FR-US-Internet-Glasila/mediji-Vojna industrija franc-le monde diplomatique za prosinac 02. o medijskim koncernima FRANCUSKALE MONDE DIPLOMATIQUEProsinac 2002.Zgusnuta glasila"Na području glasila, uvođenje Interneta i digitalna
revolucija uzrokovali su neviđen poremećaj. Potaknuti željom za vlašću i mogućnošću lake zarade, industrijski mastodonti s područja električne energije, informatike, obrane, graditeljstva, telefona i vode nasrnuli su na informacijski sektor. Brzo su izgradili orijaška carstva i usput pregazili neke temeljne vrijednosti: ponajprije zahtjev za kvalitetnom informacijom.Diljem svijeta, divovske grupacije zauzimaju medije. U Sjedinjenim Državama, gdje su propisi o zabrani udruživanja u audiovizualnom sektoru ukinuti u veljači 2002, America Online je kupila Netscape, časopis Time, tvrtku Warner Bros i informacijsku postaju CNN; General Electric, najveće poduzeće u svijetu po svojoj burzovnoj vrijednosti, dočepao se mreže NBC; tvrtka Microsoft g. Billa Gatesa vlada na tržištu računalnih programa i svojom konzolom X-Box želi osvojiti i tržište videoigara, dok preko svoje agencije Corbis gospodari tržištem novinskih fotografija; News Corporation g. Ruperta Murdocha preuzeo je nadzor nad nekim najtiražnijim
FRANCUSKA
LE MONDE DIPLOMATIQUE
Prosinac 2002.
Zgusnuta glasila
"Na području glasila, uvođenje Interneta i digitalna revolucija
uzrokovali su neviđen poremećaj. Potaknuti željom za vlašću i
mogućnošću lake zarade, industrijski mastodonti s područja
električne energije, informatike, obrane, graditeljstva,
telefona i vode nasrnuli su na informacijski sektor. Brzo su
izgradili orijaška carstva i usput pregazili neke temeljne
vrijednosti: ponajprije zahtjev za kvalitetnom informacijom.
Diljem svijeta, divovske grupacije zauzimaju medije. U Sjedinjenim
Državama, gdje su propisi o zabrani udruživanja u audiovizualnom
sektoru ukinuti u veljači 2002, America Online je kupila Netscape,
časopis Time, tvrtku Warner Bros i informacijsku postaju CNN;
General Electric, najveće poduzeće u svijetu po svojoj burzovnoj
vrijednosti, dočepao se mreže NBC; tvrtka Microsoft g. Billa Gatesa
vlada na tržištu računalnih programa i svojom konzolom X-Box želi
osvojiti i tržište videoigara, dok preko svoje agencije Corbis
gospodari tržištem novinskih fotografija; News Corporation g.
Ruperta Murdocha preuzeo je nadzor nad nekim najtiražnijim
britanskim i američkim novinama (The Times, The Sun, The New York
Post), posjeduje mrežu satelitske televizije (BSkyB), američku
postaju (Fox), kao i najveće tvrtke za proizvodnju filmova (20th
Century Fox)...
U Europi, Bertelsmann, najveći nakladnik u svijetu, preuzeo je
grupu RTL i nadzor nad francuskim radiom RTL i kanalom M6; g. Silvio
Berlusconi ima tri glavne privatne talijanske postaje i kao
predsjednik Vijeća kontrolira sve javne postaje; u Španjolskoj,
tvrtka Prisa nadzire dnevnik El Pais, radijsku mrežu SER, kodiranu
postaju Canal+ i nakladnički koncern...
U Francuskoj, kriza na tržištu reklama, pad prodaje dnevnih listova
i dolazak besplatnih novina potiču na udruživanje glasila i na
ulazak industrijalaca u problematične medijske kuće. (...)
Ozbiljna osobina dviju grupacija - Dassault i Lagardere - jest to
što su izrasle iz središnje tvrtke s vojnom djelatnošću (lovački
zrakoplovi, helikopteri, rakete, sateliti...). Tako se stari strah
pokazao opravdanim: neka najveća glasila sada su u rukama
proizvođača oružja... Dok vlada napetost s Irakom možemo
pretpostaviti da se ta glasila neće zadnjim snagama usprotiviti
vojnom upletanju protiv Bagdada...
Krvoločni apetiti novih careva komunikacije tjeraju druga izdanja
da postignu kritičnu masu kako bi umaknuli preuzimanju nadzora.
Primjerice, grupa Le Monde uspostavila je nedavno suradnju s
izdanjima La Vie catolique (Telerama, La Vie) i preuzela 30 posto
njihova kapitala, kao i s tjednikom Le Nouvel Observateur i
razmišlja o tome da dio svog kapitala uloži u burzu.
Sva ta udruživanja prijete pluralizmu u medijima. I demokraciji.
Dovode do toga da se prednost daje rentabilnosti i da se na vodeća
mjesta postavljaju ljudi čija je glavna briga udovoljiti
zahtjevima ulagačkih fondova koji drže dio kapitala. Ti 'fondovi
računaju sa stopom povrata ulaganja od 20 do 50 posto, prema
veličini rizika, a mediji se smatraju rizičnim sektorom'; ne dvoje
zatražiti 'otpuštanje osoblja'...
Jedno od najdragocjenijih prava ljudskog bića jest da slobodno
iznosi svoje misli i stajališta. U demokratskim društvima sloboda
govora nije samo zajamčena, već je prati drugo temeljno pravo:
pravo na dobru obaviještenost. No to je pravo ugroženo zbog
udruživanja glasila, zbog spajanja nekada neovisnih novina u
grupacije koje imaju prevlast. Trebaju li građani podnositi to
skretanje u medijskoj slobodi? Mogu li prihvatiti činjenicu da je
informacija tako postala tek obična roba?", u uvodniku se pita
Ignacio Ramonet.