Riječ je o drugom izdanju tog djela, tiskanom u Baselu 1566. godine, a raritet se skrivao godinama jer je prvi koji ga je upisao u katalog krivo pročitao godinu izdanja zapisanu rimskim brojevima, pa ju je zaveo kao knjigu iz 1776. godine. Pogreška se dogodila prije gotovo 200 godina, a krivac, knjižničar tadašnje biblioteke ljubljanskog liceja bio je nitko drugi nego Matija Čop, suvremenik i intelektualni prijatelj pjesnika Franca Prešerna.
Kopernikova knjiga koja se stoljećima skrivala u fundusu NUK-a tiskana je u Baselu na papiru s vodenim znakom koji je identičan drugim knjigama Kopernika koje su sačuvane u svijetu, a uvezana je u čvrst i dobro sačuvan bijeli pergament. Jedno je vrijeme njezin vlasnik bio baron Bernard Ferdinard Erberg iz Dola kod Ljubljane, a kasnije je pripala isusovcima koji su u Svetom Jakobu kod Ljubljane imali svoj zavod i biblioteku. Jezuitska knjižnica nastradala je u požaru 1776. godine i iz nje je spašeno samo oko tisuću knjiga, među ostalim i Kopernikov raritet.
Knjiga je kao vlasništvo jezuita bila upisana 1754. godine, no vjerojatno su je imali i ranije, ali je nisu registrirali čekajući da Kopernikovu teoriju o kretanju nebeskih tijela potvrdi Sveta Stolica. Kopernikovu teoriju na teritoriju današnje Slovenije prvi su put smjeli braniti u svojim radovima studenti barona i profesora Inocenca Tauferera iz Višnje Gore koji je u Ljubljani predavao opću i posebnu fiziku, piše u četvrtak ljubljansko "Delo".