IT-14.8. AVVENIRE - SOROS: TREBA NAPUSTITI SLIJEPU VJERU U TRŽIŠNE ZAKONE

ITALIJA AVVENIRE 14. VIII. 2001. "Tržišta treba humanizirati" "'Globalni kapitalistički sustav proizveo je scenarij obilježen velikim nejednakostima. Jaz između bogatih i siromašnih sve se više povećava, a to je krajnje opasno jer sustav koji ne nudi nikakvu nadu gubitnicima riskira biti uklonjen. Dok naprotiv, ako damo gospodarske poticaje zemljama koje će iz toga izvući dobiti, nudimo doista snažan instrument za sprječavanje kriza i poticanju političkog i gospodarskog razvoja. Kako bi se reformirao globalni kapitalizam zapravo bi trebalo humanizirati tržište'. Govori George Soros, guru svjetskih financija i prilično proturječna ličnost međunarodnog gospodarstva, kao što uostalom i može izgledati netko tko je tijekom svog života nakupio bogatstvo vrijedno tisuća milijardi, netko tko ulaže na svjetska tržišta, svojim špekulacijama 'drži lekcije' ministrima financija, čelnicima središnjih banaka i ekonomistima o tome kako treba utvrditi tečaj nacionalnih valuta. (...) - U globalizaciji se sigurno ostvario trijumf kapitalizma. No ni globalizacija, ni kapitalizam nisu riješili socijalne probleme bogatih zemalja, a, poglavito, ni siromašnih zemalja. Što mislite o tome? = Živimo u globalnom gospodarstvu obilježenom slobodnom razmjenom dobara i usluga, i još slobodnijeg kretanja kapitala. Može se govoriti o trijumfu svjetskog kapitalizma ali ne i o trijumfu demokracije jer kapitalizam i demokracija ne idu nužno istim korakom. Tko djeluje na tržištu nadmeće se kako bi pobijedio, a ne kako bi zaštitio konkurenciju, jer bi je htio uništiti kada bi to mogao. Tržišne vrijednosti izražavaju samo ono što je svaki sudionik spreman platiti u slobodnoj razmjeni, ne izražavajući pri tome zajedničke interese sudionika. Iz toga proizlazi da se društvene vrijednosti mogu odrediti samo političkim i društvenim sporazumima. Globalizacijom gospodarstva, i poglavito globalizacijom tržišta, države su izgubile veliki dio svoje vlasti. A pokretljivost kapitala omogućava da je ove sve teže oporezivati a to smanjuje mogućnost održavanja 'welfare statea'. Zaštita zajedničkog interesa, uostalom, zadaća je države, no moć države smanjena je ekspanzijom globalnih tržišta kapitala. - Prevladavajuća financijska arhitektura ne nudi nikakvu pomoć manje sretnima. S više strane traži se čvršća tržišna stega, slažete li se s time? = Od trenutka kada je s globalizacijom postalo nemoguće na nacionalnoj razini odrediti porez na financijske poslove, potrebno je stvoriti nove puteve. Ako su tržišta isprepleteno nestabilna, nametanje tržišne stege znači nametanje nestabilnosti. Pitam se koliko nestabilnosti može podnijeti naše društvo. Objektivno, sada kada imamo globalna financijska tržišta, potrebna nam je i globalna središnja banka i neka druga međunarodna financijska ustanova koja bi u ravnoteži držala financijska tržišta. Rezultat bi pak mogao biti redimenzioniranje Međunarodnog monetarnog fonda. No to ne bi bilo dobro jer bi došlo do smanjenja zajmova zemljama u rastu, odnosno nedovoljnog priljeva kapitala prema manje razvijenim zemljama. Sve to po mojem mišljenju može stvoriti nove krize. (...) - Iz Vaših napisa može se zaključiti da ste Vi protiv globalizacije. Je li to tako? = Ne mogu biti protiv globalizacije, i kako bih to mogao biti. Kao netko tko upravlja fondovima ja izvlačim korist iz tržišnih kretanja koja su neovisna od mene. No kao čovjek istodobno me zabrinjavaju dehumanizirajući efekti tržišta. Kapitalizam vrlo dobro uspijeva stvoriti bogatstvo, no ne trebamo se uzdati u kapitalizam kako bi jamčili slobodu, demokraciju i pravnu državu. Potrebno je stvoriti nove putove otkako je s globalizacijom postalo nemoguće na nacionalnoj razini odrediti porez na financijske poslove. Opravdanim smatram porez na kretanje kapitala u korist siromašnih zemalja kojega je predložio dobitnik Nobelove nagrade James Tobin. Treba napustiti slijepu vjeru u tržišne zakone, i utvrditi jasna pravila protiv izbjegavanja poreza od strane financijskog svijeta," piše Ivana Arnaldi.