US-YU-KRIZA- GD, PN, PL, PP, PG, TS, TR-Glasila/mediji-Strana pomoć-Vlada-Ratovi US IHT 30. V. NEOVISNI MEDIJI U SRBIJI SJEDINJENE DRŽAVETHE INTERNATIONAL HERALD TRIBUNE30. V. 2000.Neovisni srbijanski mediji trebaju pomoć iz
inozemstva"Dok predsjednik Vladimir Putin nudi vrijednu materijalnu i moralnu potporu jugoslavenskom predsjedniku Slobodanu Miloševiću - naftu u vrijednosti od 32 milijuna dolara i zajam u vrijednosti od 102 milijuna dolara- zloglasno razjedinjena srbijanska oporba indirektno, čini se, tvrdi da ima posebnu tajnu vezu s Moskvom (gdje je jugoslavenski veleposlanik nitko drugi nego Miloševićev brat, Borislav).Prošloga petka, Vuk Drašković, čelnik Srbijanskog pokreta obnove, jedne od glavnih oporbenih stranaka, kazao je kako bi on i još dva oporbena čelnika mogli zajedno otići u Moskvu kako bi zatražili 'rusku pomoć u borbi protiv terora protiv građana Srbije.' Rusko ministarstvo vanjskih poslova niječe da išta zna o pozivu srbijanske oporbe u Moskvu.Drašković je poznat po tome da se 'okreće kako vjetar puše', pa njegove riječi možda i ne treba shvaćati preozbiljno. Možda bi se konstruktivnije bilo usredotočiti na 'zajednički' aspekt navodnoga puta. On je očito rezultat nedavnoga puča u Srbiji, koji
SJEDINJENE DRŽAVE
THE INTERNATIONAL HERALD TRIBUNE
30. V. 2000.
Neovisni srbijanski mediji trebaju pomoć iz inozemstva
"Dok predsjednik Vladimir Putin nudi vrijednu materijalnu i
moralnu potporu jugoslavenskom predsjedniku Slobodanu Miloševiću
- naftu u vrijednosti od 32 milijuna dolara i zajam u vrijednosti od
102 milijuna dolara- zloglasno razjedinjena srbijanska oporba
indirektno, čini se, tvrdi da ima posebnu tajnu vezu s Moskvom (gdje
je jugoslavenski veleposlanik nitko drugi nego Miloševićev brat,
Borislav).
Prošloga petka, Vuk Drašković, čelnik Srbijanskog pokreta obnove,
jedne od glavnih oporbenih stranaka, kazao je kako bi on i još dva
oporbena čelnika mogli zajedno otići u Moskvu kako bi zatražili
'rusku pomoć u borbi protiv terora protiv građana Srbije.' Rusko
ministarstvo vanjskih poslova niječe da išta zna o pozivu
srbijanske oporbe u Moskvu.
Drašković je poznat po tome da se 'okreće kako vjetar puše', pa
njegove riječi možda i ne treba shvaćati preozbiljno. Možda bi se
konstruktivnije bilo usredotočiti na 'zajednički' aspekt
navodnoga puta. On je očito rezultat nedavnoga puča u Srbiji, koji
je djelotvorno sabrao oporbene umove. Zaista, čini se da je
Milošević odlučio punom brzinom krenuti s istrjebljivanjem
demokratskih medija.
Zauzimanje televizije Studija B, prije dva tjedna, do sada je
najhrabriji potez, iako nije i iznenađujući. Zapravo, logičan je.
Milošević se hrani sukobima i, izgubivši posljednja tri rata u
bivšoj Jugoslaviji, započinje četvrti.
Riječ je također i o jasnom znaku da se boji ili da je barem
uznemiren slobodnim medijima, što je njegov način priznavanja
njihove važnosti.
Krajnji je rezultat puča da je oporba u Srbiji, slaba kakva već
jest, gotovo bez ikakve mogućnosti da se oglasi. To vrijedi za
neovisne televizijske i radijske postaje - Studio B, Radio B2-92 i
Index Radio - koje je policija zaposjela 17. svibnja. Policija je
stavila i lokot u bravu 'Blica', najpopularnijega neovisnog
dnevnog lista, koji se nalazio u istoj zgradi. (Novinarima je u
međuvremenu dopušteno da se vrate.)
Zamjenik premijera, Vojislav Šešelj, to je jasno pokazao kada je
izrazio svoje zadovoljstvo činjenicom što Studio B više nije u
rukama 'kriminalne bande', koja ga je, tvrdio je, 'pljačkala i
izazivala strah'. Dodao je da je 'država predugo čekala da se suoči
s ovim zlom. Sada više nema čekanja. To zlo treba sasjeći u
korijenu.'
Međutim, tisak, radio i televizija već su davno prerasli fazu
'korijenja'. Srbijanski novinari su ranjivi, no ne i bespomoćni.
Nakon što je ukinut njihov list, zaposlenici 'Blica' radili su u
prostorijama dvaju drugih nevladinih dnevnih novina i stvarali
novine s manje stranica i u manjem broju primjeraka, no novine su
ipak izlazile.(...)
Popravljanje štete koja je nanesena izvješćivanju neovisne
televizije moglo bi se pokazati složenim. No susjedni slobodniji
dijelovi bivše Jugoslavije mogu ponuditi pomoć. Postoje planovi za
emitiranje programa koji bi 'pokrivao' cijelu ili gotovo cijelu
Srbiju, a koji bi se emitirao iz republike srpske, srpskoga dijela
Bosne.(...)
Srbi su prosvjedovali protiv napadaja na svoje medije
demonstrirajući na ulicama. Demonstrantima je potrebna pomoć
izvana. Međunarodna zajednica ne bi trebala štedjeti truda kada je
u pitanju pomoć neovisnim srbijanskim medijima, i to poukom i
gotovinom. To bi trebalo uključivati potporu nevladinim
tiskarama(...), u Srbiji i izvan nje, širenje weba i satelitskih
kapaciteta za neovisni radio i jačanje televizijskog signala
postaja u Crnoj Gori i republici srpskoj, koje prenose vijesti za
Srbiju.
Tu bi pomoć trebalo dati diskretno, ako je moguće i kroz zemlje
bivšega istočnog bloka, tako da 'oni koji surađuju s neprijateljem'
ne budu obilježeni. I obuku može provesti kadar iz Češke, Mađarske
ili Poljske.
To bi mogla biti nova namjena istočnoeuropskoga zajedničkog
tržišta i pomogla bi spriječiti da se u Srbiju uvuku još izrazitiji
oblici nasilja - kao što je terorizam - dok Srbi kuju planove za
uklanjanje Slobodana i osvajanje slobode", piše Anna Husarska.