FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

US 1. II CSM - KINA

US-CN-supersile-Politika US 1. II CSM - KINA SJEDINJENE DRŽAVETHE CHRISTIAN SCIENCE MONITOR1. II. 2001.Uspon Kine"Prije kraja mandata Georgea W. Busha, za četiri ili osam godina, Kina može zamijeniti Rusiju u središtu brige vanjske politike Sjedinjenih Države. Kineska snaga, u svakom smislu, raste. Snaga Rusije pada. Iako još nije supersila. Kina je prava regionalna sila. Rusija više nije ni to.Problem Bushove administracije, i američkog naroda općenito, bit će kako se suočiti s tim kineskim rastom. Mi ne znamo mnogo o tome kako novi predsjednik razmišlja o Kini, ali znamo o čimbenicima koji će mu nametnuti bolne odluke. Najvažnija od tih odluka odnosi se na Tajvan, i protubalističke projektile napravljene za rušenje raketa. (...)Kinezi u Pekingu dosljedno su pokazivali svoju odlučnost za borbu prije nego što se pomire s tajvanskom neovisnošću. Sve od putovanja predsjednika Nixona u Kinu 1972., svi zainteresirani složili su se u pogledu zajedničke politike jedne Kine koja bi obuhvaćala kopno i otok. To dvoje teško može biti različitije. Dogovor je da će se pretvarati kako su jedno.
SJEDINJENE DRŽAVE THE CHRISTIAN SCIENCE MONITOR 1. II. 2001. Uspon Kine "Prije kraja mandata Georgea W. Busha, za četiri ili osam godina, Kina može zamijeniti Rusiju u središtu brige vanjske politike Sjedinjenih Države. Kineska snaga, u svakom smislu, raste. Snaga Rusije pada. Iako još nije supersila. Kina je prava regionalna sila. Rusija više nije ni to. Problem Bushove administracije, i američkog naroda općenito, bit će kako se suočiti s tim kineskim rastom. Mi ne znamo mnogo o tome kako novi predsjednik razmišlja o Kini, ali znamo o čimbenicima koji će mu nametnuti bolne odluke. Najvažnija od tih odluka odnosi se na Tajvan, i protubalističke projektile napravljene za rušenje raketa. (...) Kinezi u Pekingu dosljedno su pokazivali svoju odlučnost za borbu prije nego što se pomire s tajvanskom neovisnošću. Sve od putovanja predsjednika Nixona u Kinu 1972., svi zainteresirani složili su se u pogledu zajedničke politike jedne Kine koja bi obuhvaćala kopno i otok. To dvoje teško može biti različitije. Dogovor je da će se pretvarati kako su jedno. To nije potpuno zadovoljavajuće ni za koga, ali je prihvatljivo svakome, što je znak dobrog diplomatskog ili političkog kompromisa. Svako djelovanje koje bi narušilo tu osjetljivu ravnotežu sigurno će uznemiriti i Kineze. To stavlja Sjedinjene Države u nezgrapan položaj s jednom nogom na svakoj strani. Antibalistički projektili samo kompliciraju stvari Bushovoj administraciji. Sjedinjene Države na to gledaju kao na obrambeno oružje. Kinezi na to gledaju kao na oružje koje bi moglo omogućiti napad. Iz te perspektive, ABM projektili uklonili bi strah kod Tajvanaca od kineske osvete protiv tajvanskog napada na kopno. (...) Sad dolazi novi ministar obrane Donald H. Rumsfeld kako bi nastavio projekt za obranu protiv raketa. Rumsfeld je bio predsjednik kongresnog povjerenstva koje je, kratko vrijeme prije njegove inauguracije, tražilo otvaranje nekoliko novih ureda za svemirske ratove. Rumsfeld bi stvorio Nacionalno vijeće za svemir u Bijeloj Kući i Obrambeno vijeće za svemir u Pentagonu. (...) Važnost tih preporuka uvelike nadmašuje pozornost koju su u javnosti dobile. One bi stvorile birokratske interesne skupine za nastavak ABM pa čak i mnogo problematičnije zamisli o ratovanju u svemiru u Bijeloj kući, Pentagonu i Kongresu. To je dobro isprobana tehnika za umetanje kontroverznih ideja u birokraciju stvaranjem njihovih zagovornika u javnosti i vladi. (...) Mi svoje odnose s Kinom moramo vagati u odnosu na (1) poticanje militarizacije svemira i (2) sukob s tajvanskim lobbyjem u Kongresu. Možemo se nadati znacima da će se, kako sve veća važnost Kine postaje očitija, sve više članova Kogresa suprotstavljati lobbyju", piše Pat Holt.

VEZANE OBJAVE

An unhandled error has occurred. Reload 🗙