IHT 9. XI. CLINTONOVA VANJSKA POLITIKA

SJEIDNJENE DRŽAVE THE INTERNATIONAL HERALD TRIBUNE 9. XI. 2000. Clintonovu vanjsku politiku biti će teško slijediti "Slijedeći američki predsjednik imat će tešku zadaću - slijediti vanjsku politiku Billa Clintona koji iza sebe ostavlja mješavinu postignuća i razočaranja u svojim odnošajima sa svijetom, koju će, pak, njegov nasljednik teško prihvatiti ili poništiti. Kao i razočaranja, Clintonova dostignuća često su veoma osobna. Postignnuta su jednako koliko improvizacijom i srećom toliko i vizijom i planiranjem. Clintonova politika za globalno doba nalik je glazbi Richarda Wagnera: vjerojatno je bolja nego što zvuči. Sandy Berger, Clintonov savjetnik za nacionalnu sigurnost, tvrdi kako je Clinton svoj predsjednički mandat započeo uz 'većinom koherentni okvir' koji je nametao(...). Držeći se čvrstog pogleda na svijet koji je mnogima nedostajao, Clinton iza sebe ostavlja 'početak vanjske politike za globalno doba', tvrdi Berger. (...) Neuspjesi su, kao što se moglo i predvidjeti, prikazani mnogo benignijim - kao što su Irak i početna faza stajališta uprave prema Bosni. Postoji i začuđujuće mnogo grižnje savjesti zbog Clintonove neporecive zabrinutosti glede odluka vanjske politike na domaću politiku. No dvije poante na koje Berger upućuje u svezi s budućnosti, umjesto prošlosti, slijedeća uprava treba razmotriti u razdoblju nakon Clintona. One uključuju intervenciju u inozemstvu i političku globalizaciju. Često se govorilo kako je Američko gospodarstvo u padu prije Clintonovog dolaska u Washington na kraju Hladnog rata, Berger se rado prisjeća. (...) Danas na svjetskoj pozornici nema gospodarskih niti vojnih suparnika za SAD. Berger uvjerljivo tvrdi kako tu silu treba koristiti za umanjivanje neizbježne zavisti i neprijateljstva koju SAD potiče u svijetu. 'Mi smo jedina zemlja koja je sposobna globalno projicirati silu i često jedina koja je nepristrani posrednik u sukobima. Ako ne uspijevamo poduprijeti naše prijatelje i saveznike kada oni preuzmu vodstvo, kada nam budu potrebni naći ćemo se sami.(...)', napisao je Berger u 'Foreing Affairs' dodajući: 'Svijet računa na nas kao na katalitičara koalicija, brokera mira, jamca globalne financijske stabilnosti.' Ovo je crta koja pomaže povezati Bosnu, Kosovo, NAFTA-u, financijsku intervenciju u Meksiku i druga postignuća vanjske politike i financijska dostignuća Clintonove ere. Radi se o artikulaciji doktrine globalizacije koja se još uvijek oblikuje. Veći dio ovoga je, izgleda, za cilj imao ostavljanje nasljedstva. Berger niječe ove tvrdnje. 'Mrzim tu riječ i branim ju koristiti u ovom kontekstu', kazao je Berger kada sam spomenuo nasljedstvo. 'Još uvijek imamo mnogo toga za obaviti u ova tri mjeseca.' Berger opisuje globalizaciju u političkim i gospodarskim terminima. Gospodarske sile veoma raširenog sustava globalnog trgovačkog sustava zemlje kao što su Rusija i Kina trebalo bi prisiliti na prihvaćanje 'niza standarda koji određenu zemlju stavljaju u međunarodni 'mainstream'. Čelnik kao što je Putin razumje što taj odabir znači', kazao je Berger. Ovo ne znači da gospodarska promjena automatski vodi političkoj reformi, dodao je. 'Komercijalna diplomacija nije zamjena za vanjsku politiku. Ako se ne zalažemo za pravu vrstu promjene, ona se neće dogoditi.' Ovo je bila jedna od ključnih zamisli koje je Clinton donio sa sobom u Bijelu Kuću, tvrdi savjetnik za nacionalnu sigurnost. A svijet danas izgleda mnogo drukčije zbog ideja Billa Clintona. Možda. Ili Clintonove ideje danas djeluju drukčije zbog činjenice da je svijet drukčiji? Neka rasprava počne", piše Jim Hoagland.