Riječ je o knjizi "Politička i društvena elita Srba u Hrvatskoj potkraj 19. stoljeća. Uspon i pad Srpskog kluba" iz bibilioteke Hrvatskog instituta za povijest, tiskanoj na 600 stranica, koja je proširena doktorska disertacija autorice i plod skoro desetogodišnjeg znanstvenog rada.
Rad predstavlja prvu monografiju o Srpskome klubu u Hrvatskom saboru, čiji su članovi u početnom razdoblju bana Khuena Hoedervaryja (1883.-1903.) predstavljali središnji dio vladajuće unionističke Narodne stranke u Banskoj Hrvatskoj.
Recenzentica knjige profesor emeritus Mirjana Gross ističe kako je autorica uvela novu metodu istraživanja u hrvatsku historiografiju - prozopografiju. Riječ je o kolektivnoj biografiji srpske elite krajem 19. stoljeća, koja otkriva društveni i profesionalni položaj, područje porijekla njezinih pripadnika, odnosno, velikim dijelom uvjetovanost njihove političke i ekonomske djelatnosti.
Rezultati knjige važni su za istraživanje prošlosti srpske elite u Hrvatskoj, kao i za karakter režimske Narodne stranke te srpsko-hrvatskih odnosa. Autorica je pokazala i kako je prosrpska politika mađarske i hrvatske vlade postojala samo na području institucija hrvatske autonomije, a ne i u vezi sa srpskom crkveno-školskom autonomijom.
"Djelo obilježava visoka razina obrade istraživačke teme, bogatstvo novih znanstvenih rezultata i novi metodološki pristup u hrvatskoj historiografiji", kazala je u recenziji Mirjana Gross.
Knjiga se, kroz četiri opsežne cjeline, bavi Srbima u poslijenagodbenoj Hrvatskoj, srpskim pitanjem u izbornoj strategiji hrvatskih banova, "Khuenovim Srbima" i hrvatskim strankama, službenom politikom pravoslavne crkve te organiziranjem i programom Srpskoga kluba.
Djelo se bavi i srpskim zastupnicima u Banskoj Hrvatskoj 1881.-1892. te Srbima u novčanim zavodima Banske Hrvatske 1882.-1900. Uz potvrđivanje i pobijanje nekih postojećih historiografskih tvrdnji, istraživanje je rezultiralo i nizom novih teza vezanih uz problematiku Srpskoga kluba.
Recenzent knjige akademik Nikša Stančić istaknuo je da je autorica obradila oko 700 osoba te da je analizirala članove srpskog dijela Narodne stranke, na načina kakav ne postoji za Hrvate u toj stranci.