DE-US-YU-STRELJIVA-Vlada-Politika RDW 8. I. TISAK O URANU NJEMAČKI RADIO - RDW8. I. 2001.Pregled tiskaList 'Sueddeutsche Zeitung' i danas se bavi aferom koja je izbila u vezi sa takozvanim 'balkanskim sindromom'. List se posebno
osvrće na argumente protivnika NATO-ove intervencije na Kosovu. Protivnici rata nastoje da otvaranjem raspre o uranu dokažu dvije stvari. Prvo - ne postoji čisti rat jer su njegove žrtve vidljive. Kao i uvijek najviše su stradali civili na terenu - o kojima je inače posljednjih dana najmanje riječi. Drugo - ovoga puta su i vlastiti vojnici svjesno stavljeni u opasnost. Vojni stručnjaci i cinični konstruktori govore tako da se danas raspolaže gotovo miroljubivim oružjem. Osim toga u prvi plan ponovo izbija i odnos SAD-a prema ostalim saveznicima. Amerikanci se očito nisu mnogo brinuli za zdravlje svojih, a kamoli za zdravlje vojnika drugih članica NATO-a. Ovaj politički dio rasprave o uranu je vrlo opasan jer se temelji na tome da je balkanski sindrom potvrđena činjenica. Ukoliko se odista bez ikakve sumnje utvrdi da postoji opasnost po vojnike i stanovništvo, streljivo obogaćeno uranom mora se zabraniti. Ako Amerikanci i dalje žele voditi ratove s takvim streljivom, onda ih mogu voditi
NJEMAČKI RADIO - RDW
8. I. 2001.
Pregled tiska
List 'Sueddeutsche Zeitung' i danas se bavi aferom koja je izbila u
vezi sa takozvanim 'balkanskim sindromom'. List se posebno osvrće
na argumente protivnika NATO-ove intervencije na Kosovu.
Protivnici rata nastoje da otvaranjem raspre o uranu dokažu dvije
stvari. Prvo - ne postoji čisti rat jer su njegove žrtve vidljive.
Kao i uvijek najviše su stradali civili na terenu - o kojima je inače
posljednjih dana najmanje riječi. Drugo - ovoga puta su i vlastiti
vojnici svjesno stavljeni u opasnost. Vojni stručnjaci i cinični
konstruktori govore tako da se danas raspolaže gotovo miroljubivim
oružjem. Osim toga u prvi plan ponovo izbija i odnos SAD-a prema
ostalim saveznicima.
Amerikanci se očito nisu mnogo brinuli za zdravlje svojih, a kamoli
za zdravlje vojnika drugih članica NATO-a. Ovaj politički dio
rasprave o uranu je vrlo opasan jer se temelji na tome da je
balkanski sindrom potvrđena činjenica. Ukoliko se odista bez
ikakve sumnje utvrdi da postoji opasnost po vojnike i stanovništvo,
streljivo obogaćeno uranom mora se zabraniti. Ako Amerikanci i
dalje žele voditi ratove s takvim streljivom, onda ih mogu voditi
bez Europljana.
Sigurnosno političke posljedice takve odluke bile bi nesagledive.
U svakom slučaju ova tema ne bi smjela prerasti u histeriju.
Posebice se ne bi smjelo dopustiti da se time dokazuje da je vojna
intervencija u Jugoslaviji bila pogreška, piše 'Sueddeutsche
Zeitung'.
List 'Frankfurter Rundschau' drži da je takozvani 'balkanski
sindrom' povod za dublju analizu odnosa unutar članica NATO-a i da
je savez nakon ovoga samo na gubitku. Kakav je to vojni savez u kojem
većina članica stalno od jedne supersile mora tražiti dodatna
objašnjenja? I zašto je trebalo da dođe do toga da se Europljani
svog dijela odgovornosti za intervenciju na Kosovu sjete tek nakon
što su od leukemije oboljeli vojnici članica NATO-a? Tako je
skandal oko streljiva s uranom postao očiti primjer funkcioniranja
članica NATO-vih operacija. Amerikanci bombardiraju, a Europljani
im čuvaju leđa. I tek kada Amerikanci pretjeraju u pokušajima
dostizanja određenih ciljeva, Europljani se sjete da nešto mogu i
kritizirati. To ide na štetu civila, vojnika, pa na kraju krajeva i
samih članica NATO-a, piše 'Frankfurter Rundschau'.
'Fraenkische Tag' iz Bamberga kritički promatra ponašanje NATO-a i
zaključuje da je prljava bajka o čistom ratu dobila i nastavak. Iz
Bosne i Kosova su se poraženi povukli, ali sada umiru i
osloboditelji i oslobođeni. Raste broj onih koji misle kako su
Sjedinjene Američke Države na Balkanu uporabom spornog streljiva
provele nove vojno-tehničke testove, u koje spadaju i bacanje
kazetnih bombi ili non-stop letovi suvremenih bombardera iz
Amerike i nazad. Europski ministri brane sada se žale kako o svemu
nisu ništa znali, ali moraju isto tako priznati da su zakazali što
se tiče kontrole zbivanja u zadnjim ratovima, zaključuje
'Fraenkische Tag'.
Kritici se pridružuje i bonnski 'General Anzeiger' koji piše da je u
Njemačkoj predugo trajalo dok odgovorne osobe konačno nisu
reagirale na vijesti o streljivu s osiromašenim uranom. Kada je
trebalo braniti zračne napada na Jugoslaviju, sve je nekako bilo
užurbanije. A sada ministar obrane Scharping i njegov kolega u
Ministarstvu vanjskih poslova Fischer, odugovlače. Oni bi se
trebali pobrinuti da članice NATO-a učine sada takav pritisak na
Amerikance sve dok oni iz vojne uporabe ne povuku radioaktivne
granate. Puno nade u takvo ponašanje Washingtona ne treba polagati.
Ta svjetska velesila je što se tiče vojnih pitanja izrazito
tvrdoglava i konspirativna. Možda doista zračenje uranskog
streljiva nije uzročnik oboljenja vojnika od raka. Možda doista
dosadašnji slučajevi oboljenja od leukemije spadaju u red
brojidbeno očekivanog. No, brojidba je općenito diskutabilna.
Scharping i Fischer moraju dokazati da prave opasnosti nije bilo, a
streljivo s uranom treba biti zabranjeno i uništeno, drži 'General
Anzeiger'. (...)
(RDW)