LJUBLJANA - Hrvatska je spremna da se razgovori o deviznim štedišama Ljubljanske banke u Hrvatskoj nastave u okviru Banke za međunarodna poravnanja (BIS) u Baselu, izjavio je u četvrtak nakon redovne sjednice vlade slovenski premijer Borut Pahor, dodajući da je o tome danas razgovarao s premijerkom Jadrankom Kosor. Hrvatska je izrazila spremnost da se pitanje deviznih štediša Ljubljanske banke riješi u skladu sa 7. člankom priloga C Ugovora o sukcesiji bivše SFRJ iz 2001. godine, rekao je Pahor. Prema stajalištu Slovenije spomenuti članak definira preuzimanje jamstava za stare devizne depozite građana pod posredovanjem Banke za međunarodna poravnanja (BIS) u Baselu.
BERLIN - Vodeći njemački gospodarski prognostičari tvrde da će se gospodarstvo nastaviti oporavljati, uz rast od 3,5 posto u ovoj i 2,0 posto u idućoj godini, a daljnje poboljšanje očekuje se i na tržištu rada. Tako je u prognozama za dvogodišnje razdoblje koje je naručila vlada, pet vodećih ekonomskih instituta u četvrtak objavilo da očekuje da će sljedeće godine broj nezaposlenih prvi put od 1992. pasti ispod tri milijuna. Ministar gospodarstva Rainer Bruederle izrazio je zadovoljstvo optimističnim prognozama, kazavši da oporavak najvećeg europskog gospodarstva pokreće snažan izvozni sektor. Pritom stručnjaci ipak upozoravaju da strukturni problemi koje je razotkrila globalna financijska kriza još nisu riješeni.
VARŠAVA - Poljsko ministarstvo financija najavilo je u četvrtak privatizaciju Varšavske burze (WSE), najveće u regiji srednje Europe, zakazavši povijesni potez za 9. studenog. Varšavska je burza krunski dragulj u poljskoj privatizaciji i država je namjerava prodati kako bi očekivani prihod od 25 milijardi zlota (6,36 milijardi eura) iskoristila za smanjenje proračunskog manjka, koji bi se u ovoj godini mogao povećati na sedam posto BDP-a. Predsjednik uprave Varšavske burze Ludwik Sobolewski naglasio je u zajedničkom priopćenju ministarstva financija i burze da će ulagači dobiti priliku da postanu dioničari najveće nacionalne burze u srednjoj i istočnoj Europi. Početna javna ponuda dionica Varšavske burze bit će održana 9. studenog. Ministarstvo financija ima udio u WSE od 98,8 posto i planira prodati 63,82 posto dionica na samoj burzi i zadržati stratešku kontrolu nad tvrtkom.
WASHINGTON - Rekordan uvoz iz Kine pridonio je većem od očekivanog rastu američkog trgovinskog manjka u kolovozu, što pokazuje da partneri nisu napustili stari obrazac trgovine unatoč pozivima za održivijim rastom svjetskog gospodarstva. Trgovinski manjak u kolovozu je tako poskočio za 8,8 posto, na 46,4 milijarde dolara, objavilo je u četvrtak američko ministarstvo trgovine. Visina manjka nadmašila je očekivanja analitičara na Wall Streetu koja su se kretala oko 44 milijarde dolara. Ukupna vrijednost američkog uvoza u tom je mjesecu porasla za 2,1 posto, na 200,2 milijarde dolara. Izvoz je tek neznatno uvećan i iznosio je 153,9 milijardi dolara, što je njegova najviša razina od kolovoza 2008. Uvoz iz Kine porastao je 6,1 posto, dosegnuvši rekordne 35,3 milijarde dolara.
MOSTAR - Mostarska tvrtka Aluminij priopćila je u četvrtak da je odlagalište crvenoga mulja, koje se nalazi u mjestu Dobrom Selu između Mostara i Čitluka, potpuno sigurno, čime je odbacila medijske tvrdnje u BiH o potencijalnoj opasnosti od ekološke katastrofe. Mostarska tvornica glinice prestala je raditi na početku rata 1992. godine nakon početka agresije JNA na Mostar, od kada je odlagalište crvenoga mulja u Dobrom Selu neaktivno. Mostarski Aluminij od tada uvozi glinicu koja služi u složenom kemijskom procesu za dobivanje aluminija. Tvrtka navodi da je u vodonepropusnim spremnicima u Dobrom Selu, na platou nedaleko rijeke Neretve, na površini od 700.000 četvornih metara uskladišteno oko 10 milijuna tona crvenog mulja. Potpuna sanacija odlagališta crvenog mulja u Dobrom Selu predstavlja sastavni dio privatizacije mostarskog Aluminija, o čemu traje spor između toga poduzeća i Federacije BiH.
ATENA - Protiv najavljene privatizacije, grčki strojovođe provode 24-satni štrajk koji je paralizirao promet podzemnom željeznicom i prigradske linije u četvrtak. Prosvjeduju protiv prijedloga privatizacije željeznica uz natpise "Privatni vlakovi, skupi i opasni". Privatizaciju državne željeznice OSE, koja godišnje gomila 10,7 milijardi eura duga, zahtijevaju Europska unija i Međunarodni monetarni fond. Kompanija će biti rascijepljena na Trainose čijih će 49 posto biti ponuđeno privatnom ulagaču, te na Geose koji će ostati javna tvrtka. Dugove OSE preuzet će država, a smanjit će se broj zaposlenih sa 6.000 na 2.300.
PARIZ - Francuski sindikati, protivnici mirovinske reforme predsjednika Nicolasa Sarkozyja koji ne odustaje od svog nauma, sazvali su za četvrtak poslijepodne ključan sastanak kako bi održali razinu blokade rafinerija, javnog prijevoza i srednjih škola. Francuska Vlada ne popušta nimalo pred sindikatima koji se jednako čvrsto protive povišenju minimalne dobne granice za umirovljenje sa 60 na 62 godine. Prema anketi 54 posto Francuza sklono je općem štrajku po uzoru na 1995., kada je vlada u konačnici odustala od mirovinske reforme. Štrajk koji pogađa uglavnom strateški važne sektore energetike i prijevoza nastavio se u četvrtak pa se štrajkalo u deset od 12 rafinerija.
LONDON - Euro je u četvrtak nadmašio razinu od 1,41 dolar na međunarodnim tržištima, a dolar je kliznuo i na novu najnižu razinu prema jenu u 15 godina pod pritiskom očekivanja da bi američka središnja banka Fed uskoro mogla poduzeti nove mjere za poduporu gospodarstva. Time je euro do podneva skočio na 1,4103 dolara, da bi se kasnije stabilizirao na 1,4084 dolara. Zelena novčanica istodobno je kliznula na novu najnižu razinu prema jenu u 15 godina, te se njome trgovalo po 81,19 jena. Dolar je u četvrtak pritisnula i objava singapurske središnje banke da će nastaviti „umjerenu i postupnu“ aprecijaciju singapurskog dolara, uz istodobno blago proširenje raspona trgovanja. „Dodatnu potporu euru i pritisak na dolar generirala je odluka Singapura da proširi raspon trgovanja u svojoj valuti“, upozorio je analitičar City Indexa Joshua Raymond.