INT. HER. TRIB. 22. XI. CLINTONOVA AMERIKA PROTIV NEOVISNOSTI CRNE GORE

SJEDINJENE DRŽAVE THE INTERNATIONAL HERALD TRIBUNE 22. XI. 2000. SAD se suprotstavlja neovisnosti Crne Gore "Mala i izolirana balkanska država, republika Crna Gora, udružena sa Srbijom u Federalnu Jugoslaviju, privukla je više nego dovoljno pozornosti vodećih političara u Washingtonu. Tijekom posljednjih godina Miloševićeve dominacije u Beogradu, američki dužnosnici su se bojali da bi srbijanski partner u Jugoslaviji mogao postati slijedećom žrtvom srbijanske nacionalističke agresije u Miloševićevom stilu. Kako bi ovo spriječili, poduprli su crnogorskog predsjednika, Đukanovića, i konkretnom pomoći i potporo, upozorivši Miloševića na posljedice koje će snositi ako ugrozi ovu malu republiku. No, srbijanska demokratska revolucija, kojom je Milošević svrgnut s vlasti početkom listopada, promijenila je tu računicu. Sada je Clintonova uprava otvoreno upozorila Đukanovića da prestane zahtijevati neovisnost Crne Gore ili će prestati dobivati američku pomoć. Ova je promjena američke politike prema Crnoj Gori razljutila jednoga od glavnih republikanskih političara koji tvrdi kako je ova prijetnja ravna izdaji. Tijekom prošlomjesečnoga posjeta crnogorskoj prijestolnici, Podgorici, glavni je američki poslanik na Balkanu, James O' Brien Đukanoviću pojasnio kako nastavak slanja američke pomoći- koja će ove godine dosegnuti i 89 milijuna dolara - ovisi o njegovoj voljnosti da izbjegne 'unilateralne' korake odvajanja od Srbije, kazao je visoki dužnosnik. Američki dužnosnici se boje da bi takovi koraci mogli potkopati Miloševićeva nasljednika u Beogradu, Koštunicu, za kojega se nadaju da bi mogao ponovno uspostaviti stabilnost na Balkanu i potaknuti njegovu integraciju u Europu. Đukanović im je, iako voljan ostati u dobrim odnošajima sa SAD-om, dao i razloga za zabrinutost predlažući da Crna Gora i Srbija imaju odvojena mjesta u UN-u, prema pismu koje je 27. listopada poslao glavnom tajniku UN-a Kofiju Annanu. Crnogorska suverenost, napisao je Đukanović, ključna je za 'naš početni prijedlog predsjedniku Koštunici, posebice prijedlog da odnošaj Crne Gore i Srbije bude savez dvije međunarodno priznate zemlje.' Nastojanja Washingtona da zauzda Đukanovića razljutila su senatora Mitcha McConnella, republikanca iz Kentuckya(...), koji je naglasio svoj stav blokirajući 10 milijuna dolara pomoći namijenjenih Srbiji. Pomoćnik McConnella kazao je kako se senator opire nastojanjima dužnosnika da blokiraju novac namijenjen Crnoj Gori, za koji se uprava boji da bi mogao biti upotrijebljen za podupiranje neovisnosti. 'McConnell podupire svaku akciju Crne Gore i ne vjeruje da bi ih SAD trebale ucjenjivati kako bi Crna Gora djelovala u suprotnosti sa svojim aspiracijama', kazao je pomoćnik. Dužnosnici uprave odbijaju ovakvu ocjenu njihova djelovanja. Ističu kao su čak i za vrijeme Miloševićeve vladavine opetovano upozoravali Đukanovića da se ne zalaže za neovisnost jer bi Milošević u tom slučaju ovo mogao iskoristiti kao povod za intervenciju u Crnoj Gori. Nastojanja u cilju ostvarivanja tog cilja sada kada je na vlasti Koštunica, kazao je viši dužnosnik, stvaraju rizik da se jugoslavenski predsjednik stavi u 'položaj čovjeka koji je izgubio Crnu Goru.' U svakom slučaju, dodao je dužnosnik, Đukanović i Koštunica već su stvorili prihvatljivu soluciju za obojicu: složili su se početi raspravu u siječnju. (...)", piše John Lancaster.