ZAGREB/BRUXELLES - Nezadovoljstvo europskih potrošača potaknulo je Europsku komisiju na pokretanje dubinske istrage o tržištu mesa i usluga pristupa internetu, priopćeno je iz Bruxellesa. Dubinska istraga bit će pokrenuta kako bi Komisija otklonila nedostatke na koje je ukazalo nedavno istraživanje o 50 ključnih tržišta potrošačke robe i usluga u Europskoj uniji. Ankete provedene u 27 članica Unije i Norveškoj pokazale su da europske potrošače najviše frustriraju tržišta bankovnih, investicijskih i usluga mirovinske štednje, te usluga vezanih za nekretnine. Bruxelles je odlučio pokrenuti istragu o tržištu mesa budući da je riječ o proizvodu koji se često kupuje i na koji otpada značajan dio budžeta građana, a građani su u anketi iskazali relativno veliko nezadovoljstvo njime. U fokusu će biti metode određivanja cijena, sigurnost hrane, okoliš i dobrobit životinja, poručuju iz Komisije. Odvojena istraga pozabavit će se tržištem usluge pristupa internetu, na kojem je najveći broj potrošača iskusio probleme i postoje značajne razlike u cijenama među članicama Unije.
LONDON/ZAGREB - Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD), agencija Ujedinjenih naroda za poljoprivredu FAO i trgovci žitaricama pozvat će ovaj tjedan istočnoeuropske vlade da hitno provedu reforme kako bi potaknule ulaganja u poljoprivredu i time otvorile neiskorišteni potencijal, priopćeno je u utorak iz EBRD-a. Govoreći uoči londonske radionice, predsjednik EBRD-a Thomas Mirow kazao je da „zemlje poput Rusije, Ukrajine i Kazahstana imaju ogroman potencijal kao globalni dobavljači hrane, ali taj potencijal mogu iskoristiti samo unutar učinkovitog okvira koji potiče ulaganja“. U tom je procesu ključna reforma vezana za jamčenje imovinskih prava, stoji u priopćenju EBRD-a. Nedostatna ulaganja u istočnoeuropski poljoprivredni sektor značajna su kočnica za još značajniju ulogu te regije na svjetskom tržištu, tvrde u banci. Tako istočna Europa s proizvedene tri tone žitarica po hektaru u Ukrajini, 2,2 tone u Rusiji i 1,1 tonom u Kazahstanu znatno zaostaje za zapadnim dijelom kontinenta gdje se u prosjeku proizvode 5,3 tone žitarica po hektaru, ističe se u priopćenju.
BRUXELLES - Europski parlament i vlade članica Europske unije u utorak su postigli dogovor o novom setu propisa za upravitelje hedge fondova i fondova rizičnog kapitala (private equity), čime su otklonjene prepreke za njihovo konačno usvajanje. "Ova će direktiva propisati transparentnost, odgovornost i nadzor, njezin je cilj zajamčiti da se zadnja financijska kriza neće ponoviti, kao ni daljnje goleme isplate novca poreznih obveznika kojima su se otklanjale izravne i neizravne štetne posljedice", kazao je europski povjerenik za unutarnje tržište i usluge Michel Barnier. Očekuje se da će europski zakonodavci formalno glasovati o reformi 11. studenoga i time stvoriti uvjete za stupanje na snagu novih propisa početkom iduće godine. Uvodit će se postupno, pa će se zemljama članicama EU-a omogućiti rok od dvije godine u kojem propise moraju ugraditi u svoje zakonodavstvo, a svojevrsne europske dozvole za poslovanje tih fondova neće u potpunosti zamijeniti dosadašnje dozvole pojedinih članica EU-a prije 2018.
ZAGREB/BRUXELLES - Pritisnute krizom, vodeće europske tvrtke smanjile su u prošloj godini ulaganja u istraživanje i razvoj, a isti je trend zabilježen i u Sjedinjenim Državama, dok su kompanije u drugim dijelovima svijeta nastavile s ulaganjima, pokazalo je u utorak najnovije izvješće Europske komisije. Vodeće kompanije Europske unije smanjile su u 2009. ulaganja u istraživanja i razvoj za 2,6 posto, dok je u SAD-u zabilježen njihov pad za 5,1 posto, ističe Komisija u godišnjoj analizi ulaganja, koje je obuhvatilo 1.400 kompanija iz cijelog svijeta. Ukupno su te tvrtke u 2009. u istraživanje i razvoj uložile 402,2 milijarde eura, 1,9 posto manje nego u godini ranije. Time je završen trend rasta iz protekle četiri godine, u kojima su godišnje stope rasta ulaganja osjetno premašivale pet posto. Među pojedinačnim tvrkama titulu najvećeg ulagača u istraživanja i razvoj drugu je godinu zaredom osvojio japanski proizvođač automobila Toyota, sa 6,8 milijardi uloženih eura. Među deset najvećih ulagača nalaze tri europske kompanije, Volkswagen s 5,8 milijardi eura ulaganja, te Nokia s pet milijardi i Sanofi-Aventis sa 4,6 milijardi dolara ulaganja u istraživanja i razvoj.
BERLIN - Njemačku teško pogađa nestašica rijetkih metala i Vlada bi trebala spriječiti špekulacije sirovinama, upozorio je u utorak ministar gospodarstva Rainer Bruederle. Njemačka industrija elektronike tvrdi da je stanje na tržištu rijetkih metala, koji se koriste za proizvodnju čitavog niza proizvoda utemeljenih na sofisticiranoj tehnologiji, postalo kritično zbog kineskog ograničenja izvoza. Kina inače podmiruje 97 posto svjetskih potreba za tim sirovinama. „Na nas snažno utječe stanje na tržištu energetskih resursa i rijetkih metala, kojih ponestaje“, rekao je njemački ministar na konferenciji o sirovinama u Berlinu. „Cjenovni okviri moraju i dalje biti naš prioritet“, kazao je. Nijedan službeni predstavnik Kine nije prisustvovao konferenciji čiji je domaćin bilo udruženje njemačke indstrije BDI.
ŽENEVA - Rast zračnog putničkog prometa ubrzao je u rujnu na 10,5 posto u odnosu na isto razdoblje lani, objavila je u utorak međunarodna udruga zračnih prijevoznika (IATA). Rast teretnog prometa usporio je pak u rujnu na 14,8 posto u odnosu na isti mjesec prošle godine, nakon 19-postotnog rasta u prethodnom mjesecu. „Dok rujanski rast broja putnika ohrabruje, usporavanje rasta zračnog teretnog prometa, uključujući i azijska tržišta, prvi je znak turbulencija koje nas tek očekuju", zaključio je u priopćenju glavni direktor IATA-e Giovanni Bisignani. Bliskoistočni prijevoznici predvodili su rast putničkog prometa, uz povećanje broja prevezanih putnika za 23,9 posto u usporedbi s prošlogodišnjim rujnom, pri čemu je Bliski Istok jedina regija koja nije zabilježila ni pad teretnog prometa.
NEW DELHI - Indijsko gospodarstvo vratit će se stopama rasta od oko devet posto, koje je bilježilo u razdoblju prije globalne financijske krize, kazao je u utorak tamošnji ministar financija, upozorivši ipak da najveći problem ostaju rastuće cijene. Oporavak se očituje u svim sektorima, industrijskom, uslužnom i onome poljoprivrede, kazao je Pranab Mukherjee. „Razumno je očekivati da će se indijsko gospodarstvo vratiti robusnom rastu u prosjeku od oko devet posto koliko je bilježilo prije globalne financijske krize koja je 2008. izazvala njegovo oštro usporavanje“, kazao je on. Kao glavni problem ministar je istaknuo rastuće cijene, premda je opća inflacija pala na 8,6 posto, s dvoznamenkastih stopa u srpnju. „Pokušat ću spustiti inflaciju svim raspoloživim mehanizmima“, poručio je ministar. „Idealna bi bila inflacija u visini od četiri do pet posto, no to će možda biti teško postići. Uvjeren sam ipak da će godišnja stopa inflacije biti oko šest posto“.
LONDON - Dolar se u utorak stabilizirao na međunarodnim tržištima valuta, budući da su ulagači odlučili predahnuti u spekulacijama kojima nastoje pritisnuti tečaj zelene novčanice jer ne znaju pouzdano kakve će konkretne mjere kvantitativnog popuštanja monetarne politike američka središnja banka Fed usvojiti idući tjedan. U takvom je raspoloženju euro oslabio prema dolaru 0,26 posto, kliznuvši na 1,3926 dolara. Američka valuta ojačala je i prema jenu, i to 0,47 posto na 81,14 jena, podigavši se s najniže razine prema japanskoj valuti u 15 godina od 80,41 jen, koju je dosegnula na početku tjedna. Među ostalim valutama isticala se britanska funta ojačala, koja je ojačala prema dolaru jedan posto na krilima podatka o 0,8-postotnom rastu britanskog BDP-a u trećem tromjesečju. Funtom se tako trgovalo po 1,5897 dolara.