Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na šest najvažnijih svjetskih valuta, porastao je prošloga tjedna 1,2 posto, na 77,40 bodova, odmaknuvši se znatno od 76,14 bodova, najniže razine u ovoj godini, na koju je pao tjedan dana prije.
Pritom je prema europskoj valuti ojačao 0,22 posto, pa je tečaj eura pao na 1,3950 dolara.
U odnosu na japansku valutu, cijena dolara oslabila je, pak, 0,07 posto, na 81,35 jena, pa se još uvijek kreće nedaleko 80,88 jena, najniže razine u 15 godina.
I euro je oslabio prema japanskoj valuti, za 0,36 posto, pa je njegov tečaj pao na 113,50 jena.
Uoči početka sastanka ministara financija i guvernera središnjih banaka skupine G20 najvećih svjetskih gospodarstava u petak i subotu u Južnoj Koreji zaredale su izjave visokih dužnosnika o tečajnim ratovima i njihovom štetnom utjecaju na globalnu trgovinu.
Najviše pažnje privukla je izjava američkog ministra financija Timothy Geithnera kako ne vidi razloga za daljnji pad dolara prema euru i jenu, ustvrdivši da su vodeće svjetske valute dobro usklađene.
U intervjuu za Wall Street Journal Geithner je istaknuo kako SAD ne nastoji sniziti vrijednost dolara, te da niti jedna zemlja na svijetu ne može „devalvacijom doći do prosperiteta“.
Geithner je pritom podijelio valute na tri skupine: u prvu svrstava zemlje čije su valute podcijenjene po svim kriterijima, u drugu ulaze gospodarstva u razvoju s fleksibilnim valutnim tečajevima koja interveniraju ili nameću poreze kako bi smanjila rizike, a u trećoj se nalaze vodeće svjetske valute koje su sada otprilike usklađene.
Njegova izjava da su tečajevi vodećih svjetskih valuta uglavnom usklađeni prekinula je poniranje dolara prema euru i jenu.
Ipak, pritisak na američku valutu nije sasvim popustio, s obzirom da se očekuje dodatno kvantitativno popuštanje monetarne politike u SAD-u.
Kako će se idućega tjedna kretati tečajevi najvažnijih svjetskih valuta ovisi o reakciji ulagača na završnu izjavu G20, objavljenu u subotu, u kojoj se kaže da se članice te skupine neće služiti slabljenjem svojih valuta kako bi povećale konkurentnost svojih izvoznih proizvoda na svjetskom tržištu.
Do tog se kompromisnog zaključaka došlo nakon što je SAD optužio Kinu i neke druge zemlje u razvoju da umjetno održavaju tečajeve svojih valuta na niskim razinama kako bi povećale svoj izvoz, dok je Kina uzvratila da ne može dopustiti jačanje juana dok SAD-a vodi vrlo popustljivu monetarnu politiku.
I dok se po pitanju tečajeva došlo do kompromisnog zaključka, članice G20 nisu prihvatile prijedlog SAD-a da se višak ili manjak na tekućem računu zemalja ograniči na 4 posto, što bi po mišljenju Amerikanaca stabilizirajuće utjecalo na tečajeve valuta.
Amerikanci su se čak našli pod pritiskom Njemačke i Kine zbog iznimno popustljive monetarne politike kojom nastoje potaknuti rast gospodarstva, posebice kvantitativnog popuštanja, koje se već neko vrijeme najavljuje.
"Pretjerane stalno povećanje novčane mase, po mom je mišljenju, neizravna manipulacija tečajem", kazao je Rainer Bruederle, njemački ministar gospodarstva.