WASHINGTON - Međunarodni monetarni fond (MMF) ustvrdio je da je Kina značajna svjetska gospodarska sila, ali i istaknuo da se njezina valuta u svijetu ne koristi dovoljno da bi bila uvrštena u MMF-ova specijalna prava vučenja (SPV). MMF je početkom tjedna korigirao košaricu valuta koje čine posebna prava vučenja, no odlučio je da neće u nju uvrstiti kinesku valutu. Agencija je ipak odlučila zadržati postojeću košaricu četiriju valuta, a riječ je o američkom dolaru, japanskom jenu, euru i britanskoj funti. "Direktori napominju da kineska valuta, unatoč tome što je Kina postala treći najveći svjetski izvoznik roba i usluga temeljem petogodišnjeg prosjeka i učinila poteze u smjeru lakše međunarodne uporabe juana, trenutno ne udovoljava kriterijima za slobodnu upotrebu valuta i time neće biti zasad uključena u SPV-ovu košaricu", kaže se u priopćenju MMF-a. Odbor MMF-a istaknuo je da će se to pitanje i dalje razmatrati s obzirom na sve značajniju ulogu Kine u globalnom gospodarstvu.
BRUXELLES - Europska komisija predstavila je glavne crte reforme Zajedničke poljoprivredne politike (CAP) za razdoblje od 2014. do 2020., novo dugoročno proračunsko razdoblje EU-a, ali zasad nije objasnila načine financiranja novog CAP-a. Važno je učiniti CAP "zelenijim, pravednijim, dinamičnijim i učinkovitijim", rekao je u priopćenju EK-a povjerenik za poljoprivredu Dacian Ciolos, predstavljajući osnovne crte reforme. "Dokument sadržava tri opcije buduće reforme. Nakon rasprava o tim idejama Komisija će predstaviti formalni zakonodavni prijedlog polovicom 2011.", kaže se u priopćenju iz Bruxellesa. Tri opcije buduće reforme su radikalna reforma s postupnim potpunim ukidanjem izravne pomoći u sadašnjoj formi i ukidanje većine intervencijskih mjera na tržištu, zatim zadržavanje sadašnjeg stanja uz ograničeno poboljšanje poput pravednije redistribucije subvencija, te konačno mjera između te dvije - uspostava uravnoteženijeg, ciljanijeg i trajnijeg režima pomoći. Europska komisija predstavit će polovicom 2011. formalne zakonodavne prijedloge, nakon rasprava o tom pitanju između zemalja EU-a i Europskog parlamenta. Što se tiče izravne pomoći, dokument naglašava važnost redistribucije i ciljanije pomoći na temelju kriterija koji bi bili "objektivniji, uravnoteženiji i lako razumljivi".
BRUXELLES/ATENA - Isplata treće tranše pomoći Grčkoj neće biti odgođena, izjavio je u četvrtak povjerenik EU-a za gospodarska pitanja Olli Rehn. "Odluka vezana uz isplatu treće tranše zajma Grčkoj trebala bi biti donesena u prosincu, dok je sama realizacija planirana za siječanj iduće godine", kazao je on. "Odluka u prosincu, isplata u siječnju - to znači da nema odgode". U srijedu je austrijski ministar financija Josef Proell odaslao drukčiju poruku, kazavši kako zajmodavci u eurozoni čekaju misiju EU-a i Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) kako bi utvrdili učinkovitost grčkih mjera štednje prije isplate iduće tranše pomoći.
DUBLIN - Irska bi mogla dobiti na desetke milijardi eura u sklopu zajedničkog programa pomoći Europske unije i Međunarodnog monetarnog fonda (MMF), kazao je čelnik irske središnje banke povodom dolaska međunarodne misije stručnjaka u posjet tom posrnulom gospodarstvu eurozone. Patrick Honohan kazao je da će po njegovim očekivanjima to biti vrlo značajan zajam, vrijedan desetke milijardi eura kako bi se pomoglo krizom pogođenom gospodarstvu. "To nije moja odluka. O tome će u konačnici odlučiti vlada. Po mojim očekivanjima, to će se najvjerojatnije dogoditi", kazao je Honohan za državni radio RTE. Misija iz Europske unije i Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) ispitat će irsku financijsku situaciju slijedom bojazni da bi Irska mogla postati drugo gospodarstvo eurozone poslije Grčke koje će se ove godine spašavati. Vladu na čelu s premijerom Brianom Cowenom brine utjecaj uvjeta zajma na domaća pitanja, poput porezne politike.
BRUXELLES - Države članice EU-a tražit će na međunarodnim pregovorima u Parizu da kvote za izlov tune ostanu stabilne ili da se tek malo smanje. "Svjesna teške situacije zaliha plavoperajne tune i potrebe održivog pristupa", Europska unija pronašla je kompromis koji joj "osigurava ambiciozno stajalište i daje pregovaračima dovoljan manevarski prostor da se u obzir uzmu postojeće dinamike", objavilo je belgijsko predsjedništvo EU-a. Ne navodeći točno tone ni izričito "smanjenje" ili "očuvanje" postojeće kvote, pregovarački mandat predlaže da se strogo slijedi mišljenje znanstvenika kako bi se do 2022. osigurao maksimalno održiv izlov tune, "s vjerojatnošću od 60 do 77 posto", po diplomatima. Međunarodno povjerenstvo za očuvanje atlantske tune počelo je u srijedu u Parizu iza zatvorenih vrata 17. sastanak na kojem će 48 država članica pokušati pronaći kompromisno rješenje.
MOSKVA - Ruski premijer Vladimir Putin odobrio je u srijedu plan o prodaji državne imovine ukupne vrijednosti tisuću milijardi rubalja (31,9 milijardi dolara) u sljedeće tri godine kako bi se popunio manjak u proračunu i primamili ulagači. Ministrica gospodarstva Elvira Nabiullina kazala je da je kabinet pod predsjedanjem premijera Vladimira Putina odobrio plan privatizacije koji obuhvaća prodaju udjela države u dvije najveće ruske banke, vodećem proizvođaču nafte i državnom monopolistu za željeznički prijevoz. „Cilj je privatizacije osigurati prihode za proračun, ali i u prvom redu ulaganja u te tvrtke. Zato razmatramo mogućnost primarnog plasmana“, kazala je ministrica novinarima nakon sastanka. Dodala je da će u razdoblju od 2011. i 2013. biti prodana državna imovina vrijedna oko tisuću milijardi rubalja. U najavljenom novom valu privatizacije gotovo je izvjesno da će prvi biti prodan 10-postotni udio u drugoj po veličini ruskoj banci VTB, i to američkoj private equity grupi TPG za najmanje tri milijarde dolara.
BEČ - Protiv izvršnog direktora austrijskog energetskog diva OMV u srijedu je podnesena tužba za protuzakonito trgovanje dionicama, kazao je glasnogovornik tužiteljstva Thomas Vecsey. Ta je naftna, plinska i kemijska tvrtka među najvećim energetskim komapnijama u Europi i uključena je u projekt gradnje plinovoda Nabucco kojim bi se plin trebao transportirati iz kaspijske regije u Europu. Tužba protiv Wolfganga Ruttenstorfera odnosi se na kupovinu dionica neposredno prije OMV-ovog razilaženja s mađarskim konkurentom MOL-om u ožujku 2009. U to je vrijeme OMV u MOL-u imao udio od 21,2 posto. Ruttenstorfer je optužen da je kupio dionice svoje tvrtke za 620.000 eura u istome danu u kojemu je u jednom intervjuu izjavio da će OMV zadržati udio u MOL-u do kraja godine. Već tjedan dana kasnije OMV je taj udio prodao, što je rezultiralo rastom vrijednosti njegovih dionica. Datum početka suđenja još nije zakazan a Ruttenstorferova sudbina u kompaniji sada je u rukama upravnog odbora. Insajdersko trgovanje u Austriji se kažnjava zatvorskom kaznom u trajanju do tri godine.
BUDIMPEŠTA - Mađarski prizivni sud presudio je da ruska naftna kompanija Surgutneftegas ne može registrirati udio kojeg je prošle godine kupila u mađarskoj naftnoj i plinskoj grupaciji MOL, priopćeno je iz MOL-a. Surgut je svoj 21,2-postotni udio u MOL-u kupio prošle godine od austrijskog OMV-a za 1,4 milijarde eura u transakciji koju MOL smatra neprijateljskom. Stoga je Surgutu uskraćeno pravo glasanja na posljednje dvije skupštine MOL-ovih dioničara. Surgut je 2009. pokrenuo pravni postupak zbog MOL-ovog odbijanja da ga uvrsti u knjigu dioničara. Sud u Budimpešti odbio je taj Surgutov zahtjev, što je Visoki prizivni sud sada potvrdio.
WASHINGTON - Američki automobilski div General Motors ubrzano je krenuo u jednu od najvećih početnih javnih ponuda dionica na burzi u američkoj povijesti, najavljujući kraj razdoblja u kojem je američka vlada bila vlasnik najvećeg udjela u toj tvrtki. Kompanija sa sjedištem u Detroitu odredila je početnu cijenu od 33 dolara po dionici za početnu javnu ponudu u četvrtak, u namjeri da prikupi najmanje 20,1 milijardu dolara i ograniči jednoipolgodišnju državnu kontrolu. Predsjednik Barack Obama izjavio je da GM-ova početna javna ponuda označava "ključnu fazu zaokreta ne samo u kultnoj kompaniji, već i u cijeloj američkoj automobilskoj industriji". Najavljenom ponudom dionica vladin će se udio gotovo prepoloviti na 37 posto, pri čemu će američki porezni obveznici zaraditi najmanje 11,7 milijardi dolara.
PARIZ - Air France-KLM priopćio je da je u drugom fiskalnom tromjesečju ponovno poslovao s dobiti zahvaljujući poboljšanom stanju u cijelom sektoru civilnog zrakoplovstva koje ga je potaknulo na podizanje financijskih ciljeva. Izvijestio je tako o neto dobiti u visini 290 milijuna eura u razdoblju od lipnja do rujna, u usporedbi s gubitkom od 147 milijuna eura u istom razdoblju lani. Na operativnoj razini koja odražava temeljne djelatnosti tvrtka je zaradila 576 milijuna eura, u odnosu na gubitak od 47 milijuna eura u istom razdoblju 2009. Prihodi od prodaje porasli su za 18,6 posto, na 6,64 milijardi eura. Tvrtka sada očekuje da će financijsku godinu koja završava u ožujku 2011. završiti s operativnom dobiti iznad razine od 300 milijuna eura. U fiskalnoj godini 2009. Air France-KLM je poslovao s operativnim gubitkom od 1,28 milijardi eura.
LONDON - SABMiller, najveći proizvođač piva u svijetu, izvijestio je u četvrtak o 15-postotnom povećanju dobiti u prvom polugodištu temeljem snažnih rezultata u Americi, Aziji i Južnoj Africi. SABMiller, čiji brendovi uključuju Grolsch, Peroni i Pilsner Urquell pivo, priopćio je da je neto dobit porasla na 1,12 milijardi dolara u šest mjeseci do 30. rujna, s 973 milijuna dolara ostvarenih godinu ranije. Prihodi grupe porasli su za sedam posto na 14,2 milijarde dolara, i to usprkos povećanju prodaje lager piva za samo jedan posto na usporedivoj osnovi. Glavna potpora prihodima bile su niže cijene sirovina i više prodajne cijene gotovih proizvoda. "U uvjetima trgovanja koji su ostali mješoviti na svim našim tržištima grupa je imala koristi od globalnog širenja poslovanja", izjavio je izvršni direktor Graham Mackay.
LONDON/FRANKFURT - Europski burzovni indeksi u četvrtak su ojačali uslijed optimizma ulagača glede mogućeg razrješenja krize u irskom bankovnom sektoru uz pomoć misije Europske unije i Međunarodnog monetarnog fonda (MMF), a značajniju podršku dobivali su iz bankovnog sektora. Londonski Ftse indeks u takvim je okolnostima ojačao oko 1,4 posto, na 5.770 bodova, a na sličnom je postotnom dobitku bio i frankfurtski DAX, popevši se na 6.794 boda. Podršku indeksima pružio je optimizam ulagača u vezi mogućeg donošenja hitnih mjera kako bi se pomoglo posrnulom irskom bankovnom sektoru. Dobrom raspoloženju pridonijeli su i dobri rezultati španjolske aukcije obveznica s rokovima dospijeća od deset i 30 godina. U takvom su ozračju najveći dobitnici zabilježeni u bankovnom sektoru, predvođenom Societe Generaleom i Barclaysom, čije su dionice poskočile 3,4 odnosno 2,1 posto. Oporavile su i se dionice irske banke Bank of Ireland, ojačavši za 3,8 posto.
LONDON - Cijene nafte oporavile su se u četvrtak na međunarodnim tržištima, približivši se razini od 82 dolara nakon što je prigušena zabrinutost u vezi s irskom dužničkom krizom a dodatnu potporu pružio im je i oštri pad zaliha sirove nafte u vodećem potrošaču Sjedinjenim Državama. Na američkom tržištu cijena barela nafte porasla je za 1,21 dolara na 81,63 dolara, dok je na tržištu u Londonu barel poskupio 1,28 dolara i njime se trgovalo po 84,55 dolara. Ulagače je ohrabrio pristanak Dublina na suradnju s misijom Europske unije i MMF-a radi jačanja problematičnog bankovnog sektora. "Čini se zasada da je tržište sve mirnije, zahvaljujući sastavljanju mjera pomoći (Irskoj)“, zaključio je Jim Reid, strateg u Deutsche Banku.
NEW YORK - Na Wall Streetu se u srijedu vodeći indeksi nisu uspjeli oporaviti od oštrih gubitaka prethodnoga dana, jer su ulagači oprezni zbog irske financijske krize i naznaka slabljenja oporavka američkog gospodarstva. Dow Jones indeks oslabio je 15 bodova, ili 0,14 posto, na 11.007 bodova, dok je S&P ojačao 0,02 posto, na 1.178 bodova, a Nasdaq indeks 0,25 posto, na 2.476 bodova. Indeksi se nisu uspjeli oporaviti od pada za više od 1,5 posto dan prije, jer ulagače na oprezu i dalje drži irska financijska kriza. Na Wall Streetu, American Stock Exchangeu i Nasdaqu jučer je vlasnika zamijenilo 7,19 milijardi dionica, dok je lani prosječan dnevni promet iznosio 9,65 milijardi. Pritom je na NYSE 1.807 dionica dobilo, a njih 1.182 izgubilo na vrijednosti.
TOKIO - Na azijskim su burzama jutros cijene dionica porasle, nakon osam dana neprekidnog poniranja, jer su ublažena strahovanja od produbljivanja irske financijske krize i zaoštravanja monetarne politike u Kini. Na Tokijskoj je burzi Nikkei indeks jutros skočio više od dva posto, probivši se, po prvi puta nakon pet mjeseci, iznad psihološki važne razine od 10.000 bodova. Cijene dionica u Australiji, Šangaju, Hong Kongu i Južnoj Koreji porasle su između 0,3 i 1,5 posto, a jedino je u Singapuru burzovni indeks blago pao. MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, bio je u plusu 0,9 posto, nakon što je u prethodnih osam dana neprestanog poniranja oslabio 5,7 posto.