Dow Jones indeks pao je 178 bodova, ili 1,59 posto, na 11.023 boda, dok je S&P potonuo 1,62 posto, na 1.178 bodova, a Nasdaq indeks 1,75 posto, na 2.469 bodova.
Kao i u proljeće, u fokusu ulagača ponovno su dužnički problemi u eurozoni, samo što ovoga puta u glavnoj ulozi nije Grčka nego Irska.
U svibnju je Europska Unija morala uskočiti u pomoć Grčkoj zbog prevelike proračunske potrošnje, dok Irska ima problema s troškovima nacionalizacije triju banaka koje su se našle pred kolapsom nakon sloma tamošnjeg tržišta nekretnina.
I dok su uzroci financijskih problema u Grčkoj i Irskoj različiti, njihov utjecaj na tržište je isti: ulagači se plaše da će EU morati uskočiti u pomoć Irskoj. I ne samo njoj, slični problemi tinjaju u Portugalu i Španjolskoj.
Zbog toga je euro pod snažnim pritiskom, pa je jučer njegov tečaj, po prvi puta nakon 7 tjedana, zaronio ispod razine od 1,35 dolara. Pritom je dolar ojačao za 0,9 posto u odnosu na košaricu valuta.
Jačanje dolara izazvalo je, pak, oštar pad cijena sirovina. Terminska cijena nafte na američkom tržištu potonula je 3 posto, na 82,40 dolara po barelu, najnižu razinu od početka studenoga, dok je cijena zlata pala više od 2, a srebra više od 3 posto.
To je izazvalo oštar pad cijena dionica u rudarskom i energetskom sektoru, pa su ta dva sektora, s padom većim od 2 posto, jučer bili najveći gubitnici.
Pritom je cijena dionice Freeport-McMoRan Copper & Golda potonula 4,3 posto, Alcoe 2,8, a Exxon Mobila 2,2 posto.
„Glavno je pitanje je li ovaj uspon dolara samo korekcija u širem trendu slabljenja američke valute, ili je to početak preokreta. Ako ovo znači da se dolar konačno stabilizira i čvrsto staje na obje noge, mislim da je pred nama osjetna korekcija cijena na tržištu dionica, ali i sirovina“, kaže Bill Strazullo, strateg u tvrtki Bell Curve Trading.
Cijene dionica i sirovina rasle su dok je dolar slabio, no od početka studenoga američka je valuta prema europskoj ojačala za otprilike 5 posto.
Cijene sirovina pod pritiskom su i zbog toga što se očekuje zaoštravanje monetarne politike u Kini, koja ima problema s visokom inflacijom i snažnim rastom kreditiranja.
Stezanje monetarne politike izazvalo bi, pak, usporavanje rasta drugog po veličini svjetskog gospodarstva, a time i pad potražnje za sirovinama, s obzirom da je Kina najveći svjetski uvoznik sirovina.
Ulagači na Wall Streetu plaše se i da bi američka središnja banka mogla smanjiti svoj program otkupa 600 milijardi dolara državnih obveznica jer su sve glasniji kritičari tog njezinog poteza kako u svijetu, tako i u SAD-u.
Predsjednik Fedove podružnice u St. Louisu James Bullard kazao je jučer kako bi središnja banka smanjila taj program samo ako dođe do snažnog poboljšanja u američkom gospodarstvu.
No, to nije umirilo ulagače, pa su jučer pale cijene dionica u svih 10 industrijskih grupa S&P 500 indeksa. Od 30 sastavnica Dow Jones indeksa na vrijednosti su, pak, dobile samo dvije, i to dionice trgovačkih lanaca Wal-Marta i Home Depota.
Na užurbano povlačenje ulagača s tržišta ukazuje i visok obujam trgovanja. Na Wall Streetu, American Stock Exchangeu i Nasdaqu jučer je vlasnika zamijenilo 9,6 milijardi dionica, dok je dosad prosječan dnevni promet u ovoj godini iznosio 8,72 milijarde.
Pritom su na NYSE 2.642 dionice izgubile na vrijednosti, dok ih je samo 405 poskupilo.
VIX indeks Čikaške burze opcija, poznat i kao 'indeks straha', skočio je, pak, jučer za gotovo 12 posto, što je njegov najveći dnevni skok još od polovice kolovoza. To pokazuje da su ulagači spremni platiti više za osiguranje svojih portfelja, jer očekuju nestabilnost na tržištu.
I na europskim su burzama cijene dionica jučer oštro pale. Londonski FTSE indeks potonuo je 2,38 posto, na 5.681 bod, dok je frankfurtski DAX pao 1,87 posto, na 6.663 boda, a pariški CAC 2,71 posto, na 3.762 boda.