IHT 8. I. AMERIČKI POGLED NA EUROPSKU USELJENIČKU POLITIKU

SJEDINJENE DRŽAVE THE INTERANTIONAL HERALD TRIBUNE 8. I. 2001. Europa treba ljude "Europski čelnici znaju da natalitet u padu u njihovim državama kao i sve starije pučanstvo pozivaju na veće promjene u useljeničkoj politici. Ipak, ne žele ili nisu u stanju uvjeriti europsku javnost koja ne dijeli gostoljubivost Amerikanaca u činjenicu kako je veći broj useljenika potreban. Zajednička populacija 15 država Europske unije 1995. godine bila je brojnija od one SAD-a, i to za 105 milijuna, no do 2050 bi mogla biti manja za 18 milijuna. Populacija Španjolske i Italije u tom će se razdoblju smanjiti za više od četvrtinu.(...) Europski političari suočeni su s posljedicama za programe za socijalnu pomoć. Raširena je zabrinutost, npr., zbog budućnosti mirovinskoga sustava preko socijalnoga osiguranja, kao što je to slučaj i u SAD-u- kako održati taj sustav uz sve manji broj radnika a sve veći broj umirovljenika. No stanje je u Europi mnogo ozbiljnije, i očekuje se da će do 2050. godine broj umirovljenih biti veći od onih stalno zaposlenih. Kao rezultat ovoga, krajem prošle godine, Organizacija za gospodarsku suradnju i razvoj upozorila je da bi mnoge od njezinih država članica mogle biti nesposobne financirati svoj sustav javnih mirovina za tek nekoliko godina. U Njemačkoj, vlada kancelara Gerhardta Schroedera pregovara sa sindikatima i skupinama poslodavaca o reformi sadašnjeg mirovinskoga sustava i to zbog sve starije populacije. Veći broj legalnih useljenika u svakom bi slučaju bio od koristi, olakšao bi manjak radne snage i povećao broj poreznih obveznika koji održavaju mirovinski sustav. Prema nekim procjenama, EU će u slijedećih 50 godina trebati i do 75 milijuna useljenika. Ipak, ne postoji politička volja da se svijest o ovome pretoči u reformu restriktivne useljeničke politike. Alarmirajuća je činjenica da preveliki broj političara iskorišćuje raširenu ksenofobiju. Rezultat je cinična, neosviještena ovisnost o stranoj radnoj snazi koja formalno nije dobrodošla. Turski useljenici u Njemačkoj čitav se jedan naraštaj nazivlju 'gastarbeiterima'. Oslanjanje na ilegalne useljenike skorijeg je nadnevka i radnicima diljem Europe uskraćuje osnovna prava. Tijela EU-a u kojima se kroji politika potiču zemlje članice da preuzmu vodstvo u pitanju suzbijanja rasizma i ksenofobije. Krajem prošle godine Europsko povjerenstvo je objavilo (...) kako je potrebna 'proaktivnija' useljenička politika kako bi se osigurao budući gospodarski rast Europe kao i održivost njezinih sustava socijalne pomoći. Vrijeme je da vlade država-članica EU-a na ovo počnu obraćati pozornost", stoji u uvodniku New York Timesa a prenosi list.