INTERNAT. HER. TRIB. 20. XI. VIZIJE BALKANSKOG MIRA

SJEDINJENE DRŽAVE THE INTERNATIONAL HERALD TRIBUNE 20. XI. 2000. Vizije balkanskoga mira "Goran Svilanović, koji ima 37 godina, ministar vanjskih poslova Jugoslavije tek je dva tjedna,(...) što je postao nakon pada Miloševća, kada je zemlja ponovno uspostavila svoje veze sa svijetom, i ponovno primljena u UN i važna tijela Europe. Svilanovićev prioritet, kao i onaj predsjednika Koštunice, jest što brža reintegracija Srbije u svijet, Europu i regiju, i to kao poštovani i pouzdani partner. 'Možda sam premlad i u krivu', kazao je Svilanović, koji je rođen na Kosovu, u intervjuu, 'no veoma sam optimističan zbog toga što na Balkanu više neće biti ratova. Može nam biti mnogo bolje nego što je to bilo prije. Našem narodu želim objasniti kako će zasigurno biti kritika i prepirki između nas i naših susjeda, i nas i supersila. No učinit ćemo to otvoreno i izravno', diplomacijom, a ne vojnicima i paravojnim postrojbama. Svijet je Srbiji zaželio dobrodošlicu, iako su zemlje u regiji zbog toga živčane, no Svilanović zna da će Jugoslavija na kraju biti suđena po međunarodnim pravosudnim standardima. 'Nakon 10 godina rata, postoje otvorena pitanja, i interno, između Srbije i Crne Gore i Kosova, i s vanjskim zemljama. Našem smo narodu dužni poštovati najviša moralna načela.' Iznad njegova radnog stola u Ministarstvu vanjskih poslova nalazi se čavao na kojem je prije visio Miloševićev portret. Izbor Svilanovića, pravnika koji vodi malu zapadno orijentiranu stranku, Građanski savez, pragmatična je poruka Koštunice, umjerenog srbijanskog nacionalista koji Haaški sud za ratne zločine počinjene u bivšoj Jugoslaviji smatra više instrumentom američke politike nego međunarodnoga pravosuđa. 'Predsjednik Koštunica i ja imamo različito političko zaleđe', kazao je Svilanović. 'No do sada se u potpunosti slažemo glede ključnih pitanja i do sada sam imao dobre odnošaje s njim.' Pridržavanje moralnih načela, kazao je Silanović, znači istraživanje, suđenje i kažnjavanje krivaca za zločine korupcije i zloporabe moći, 'no to znači i ratne zločine', a Milošević, koji je i dalje u Srbiji, izoliran u svojoj beogradskoj vili, ne može biti imun kada su u pitanju takvi procesi. 'Mnogo smo obećavali', rekao je. 'Vrijeme je da ovo počnemo i ostvarivati. Naš narod želi kaznu za krivce.' Jugoslavija je predana suradnji s Haškim sudom za ratne zločine počinjene u bivšoj Jugoslaviji, kazao je, a sud će uskoro ponovno otvoriti svoj ured u Beogradu. 'Njihovi istražitelji trebali bi imati odriješene ruke da ovdje istražuju što god žele', rekao je. No kao Koštunica, Svilanović se zalaže za 'odbore za istinu' u kojima bi se nalazili stručnjaci koji bi 'ispitivali i prikupljali dokaze za ratne zločine koje su počinili oni koji su navodno branili Srbiju, no i zločine koje su počinili ljudi protiv Srba(...).' Neki od tih dokaza mogli bi doći i iz Haškoga suda, rekao je. Samo u tom slučaju bi se zalagao za suđenje. Što se tiče Ruande, kazao je: 'Možemo naći način to učiniti ovdje, na jugoslavenskom teritoriju, uz suradnju Haaškoga suda.' Što se tiče Kosova, Svilanović želi očuvati mir i stabilnost u regiji, kao bi osigurao zaštitu srbijanskih manjina koje ostaju u pokrajini, a zatim bi želio surađivati sa Zapadom kako bismo omogućili povratak Srbima koji su pobjegli ili bili istjerani s Kosova nakon prošlogodišnjeg rata. Pozdravio je pobjedu umjerenog političara, kosovskog Albanca, Ibrahima Rugove, na mjesnim izborima, kao dobrog partnera za stabilnost i pregovore. No Svilanović je naglasio kako bi bilo kakvi pregovori trajali godinama, i kako bi bilo najbolje da u njih budu uključeni susjedi- Albanija, Makedonija, Bugarska i Grčka, u ulozi jamaca, kao i SAD i Europa. Na kraju ulice u kojoj se nalazi njegov ured, radnici liče zidove američkog veleposlanstva, na kojem se još nalaze kukasti križevi i antiamerički slogani koji su osvanuli nakon lanjskog NATO-ova bombardiranja Jugoslavije(...). Svilanović smatra da je njegov način izravnoga pregovaranja sa zapadnim dužnosnicima i diplomatima, koje je započeo kao oporbeni čelnik koji je dobio zapadnu potporu u borbi protiv Miloševića, pomalo šokantan za 1.300 ljudi koji rade u njegovom ministarstvu(...). 'Nisam diplomat, i odlučio sam da ću se ponašati onako kako sam se oduvijek ponašao i da neću slijediti pravila diplomacije', rekao je. 'Nazovem i razgovaram izravno i otvoreno.' Kada je šefici svoga kabineta, Maji Tašić(...) kazao da nazove američkoga dužnosnika kako bi riješili problem glede UN-ove rezolucije o Bosni, njegovi su zamjenici bili šokirani, kazao je. (...) Unatoč njegovoj prozapadnoj sklonosti, tijekom prošlogodišnjega zračnoga rata NATO-a, Svilanović je u vojsci služio kao dužnosnik u Prvoj oružanoj brigadi, s bazom u Beogradu. 'Borio sam se protiv NATO-a', kazao je jednostavno, braneći svoju zemlju. Drugi dužnosnici nazvali su ga i čestitali mu na njegovom novom položaju, kazao je Svilanović. Kazali su mu i to da je, u noći 5. listopada, kada je stotine tisuća ljudi došlo u Beograd, paleći zgradu Skupštine i svrgnuvši Miloševićev režim, brigadi bilo naređeno da iziđe naoružana iz svojih baraka. 'No konačno', kazao je Svilanović, 'nisu intervenirali'. Prošloga siječnja, u intervjuu(...), Svilanović, dobar analitičar srbijanske politike, iznenada je kazao, uz iznenađujuću strast: 'Za godinu dana, ljudi poput mene će upravljati ovom zemljom.' Kada smo ga podsjetili na taj razgovor, kazao je: 'Nisam mogao zamisliti kako bi se to dogodilo. No vjerovao sam u to. Temelji režima su bili truli'", izvješćuje Steven Erlanger za New York Times, a prenosi list.