INT. HER. TRIB. 29. IX. ZAPADNJAČKA GLOBALIZACIJA PROMAŠAJ

vezi SJEDINJENE DRŽAVE THE INTERNATIONAL HERALD TRIBUNE 29. IX. 2000 Zapadnjački plan globalizacije pokazuje se golemim promašajem "Karl Marx je bio kazao kako tragedija koja se događa drugi puta riskira postati farsom, što se dogodilo s pokretom protiv globalizacije u Pragu. Kada se borba za određenu ideju pojavi na ulicama, neizbježno privlači one koji više vole dramatičnost uličnih borbi nego što razumiju dimenzije ideje koju podupiru, što svakako vulgarizira i umanjuje borbu njezinim svođenjem na slogane. Među natpisima i parolama koje su se mogle čuti i pročitati u Pragu, dok su MMF i Svjetska banka započinjali svoje godišnje sastanke, najmanje relevantan je vjerojatno bio ovaj: 'Samo jedno rješenje: revolucija!' Prema Marxu, 'revolucija' je buržujski koncept, nametnut masama siromašnih i nemoćnih, koji su sposobni jedino za slijepi revolt. Revolucija bi trebala značiti oslobađanje, napredak i bolji svijet - što su sve buržujski koncepti i obično iluzije. Ulična događanja u Pragu, kao i u Washingtonu prije šest mjeseci i u Seattleu prošloga prosinca, straše MMF i Svjetsku banku; pa ipak, ono što demonstranti ne razumiju jest da je njihova borba, u principu, već dobivena. James Wolfensohn, predsjednik Svjetske banke, otvorio je sastanak u Pragu riječima: 'naš je cilj globalizaciju učiniti sredstvom za ostvarenje prilika i uključivanja.' 'Globalizaciju'- agresivni program nametanja normi državnog gospodarskog managementa, gospodarskih regulacija i otvaranja tržišta, kao i olakšavanja preuzimanja domaćih industrija i poljoprivrede od strane multinacionalnih tvrtki - otpočela je Clintonova administracija za vrijeme njegovog prvog mandata. Nakon svog senzacionalnog početka, susrela se s nizom poraza. Prvi je bio azijska gospodarska kriza; drugi je bio borba glede projekta Organizacije za gospodarsku suradnju i razvoj (OECD) za sporazum na multilateralna ulaganja, prije godinu i pol dana, koji je dovršen kada se OECD povukao i odrekao ovog projekta. (...) Sljedeći je poraz bio Seattle, u kojem su ulice nametnule svoju volju. Porazi koji su uslijedili događali su se unutar samih organizacija, kao i u sklopu javnih rasprava. Model globalizacije više nije nesavladiv zapadni ortodoksni plan. Na praškom se dnevnom redu nalazio oprost dugova za teško zadužene siromašne zemlje; zajednička akcija protiv visokih cijena nafte - iako ne i, izgleda, protiv tvrtki za proizvodnju nafte, koje trenutno proizvode manje nafte nego prije godinu dana - i naglasak na razvoju. Dvije institucije podijeljene su unutrašnjim kontroverzama jer se washingtonski sporazum glede politike posuđivanja pokazao neučinkovitim u praksi i često destruktivnim u svojim društvenim i političkim posljedicama. Jaz između prihoda bogatih i siromašnih nije se poboljšao u siromašnim zemljama, a u SAD-u i V. Britaniji se pogoršao. Intelektualni sporazum glede globalne gospodarske politike tako se raspao. Azijska gospodarska kriza prije dvije godine zapravo je u potpunosti izbrisala mnogo puta isticane dobitke kao posljedicu globalizacije. Tajvan, Hong Kong i Južna Koreja oporavile su se od krize - teritoriji na kojima politika (...) protekcionizma u kombinaciji s rastom kao rezultatom izvoza stvorili su ponajprije jaka industrijska gospodarstva. No jugoistočna Azija i Indonezija još uvijek zaostaju; njihov je rast tijekom prošlog desetljeća bio uglavnom posljedica oslobađanja tržišta kapitala, kojega su iskorišćivali strani ulagači, uz oslabljenu domaću industriju - što sve čini kvintesencijalnu globalizaciju. Kina i Malezija opstale su tijekom krize jer je Kina odbila biti globaliziranom a ova druga se suprotstavila MMF-ovom prijedlogu za rješavanjem krize. Američka Konferencija na temu trgovine i razvoja, nakon što je naučila svoju lekciju, sada azijskim gospodarstvima savjetuje da se usredotoče na nacionalni razvoj, domaću štednju i povećavanje domaće potrošnje na više osobne dohotke i javnu potrošnju - što je upravo suprotno od doktrine MMF-a. Na godišnjem sastanku MMF-a i Svjetske banke, češki predsjednik Vaclav Havel pozvao je zemlje koje se pridržavaju washingtonskog konsenzusa - 'euro- Amerikance', kako ih je nazvao - da ispitaju svoju savjest. Kazao je da su sadašnje usmjerenje globalne civilizacije odredile najbogatije i najnaprednije zemlje, i da su odgovorne za posljedice. Nužna ponovna procjena ne tiče se tek gospodarske i političke vezane za razvoj. 'Mislim da je potrebno pozabaviti se drugim restrukturiranjem, koje se tiče sustava vrijednosti na kojima počiva moderna civilizacija', kazao je Havel. Ovo je ključno pitanje. Vrijednosti globalizacije sasvim su materijalistične. Njezini sponzori napredak definiraju u potpunosti u terminima gomilanja bogatstva. Konačna svrha gospodarske aktivnosti i industrije - ljudskog rada, definirajuće aktivnosti ljudskih bića - opisuje se isključivo kao nagrada za poslovne ulagače. Od toga, govori se, potječu sve ostale koristi. Bila je to samodostatna ideologija, uzdignuta do statusa gospodarskog principa. Pretpostavke koje su bile korijen globalizacijskog poticanja međunarodne gospodarske regulacije i integracije nastale su nedavno i uskoro će postati gospodarskom povijesti. Sastanci u Pragu bili su još jedan korak u njihovom diskreditiranju i zamijeni. Revolucija nije potrebna", piše William Pfaff.