IT-19.VII-AVVENIRE-GIDDENS O GLOBALIZACIJI

ITALIJA AVVENIRE 19. VII. 2001. "Protekcionizam? Šteti siromašnima" "'Bilo to dobro ili zlo, katapultirani smo u svjetski poredak koji nitko posve ne razumije, ali koji svoje učinke širi i na nas. Globalizacija zapravo nije slučajnost u našem svakodnevnom životu. Globalizacija je sam način na koji živimo; promjena samih životnih uvjeta, a mi smo prvi naraštaj koji živi u kozmopolitskom globalnom društvu čije obrise jedva uspijevamo vidjeti'. Tako govori jedan od najutjecajnijih sociologa našeg vremena, direktor londonske School of Economics Anthony Giddens, koji se bavi temom globalizacije u njezinim brojnim implikacijama. - Sedam zemalja industrijske demokracije, uz Rusiju, koje će sudjelovati na skupu u Genovi, imaju tradiciju socijaldemokracije ili mehanizme socijalne amortizacije. Zašto onda više od 700 skupina prosvjeduje zbog često suprotstavljenih razloga? = U sadašnjem globalnom elektronskom gospodarstvu, banke, upravitelji fondova, osiguravajuća društva, kao i milijuni ulagača, mogu golemi kapital preseliti iz jednog na drugi kraj svijeta jednostavno kliknuvši na 'miša'. Zato oni koji gledaju pesimistički, globalizaciju smatraju pojavom koju se mora demonizirati, pitanjem industrijskog sjevera u kojemu tvrtke s juga slabo ili uopće ne sudjeluju. No ti su isti osporavatelji djeca globalizacije; gotovo posvuda u velikoj mjeri rabe nove komunikacijske tehnologije, razmjenjuju video i kazete, uvelike se služe Internetom i elektronskom poštom.(...) - Neki misle da globalizacija stvara svijet u kojemu su malobrojni predodređeni na lako ostvarivanje blagostanja, a mnogi osuđeni na život u očaju i oskudici. = Sve veća nejednakost najozbiljniji je problem svjetskog društva. No ne treba sve odgovornosti pripisati bogatima; pojam globalizacija tek je djelomice jednak nametanju zapadnih vrijednosti. Naravno zapadne nacije i, šire, industrijalizirane zemlje imaju veći utjecaj od siromašnijih zemalja, no čini se da je globalizacija sve manje pod nadzorom nacija i velikih korporacija. Njezini se učinci osjećaju posvuda dok se sve više potvrđuje ono što nazivamo obrnutim kolonijalizmom, odnosno utjecaj nezapadnih zemalja na razvoj Zapada, poput primjerice hispanizacije Los Angelesa, prodaje brazilskih televizijskih programa u Europi, pojavu Indije u hi-tech sektoru svjetskog tržišta. - Globalizacija je, dakle, nova sila koja promiče zajedničko dobro iako je mnogi optužuju da pogoršava svjetske nejednakosti, navodeći posebice slobodno tržište. = Nisam baš to mislio. Naravno slobodno tržište nije samo blagodat i to se potvrđuje poglavito za manje razvijene zemlje. Zapravo otvaranje neke zemlje slobodnom tržištu može potkopati lokalno usmjerenu ekonomiju. Trgovina zato uvijek ima potrebu za mrežom institucija, kao i svaki drugi oblik gospodarskog razvoja. Tržišta se ne mogu stvoriti samo ekonomskim procesima, a koliko neko gospodarstvo mora biti izloženo svjetskom tržištu ovisi o nizu čimbenika, unutarnjih i vanjskih. No odlučiti usprotiviti se gospodarskoj globalizaciji, birajući protekcionizam, bilo bi pogrešno koliko za bogate toliko i za siromašne zemlje. - Predviđa se da će migracije iz siromašnih zemalja prema Europi postati sve brojnije, dok se, zahvaljujući konkurenciji niske cijene rada novopridošlih oblikuje mračan scenarij: bar sto milijuna radnika u zemljama naprednog gospodarstva može biti otpušteno... = Normalno je da ljudska bića teže boljem životu. Na žalost su statistike siromašnih zemalja zastrašujuće. (...) Osim toga u mnogim slabije razvijenim zemljama zakoni o okolišu i zaštiti gotov ili uopće ne postoje; određene transnacionalne tvrtke u te zemlje izvoze odbačenu robu ili robu zabranjenu u industrijaliziranim zemljama, lijekove kojima je prošao rok trajanja, pesticide koji uništavaju i ne samo to. Dakle, trebalo bi se govoriti više o globalnoj pljački nego o globalnom selu. Budući da je globalizacija nezaustavljiv proces, njime moramo upravljati tako da još više ne marginaliziramo najslabije zemlje", razgovarala Ivana Arnaldi.