PL-VLADA-KRIZA-STRANKE-Vlada-Političke stranke AU 31.5.PR:STABILNOST-KOALICIJE-POSTKOM. AUSTRIJADIE PRESSE31. V. 2000.Poljska kao primjer"Aktualnu krizu poljske vlade izazvala je centralistička vratolomija premijera Jerzyja Buzeka -
riječ je o ukidanju komunalne samouprave u Varšavi. Liberalna slobodarska unija, Buzekov koalicijski partner, morala se braniti - prvo, zato što se načelno zalaže za decentralizaciju; drugo, zato što nije mogla dopustiti ukidanje gradske vlade koju je sama sastavila u suradnji sa socijaldemokratima. No, sukob u poljskoj koaliciji zavrjeđuje pozornost i izvan okvira samog povoda. Naime, Buzekova desničarska 'Izborna akcija Solidarnost', liberali i oporbeni socijaldemokrati, bivši komunisti, tvore trokut snaga čije se težište neprekidno pomiče. Takva je pak situacija karakteristična za mnoge postkomunističke zemlje na istoku Europe. Poljska, Mađarska, Slovačka, Češka, ali i Slovenija i Hrvatska, doživjele su proteklih deset godina postupno etabliranje tri velike društvene skupine, koje su unutar sebe politički podijeljene i rascjepkane ali i nedvojbeno homogene kada je riječ o interesima: riječ je o novoj i staroj eliti i o skupini začahurenih. Pojam nove elite
AUSTRIJA
DIE PRESSE
31. V. 2000.
Poljska kao primjer
"Aktualnu krizu poljske vlade izazvala je centralistička
vratolomija premijera Jerzyja Buzeka - riječ je o ukidanju
komunalne samouprave u Varšavi. Liberalna slobodarska unija,
Buzekov koalicijski partner, morala se braniti - prvo, zato što se
načelno zalaže za decentralizaciju; drugo, zato što nije mogla
dopustiti ukidanje gradske vlade koju je sama sastavila u suradnji
sa socijaldemokratima. No, sukob u poljskoj koaliciji zavrjeđuje
pozornost i izvan okvira samog povoda. Naime, Buzekova desničarska
'Izborna akcija Solidarnost', liberali i oporbeni
socijaldemokrati, bivši komunisti, tvore trokut snaga čije se
težište neprekidno pomiče. Takva je pak situacija karakteristična
za mnoge postkomunističke zemlje na istoku Europe. Poljska,
Mađarska, Slovačka, Češka, ali i Slovenija i Hrvatska, doživjele su
proteklih deset godina postupno etabliranje tri velike društvene
skupine, koje su unutar sebe politički podijeljene i rascjepkane
ali i nedvojbeno homogene kada je riječ o interesima: riječ je o
novoj i staroj eliti i o skupini začahurenih. Pojam nove elite
obuhvaća one koji se najbolje snalaze u tržišnoj privredi a na
političkoj razini naginju liberalizmu. Stara elita, gubitnik u
procesu društvene preobrazbe, najprijemčivija je za socijalnu
demagogiju s lijeve i desne strane političkog spektra - u izbornom
ponašanju varira među ekstremima nacionalizma, fundamentalizma i
komunističke nostalgije. Napokon, skupina začahurenih, u još
golemim sektorima koje država štiti i subvencionira, vidi svoj
politički zavičaj u socijaldemokratiziranim nekadašnjim
komunističkim strankama. Nijedna od tih skupina nije dovoljno
snažna da bi mogla sama vladati ali u svakoj mogućoj formi koalicije
suprotstavljeni se interesi moraju prije ili kasnije oštro
sukobiti. Kada uzmemo u obzir i okolnost da svađa baš i nije strana
političkoj kulturi u Poljskoj, stabilnost vjerojatno ne kotira
dobro na kladionicama", zaključuje Karl-Peter Schwarz.