US-KRIZA- PL, PA, PP, PR, PG-Vlada-Ljudska prava-Parlament-Organizacije/savezi IHT- 8. I. SVJETSKI PARLAMENT SJEDINJENE DRŽAVETHE INTERNATIONAL HERALD TRIBUNE8. I. 2001. Svjetski parlament"Iako nema nikakvih pravilnih shema, opetovana
okupljanja demonstranata u raznim dijelovima svijeta u kojima se odvijaju veliki međunarodni sastanci pokazuju da se javlja nešto novo. Počelo je 1999. godine sa sastankom Svjetske trgovačke organizacije u Seattleu(...). Postoji tako mnogo raznih skupina koje se bore za najrazličitija pitanja da je teško nazrijeti zajedničku temu osim one da su velike, moćne međunarodne sile na neki način nadvladale i zaglušile glasove običnih ljudi. Demonstranti mogu zahtijevati više brige za okoliš, zaštitu rada, jeftiniju energiju, posudbe bez dugova, farmaceutske tvrtke bez profita, bilo što. Jedina stalnica u svim demonstracijama jest nastojanje zadobivanja ponovnoga nadzora nad svijetom koji je na neki način postao izoliran od utjecaja naroda. Radi se o 'deficitu demokracije', sve izraženijoj udaljenosti između potrebne organizacije i sredidbe složenih, međuovisnih društava i volje naroda na kojemu se sve prelama. Stanje se dodatno
SJEDINJENE DRŽAVE
THE INTERNATIONAL HERALD TRIBUNE
8. I. 2001.
Svjetski parlament
"Iako nema nikakvih pravilnih shema, opetovana okupljanja
demonstranata u raznim dijelovima svijeta u kojima se odvijaju
veliki međunarodni sastanci pokazuju da se javlja nešto novo.
Počelo je 1999. godine sa sastankom Svjetske trgovačke
organizacije u Seattleu(...).
Postoji tako mnogo raznih skupina koje se bore za najrazličitija
pitanja da je teško nazrijeti zajedničku temu osim one da su velike,
moćne međunarodne sile na neki način nadvladale i zaglušile glasove
običnih ljudi.
Demonstranti mogu zahtijevati više brige za okoliš, zaštitu rada,
jeftiniju energiju, posudbe bez dugova, farmaceutske tvrtke bez
profita, bilo što. Jedina stalnica u svim demonstracijama jest
nastojanje zadobivanja ponovnoga nadzora nad svijetom koji je na
neki način postao izoliran od utjecaja naroda.
Radi se o 'deficitu demokracije', sve izraženijoj udaljenosti
između potrebne organizacije i sredidbe složenih, međuovisnih
društava i volje naroda na kojemu se sve prelama. Stanje se dodatno
pogoršava kako države, jedini legitimni demokratski igrači na
svjetskoj pozornici, gube moć koju preuzimaju skupine koje nikome
nisu odgovorne, kao što su transnacionalne poslovne tvrtke,
radnici, mediji, vjerske ustanove i svjetske organizacije kao što
su Svjetska banka, MMF i Svjetska trgovačka organizacija.
Nevladine organizacije pojavile su se i postale očiti a ponekad i
sasvim učinkoviti glasnogovornici za razne dijelove onoga što je
postalo 'civilno društvo'(...). Primjeri su Crveni križ, MMF,
Svjetska trgovačka organizcija.
Kako često djeluju na inicijativu odozgo, svojim se članovima čine
demokratičnijima od formalnijih ustanova. Naravno, radi se o
samozvanim zastupnicima. Nitko ih nije imenovao.
U međunarodnom poretku kakva postoji nema mehanizma za demokraciju
osim već postojećih država, no postoji sve veća potreba za
demokratičnijim svijetom. UN, sa svojim načelom jedna država jedan
glas i državnim suverenitetom kao osnovnim načelom, tijekom
rasprava može pružiti privid svjetskoga mnijenja. No odluke koje se
tamo stvaraju donose isključivo države. One, ne njihov narod,
sudjeluju u demokraciji pri UN-u.
Pa ipak, globalna pitanja koja postaju važnija od starih domaćih
pitanja zahtijevaju pristup u globalnom kontekstu. Kako bi se
osiguralo da će 'ovo biti organizirano po demokratskom načelu', dva
američka profesora smislila su inovativni prijedlog - 'globalni
parlament'. Autori su Richard Falk sa Princetona i Andrew Strauss
sa Widener University-a iz Delewarea (...).
U prošlosti su se mnogo puta mogli čuti prijedlozi za stvaranje
svjetske vlade koju oni smatraju ili neostvarivom utopijom ili
katastrofalnom diktaturom. Tako oni ne predlažu nikakav umjetni
prijenos moći takovom tijelu. Ipak, nema sumnje da su u pravu kada
tvrde da kada bi takovo tijelo postojalo i pokazalo se istinski
legitimnim predstavnikom naroda svijeta izvan granica njihovih
država, uskoro bi dobilo veliki utjecaj.
Bez većih ovlasti osim onih davanja svoga mišljenja, takovo bi
tijelo nosilo dovoljno tereta koji bi mogao potaknuti države na
akciju.
U nadi da će dobiti učinkovitu potporu, autori su umjereni u svojim
planovima i sva pitanja o tome kako bi globalno vijeće
funkcioniralo i koje bi odgovornosti imalo ostavljaju samim
zastupnicima da oni odluče. Priznaju da bi bilo mnogo 'logističkih
i drugih problema' no u ovoj fazi traže da se otpočne rasprava o ovom
prijedlogu.
U tome i jest problem. Govore o potrebi da se osnuje demokratsko
tijelo koje bi zasjedalo i raspravljalo o globalizirajućem
svjetskom sustavu i uvjerljivo tvrde kako je ovo savršeno logičan
nastavak načela da moć dolazi od građana. Ipak, ne uspijevaju
objasniti kako to i ostvariti. Tko bi vodio takve izbore, na kakve
bi kotareve oni bili podijeljeni, tko bi ih nadgledao?
Ako bi to činile postojeće države, na koji bi se način rezultati
razlikovali od domaćih izbora? (...)
Falk i Strauss se ne prave da znaju. Traže da zainteresirani ljudi
prihvate ovu zamisao, ispitaju sve mogućnosti i možda smisle nove
prijedloge.
Ovo je prilično razuman način da se otpočne novo tisućljeće. Čak i
ako sve odmah i ne donese rezultate, može biti dobra vježba
razmišljanja o tome kako se prilagoditi svijetu koji se mijenja",
piše Flora Lewis.