BELGIJA-LE SOIR OD 26.12.02. O SATELITSKOM SUSTAVU GALILEO

BELGIJA LE SOIR 26.XII.2002. Financijska prepirka oko Galileja "Kraj 2002. trebao je obilježiti novi napredak u europskom programu satelitske navigacije pod nazivom Galileo. Nažalost, u ponedjeljak navečer bili smo svjedoci nazatka: obustavljeno je potpisivanje prvih ugovora s industrijom, budući da nije bilo političkog dogovora. Razvojna faza projekta na mrtvoj je točki. To usporava potvrdu čitavog sustava koji treba izraditi: satelite, uređaje u zraku i zemaljske postaje. Da bismo shvatili ovaj najnoviji zaplet moramo se vratiti u prosinac prošle godine u Parizu: na sjednici Vijeća ESA-e (Europska svemirska agencija), izaslanici petnaest država članica agencije uspjeli su se dogovoriti o gornjoj granici za izdvajanje svakog kandidata za program Galileo. Četiri glavna partnera (Njemačka, Italija, Francuska i Engleska) uložit će iznos u visini 17,5 posto proračuna svaki, ne više. Ostatak prepuštaju drugim partnerima. Tim se krhkim sporazumom na prvi pogled završila financijska kriza u svezi s tim projektom. Neobično je što je riječ o krizi... pretjeranog financiranja. Budući da su velike zemlje bile spremne dati za pustolovinu više novca nego što treba, programu se na koncu priključio prevelik broj partnera. Ta velikodušnost na prvi pogled može biti čudna. Međutim, vrlo ju je lako protumačiti. Najvelikodušnija zemlja izravno postaje voditelj programa. Tako će moći maksimalno iskoristiti utjecaj programa na industriju. Ako znamo da se očekuje gospodarska korist od najmanje 400 posto, jasno nam je zašto se sudionici guraju da budu vođe u tom sektoru. Sporazum od 12. prosinca izjednačio je četvoricu 'velikih' platiša. O industrijskoj će se odgovornosti odlučivati kasnije i vjerojatno će biti podijeljena po sektorima: zemlja, sateliti, primjena itd. Tako je bilo prije njemačkog uzmaka od ponedjeljka, što Berlin obrazlaže najnovijom talijanskom nepopustljivošću. Talijanska ministrica za posvjetu i svemir izjavila je koncem prošlog tjedna da je jako zadovoljna što je 'dobila bitku' i postigla da 'Galileo industrija' ima sjedište u Rimu. 'Galileo industrija' bit će privatni konzorcij koji će provoditi program koji treba pokrenuti zajedničko poduzeće ESA-Europska unija. Dakle, iza političke krize kriju se veliki gospodarski ulozi. Čitav se program procjenjuje na 3,5 milijarda eura, od čega polovicu preuzima na sebe ESA, preko svojih zainteresiranih članica (trinaest od petnaest država), a drugi dio EU. 'Mislili smo doista da bi promjena i najmanjeg zareza u tekstu koji je napokon odobren 12. XII. mogla sve upropastiti, kaže Franco Bonacina, službeni predstavnik ESA-e. Na koncu smo bili svjedoci neuspjeha sporazuma. U teoriji, sljedeća sjednica Vijeća agencija predviđena je tek za ožujak. S obzirom na događaje, trebalo bi puno prije održati izvanrednu sjednicu'. Osim gospodarske strane programa, ne treba izgubiti iz vida i njegove strateške uloge. Europa s Galileom potvrđuje svoju neovisnost od Sjedinjenih Država kada je riječ o satelitskom lociranju i mnoštvu srodnih usluga. Za razliku od američkog GPS sustava koji ima 24 satelita, Galileo će imati 30 uređaja u Zemljinoj orbiti, od čega tri pričuvna. Na koncu, podsjetimo da je europski sustav civilni program, za razliku od GPS-a koji vodi Pentagon. Kašnjenje zbog ovog zapleta imat će posljedice samo ako se ne postigne sporazum do 2004, kada istječe europska licenca za ovaj program", piše Christian du Brulle.