ZAGREB: ZNANSTVENI SIMPOZIJ "BUDUĆNOST DRŽAVE"

ZAGREB, 10. svibnja (Hina) - Budućnost države jedna je od važnih i aktualnih tema za suvremeno društvo o kojoj se razgovara na dvodnevnome znanstvenom simpoziju koji je o toj temi počeo danas u Goethe institutu u Zagrebu u organizaciji Fakulteta političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu i njemačke političke Zaklade Konrada Adenauera.#L# Ministarstvo znanosti i tehnologije pružilo je potporu održavanju simpozija kojim se, kako je podsjetio predstavnik toga ministarstva Darko Polšek, potvrđuje kontinuitet dobro organiziranih skupova priređenih u suradnji s Goethe institutom. O važnosti teme ovoga simpozija mogu, kako je rekao, posvjedočiti i riječi poznatoga filozofa Karla Poppera da je "država zlo, ali najmanje koje imamo". Voditelj zakladina Odjela za međunarodnu suradnju za Europu i SAD Peter Weilemann istaknuo je pak da je tema o budućnosti države primamljiva, ali i pomalo opasna jer se može doći do krivih zaključaka. Osim toga, dodao je, ta se tema različito percipira u razvijenoj zapadnoeuropskoj državi kao što je Savezna Republika Njemačka (SRNj) ili u tranzicijskoj državi poput Hrvatske. Podsjetio je da se Zaklada Konrad Adenauer koja je bliska demokršćanskoj političkoj misli zauzima za stvaranje takvih političkih uvjeta koji će omogućiti demokratski razvoj. Sa svoja dva obrazovna centra i 21 obrazovnom jedinicom Zaklada danas djeluje na području cijele SRNj, a inozemni uredi skrbe za više od 200 projekata u više od 120 zemalja diljem svijeta. Pitanja o budućnosti države vode se danas, dodao je Weilemann, na dvije razine - o zadaćama i određivanju granica suvremene države te o pojmu države u kontekstu europskih integracijskih procesa. A što se tiče budućnosti države Weilemann, kako je rekao, odgovorno tvrdi da države neće nestati, ali da će njihova važnost biti relativizirana. S tim u vezi spomenuo je utvrđivanje kataloga nadležnosti Europske unije kao što su, istaknuo je, zasigurno zajednička vanjska politika i pitanja sigurnosti, dok će, dodao je Weilemann, ostala pitanja ostati u nadležnosti nacionalnih država. Na pitanja koja će proizići iz te proturječnosti, kako je istaknuo predstavnik Zaklade Konrada Adenauera, mogu odgovarati punopravne članice EU-a, ali i zemlje kandidati. Zvonko Posavec, profesor Fakulteta političkih znanosti, smatra da će država opstati kao jedan od, kako je rekao, najvažnijih faktora sposobnosti djelovanja društva, ali ne i jedini. Osnovno pitanje koje se pri tomu postavlja, istaknuo je Posavec, jest pomoću kojih strategija možemo takvu kooperativnu državu kojoj pripada budućnosti učiniti sposobnom za opstanak. I dok je profesor Posavec u izlaganju podsjetio na nastanak, procvat i kraj države, njegov njemački kolega Wolfgang Reinhard govorio je o tomu što nas povijest države uči o svojoj budućnosti, rekavši da je "država europski izvozni proizvod u druge dijelove svijeta. Ugledni njemački i hrvatski pravni te politološki stručnjaci tijekom simpozija razmotrit će više drugih pitanja o temi budućnosti države. Tako je izlaganje Ruedigera Voigta posvećeno linijama razvitka moderne državnosti, Eugen Pusić iznijet će svoj odgovor na pitanje može li se država još opravdati. Peter Nietschke govorit će o promjeni državnosti u području unutarnje sigurnosti, Dragutin Lalović o modernoj državi u svjetlu opće volje, a Ivan Prpić o temi "Neizbježna država". Ugroženost nacionalne države bit će tema izlaganja Davora Rodina, dok će Edgar Grande govoriti o mogućnosti upravljanja državom u doba globalizacije, Peter Kielmansegg o budućnosti demokracije, Zoran Kurelić o pravima radnika i demokraciji, a Vladimir Djuro Degan o principu jednakosti u budućim odnosima država. Od 1964. Zaklada nosi ime prvoga njemačkog kancelara Konrada Adenauera, a proizašla je iz Društva a kršćansko-demokratski obrazovni rad, osnovanoga 1956. (Hina) ip az