam je kasnije splasnuo, jer ulagači oprezno čekaju odluku kineskih vlasti o načinima suzbijanja inflacije. Na Tokijskoj je burzi Nikkei indeks na početku današnjeg trgovanja skočio više od jedan posto, no do zatvaranja burze taj je rast splasnuo na 0,1 posto. Nešto više, 0,6 posto, ojačao je južnokorejski Kospi indeks, dok su cijene dionica u Australiji, Šangaju, Singapuru i Hong Kongu pale između 0,1 i 1,4 posto. MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, bio je u minusu 0,3 posto.