WASHINGTON TIMES 28. IX. SPAŠAVANJE EURA

vezi SJEDINJENE DRŽAVE THE WASHINGTON TIMES 28. IX. 2000. Spašavanje eura "Ne događa se to često, no današnja će Danska postati središnja pozornica globalnih gospodarskih tržišta. Ako Danci odluče referendumom odbiti euro kao nacionalnu valutu, europska valuta našla bi se u još većoj krizi - što bi, pak, utjecalo na tvrtke SAD-a koje izvoze u Europu. Ako Danska prihvati euro, valuta bi dobila važan poticaj - barem kratkoročno. Ankete su pokazale da su potpora i protimba euru u Danskoj izjednačeni. Jedan pokazatelj toga koliko je euro postao važan jest činjenica da su u petak, industrijalizirane zemlje Skupine sedmorice (G-7) intervenirale na svjetskim tržištima valute kako bi pomogli euro, službenu valutu za 11 europskih država. Euro, koji pada sve niže sa svakim novim mjesecom, izgubio je oko 28 posto svoje vrijednosti od kada je uveden, u siječnju 1999. godine. Intervencija je na kratko potaknula vrijednost valute za više od 5 posto, no valuta je zatim ponovno pala i ustabilila se na nešto nižoj vrijednosti. Neki promatrači vjeruju da je skupina G-7 intervenirala kako bi pomogla euro u pravo vrijeme, kada se održavao referendum u Danskoj, kako bi uvjerili Dance da je G-7 pripravan obraniti valutu u vrijeme krize. Zemlje skupine G-7 imaju mnogo razloga da pokušaju poduprijeti euro. U posljednja tri mjeseca visoke cijene nafte potaknule su inflaciju u Europi na više od 2 posto (...). Slabi euro pogoršava inflaciju čineći naftu i drugu uvoznu robu čija se cijena izračunava u dolarima ili drugoj stranoj valuti skupljom. Američke tvrtke, kao što su Goodyear, Gilette i McDonald's ovoga su mjeseca objavile da slabi euro slabi i njihov prihod od izvoza u Europu. No Europa nakon intervencije mora provesti reformu poreza, rada i regulaciju zakonodavstva kako bi se maksimalno pojačao rast u ovom području i ojačao euro. Ove godine, gospodarstvo SAD-a vjerojatno će narasti za 5.2 posto, dok će rast u Europi biti, očekuje se 3.5 posto, prema podatcima MMF-a. Taj očekivani rast potiče ulagače da se priklone SAD-u, pa na taj način najveći dio kapitala otječe iz Europe i dodatno slabi euro. Od sredine kolovoza američke su tvrtke potrošile 33 milijarde dolara kupujući europske tvrtke, dok su europske tvrtke potrošile 220 milijarde dolara kupujući u SAD-u(...). Zemlje eura moraju poduzeti dodatne ključne promjene kako bi dugoročno poduprle svoju valutu. Odluku Njemačke, npr., da smanji poreze na tvrtke kao i poreze na najviše osobne dohotke vrijedno je uočiti i primijeniti i drugdje. U međuvremenu, potpora danskih glasača također bi bila dobrodošla", piše u uvodniku.