FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

IHT- 8. I. SVJETSKI PARLAMENT

US-KRIZA- PL, PA, PP, PR, PG-Vlada-Ljudska prava-Parlament-Organizacije/savezi IHT- 8. I. SVJETSKI PARLAMENT SJEDINJENE DRŽAVETHE INTERNATIONAL HERALD TRIBUNE8. I. 2001. Svjetski parlament"Iako nema nikakvih pravilnih shema, opetovana okupljanja demonstranata u raznim dijelovima svijeta u kojima se odvijaju veliki međunarodni sastanci pokazuju da se javlja nešto novo. Počelo je 1999. godine sa sastankom Svjetske trgovačke organizacije u Seattleu(...). Postoji tako mnogo raznih skupina koje se bore za najrazličitija pitanja da je teško nazrijeti zajedničku temu osim one da su velike, moćne međunarodne sile na neki način nadvladale i zaglušile glasove običnih ljudi. Demonstranti mogu zahtijevati više brige za okoliš, zaštitu rada, jeftiniju energiju, posudbe bez dugova, farmaceutske tvrtke bez profita, bilo što. Jedina stalnica u svim demonstracijama jest nastojanje zadobivanja ponovnoga nadzora nad svijetom koji je na neki način postao izoliran od utjecaja naroda. Radi se o 'deficitu demokracije', sve izraženijoj udaljenosti između potrebne organizacije i sredidbe složenih, međuovisnih društava i volje naroda na kojemu se sve prelama. Stanje se dodatno
SJEDINJENE DRŽAVE THE INTERNATIONAL HERALD TRIBUNE 8. I. 2001. Svjetski parlament "Iako nema nikakvih pravilnih shema, opetovana okupljanja demonstranata u raznim dijelovima svijeta u kojima se odvijaju veliki međunarodni sastanci pokazuju da se javlja nešto novo. Počelo je 1999. godine sa sastankom Svjetske trgovačke organizacije u Seattleu(...). Postoji tako mnogo raznih skupina koje se bore za najrazličitija pitanja da je teško nazrijeti zajedničku temu osim one da su velike, moćne međunarodne sile na neki način nadvladale i zaglušile glasove običnih ljudi. Demonstranti mogu zahtijevati više brige za okoliš, zaštitu rada, jeftiniju energiju, posudbe bez dugova, farmaceutske tvrtke bez profita, bilo što. Jedina stalnica u svim demonstracijama jest nastojanje zadobivanja ponovnoga nadzora nad svijetom koji je na neki način postao izoliran od utjecaja naroda. Radi se o 'deficitu demokracije', sve izraženijoj udaljenosti između potrebne organizacije i sredidbe složenih, međuovisnih društava i volje naroda na kojemu se sve prelama. Stanje se dodatno pogoršava kako države, jedini legitimni demokratski igrači na svjetskoj pozornici, gube moć koju preuzimaju skupine koje nikome nisu odgovorne, kao što su transnacionalne poslovne tvrtke, radnici, mediji, vjerske ustanove i svjetske organizacije kao što su Svjetska banka, MMF i Svjetska trgovačka organizacija. Nevladine organizacije pojavile su se i postale očiti a ponekad i sasvim učinkoviti glasnogovornici za razne dijelove onoga što je postalo 'civilno društvo'(...). Primjeri su Crveni križ, MMF, Svjetska trgovačka organizcija. Kako često djeluju na inicijativu odozgo, svojim se članovima čine demokratičnijima od formalnijih ustanova. Naravno, radi se o samozvanim zastupnicima. Nitko ih nije imenovao. U međunarodnom poretku kakva postoji nema mehanizma za demokraciju osim već postojećih država, no postoji sve veća potreba za demokratičnijim svijetom. UN, sa svojim načelom jedna država jedan glas i državnim suverenitetom kao osnovnim načelom, tijekom rasprava može pružiti privid svjetskoga mnijenja. No odluke koje se tamo stvaraju donose isključivo države. One, ne njihov narod, sudjeluju u demokraciji pri UN-u. Pa ipak, globalna pitanja koja postaju važnija od starih domaćih pitanja zahtijevaju pristup u globalnom kontekstu. Kako bi se osiguralo da će 'ovo biti organizirano po demokratskom načelu', dva američka profesora smislila su inovativni prijedlog - 'globalni parlament'. Autori su Richard Falk sa Princetona i Andrew Strauss sa Widener University-a iz Delewarea (...). U prošlosti su se mnogo puta mogli čuti prijedlozi za stvaranje svjetske vlade koju oni smatraju ili neostvarivom utopijom ili katastrofalnom diktaturom. Tako oni ne predlažu nikakav umjetni prijenos moći takovom tijelu. Ipak, nema sumnje da su u pravu kada tvrde da kada bi takovo tijelo postojalo i pokazalo se istinski legitimnim predstavnikom naroda svijeta izvan granica njihovih država, uskoro bi dobilo veliki utjecaj. Bez većih ovlasti osim onih davanja svoga mišljenja, takovo bi tijelo nosilo dovoljno tereta koji bi mogao potaknuti države na akciju. U nadi da će dobiti učinkovitu potporu, autori su umjereni u svojim planovima i sva pitanja o tome kako bi globalno vijeće funkcioniralo i koje bi odgovornosti imalo ostavljaju samim zastupnicima da oni odluče. Priznaju da bi bilo mnogo 'logističkih i drugih problema' no u ovoj fazi traže da se otpočne rasprava o ovom prijedlogu. U tome i jest problem. Govore o potrebi da se osnuje demokratsko tijelo koje bi zasjedalo i raspravljalo o globalizirajućem svjetskom sustavu i uvjerljivo tvrde kako je ovo savršeno logičan nastavak načela da moć dolazi od građana. Ipak, ne uspijevaju objasniti kako to i ostvariti. Tko bi vodio takve izbore, na kakve bi kotareve oni bili podijeljeni, tko bi ih nadgledao? Ako bi to činile postojeće države, na koji bi se način rezultati razlikovali od domaćih izbora? (...) Falk i Strauss se ne prave da znaju. Traže da zainteresirani ljudi prihvate ovu zamisao, ispitaju sve mogućnosti i možda smisle nove prijedloge. Ovo je prilično razuman način da se otpočne novo tisućljeće. Čak i ako sve odmah i ne donese rezultate, može biti dobra vježba razmišljanja o tome kako se prilagoditi svijetu koji se mijenja", piše Flora Lewis.

VEZANE OBJAVE

An unhandled error has occurred. Reload 🗙