Knjiga je prerađen i dopunjen rukopis doktorske dizertacije koju je Lovrenović obranio 1999. na Filozofskom fakultetu u Sarajevu. Na više od 800 stranica donose se iscrpne znanstveno-povijesne analize te 17 geografskih karata, 120 crteža i ilustracija i detaljno kazalo.
Kroz cijelu opsežnu studiju proteže se pitanje porijekla bosanske krune, a Lovrenović se odlučio za tezu o njenome endogenome, bosanskome porijeklu, rekao je akademik Srećko M. Džaja.
Džaja smatra važnim što autor svojom knjigom jača one interpretacije koje u srednjovjekovnoj Crkvi bosanskoj gledaju kršćansku instituciju koja s odvojila od Rima i zadržala svoja tradicionalistička shvaćanja i način života, a ne dualističku sektu.
Lovrenovićevi uvidi oblikovani su prema kriterijima moderne medievistike, pa predstavljaju doprinos ne samo bosanskoj i madžarskoj, nego i europskoj medijevistici, istaknuo je.
Usporedivši elemente bosanske povijesti s elementima poljske i češke povijesti, što dosad nitko nije napravio, autor je uspio srušiti mnoge stereotipe, ocijenio je profesor Neven Budak.
Knjiga "Na klizištu povijesti" sjajan je primjer kako bi trebao izgledati pristup radu na političkoj povijesti, ustvrdio je Budak, dodavši da je autor to postigao analizom simbolike, biografijama važnih povijesnih osoba tog doba te načinom na koji je kroz analizu kulture progovorio o političkim odnosima Bosne prema Ugarskoj.
Po riječima Ive Goldsteina, riječ je o znanstvenom djelu u najboljoj maniri suvremenih historiografskih strujanja, koje pokazuje da srednjovjekovna Bosna nije bila kopija europskih feudalnih modela, već je imala vlastiti politički, kulturni i duhovni identitet.
Dubravko Lovrenović profesor je na Odsjeku za povijest sarajevskog Filozofskog fakulteta na predmetu Opća povijest srednjega vijeka.
Izdavač knjige je zagrebačko-sarajevski "Synopsis".