US IHT 2. VI. DEMOKRACIJA U RUSIJI

SJEDINJENE DRŽAVE THE INTERNATIONAL HERALD TRIBUNE 2. VI. 2000. Demokracija u Rusiji ne može opstati bez neovisnog tiska "Amerikanci, čini mi se, nisu baš previše zainteresirani za skorašnji posjet predsjednika Billa Clintona Moskvi. Napokon, Rusija više nije supersila i više nema vrućih bilateralnih pitanja(...). Isto je tako točno da ni većina Rusa nije previše uzbuđena glede posjete američkoga Predsjednika. Unatoč tomu, ovaj je događaj za Ruse važan - mnogo važniji, vjerujem, nego za Amerikance. Clinton posjećuje Moskvu u ključnom razdoblju Putinova predsjedničkog madata - u razdoblju u kojem još nema uvjerljiva odgovora na prečesto postavljano pitanje - 'Tko je Vladimir Putin?'. Ni sam Putin nije baš siguran u to. Uživa rekordnu popularnost među građanima Rusije, no njegov politički plan još nije jasan. Putin i njegova ekipa bili su uspješni u učvršćivanju moći, no s kojim ciljem - još nije jasno. Je li sama moć cilj po sebi ili će se moć iskoristiti za daljnje političke i gospodarske reforme u Rusiji? Do sada se nije pojavilo mnogo ohrabrujućih znakova. Važan ispit je Putinov stav prema neovisnom tisku, sine qua non demokracije na djelu. I dok Putin retorički hvali slobodu tiska, često postupa drugačije. Početkom ove godine, Andreja Babitskog, dopisnika Radio Free Europe/Radio Liberty, koji je kritički izvješćivao iz Čečenije, ruske su tajne službe otele, maltretirale ga i optužile za kriminalne radnje. Putin ga je nazvao 'izdajicom'(...). Dne 11. svibnja, četiri dana nakon Putinove predsjedničke inauguracije, teško naoružani vladini agenti sa skijaškim maskama zaposjeli su urede Media - MOST-a, najveće privatne tvrtke koja posjeduje neovisne ruske novine, koje su objavljivale kritički intonirane članke o Putinovu vođenju čečenskog rata, raširenosti korupcije i upitnim aktivnostima FSB-a (nasljednik sovjetskog KGB-a). Zastrašivanje koje su provele vladine agencije šalju jezovite signale ruskoj novinskoj zajednici i za cilj imaju, između ostaloga, potaknuti novinare na samocenzuru. I Putin i njegovi brojni pomoćnici imaju iskustva iz sovjetskog KGB-a i ruskog FSB-a, organizacija koje se teško može smatrati uporištima demokratskih vrijednosti. Osim toga, ne samo da su mnogi ruski dužnosnici cinični glede demokratskih vrijednosti, vjeruju da su zapadni dužnosnici jednako cinični. Tipični bivši KGB-ovac u vladi veoma će vjerojatno razmišljati na sljedeći način: 'Ti momci na zapadu misle na svoje birače, javno mnijenje i prokleti slobodni tisak, no kada je u pitanju praksa, dovoljno su pametni da svu tu priču o primarnoj važnosti demokracije podupiru tek retorički.' Clinton će, u okiviru svoga posjeta Rusiji, imati priliku raspršiti upravo ovu krivu predodžbu. Ako zauzme nedvosmislen stav glede slobode medija u Rusiji, mogao bi u znatnoj mjeri promijeniti Putinovu politiku glede neovisnih medija. Kako je Putinu ključno da bude primljen u ekskluzivni klub zapadnih čelnika - na taj način prateći Jeljcinov uspjeh - ne sumnjam da bi ozbiljno shvatio osobno Clintonovo upozorenje glede pitanja slobode tiska. S druge strane, ako Clinton radije ne želi riskirati poticanje sukoba u odnosu koji se tek oblikuje i ne progovori o ovom pitanju, nema sumnje da će ruski neovisni tisak uskoro imati velikih problema. Konačno, ruske probleme trebaju rješavati sami Rusi. Do nas je, Rusa, da odlučimo želimo li živjeti u modernom društvu, uživajući slobodu tiska i drugih političkih i gospodarskih sloboda, ili ćemo prihvatiti politički autoritarizam. No današnja Rusija ne može i ne smije postati izolirana država. Željeznog zastora između Rusije i Zapada više nema. Nastavljanje dijaloga između ruskih i zapadnih čelnika trebalo bi biti iskorišteno da podsjeti Kremlj na činjenicu da pridržavanje demokratskih principa ne može biti smatrano internim pitanjem svake zemlje, nego da se radi o pitanju od univerzalne važnosti. Moguće je da novi ruski čelnici ne cijene potpuno činjenicu da je za vanjski svijet odnos prema tisku jedno od najvažnijih pokazatelja ne samo smjera u kojem Rusija kreće glede unutrašnje politike, nego i za buduću politiku Rusije prema njezinim susjedima i Zapadu. Clintonov posjet bi im mogao pomoći da bolje shvate ovu istinu. Gotovo svaki Rus želi jaku i ujedinjenu Rusiju. Mnogi žele slobodnu, demokratsku Rusiju. Novi ruski čelnici trebali bi razumjeti da oba ova cilja potiče neovisni tisak", piše Igor Malašenko, zamjenik predsjednika Media- MOST-a.