ZAGREB, 26. travnja (Hina) - Ministar znanosti i tehnologije Hrvoje Kraljević pozvao je danas na kraju tematske sjednice o znanosti i visokome obrazovanju saborskoga Odbora za obrazovanje, znanost i kulturu sve koji imaju primjedbe na
radni tekst zakona o znanosti i visokome obrazovanju da ih što prije dostave u Ministarstvo znanosti i tehnologije jer smatra da radni tekst zakona treba brzo zgotoviti.
ZAGREB, 26. travnja (Hina) - Ministar znanosti i tehnologije Hrvoje
Kraljević pozvao je danas na kraju tematske sjednice o znanosti i
visokome obrazovanju saborskoga Odbora za obrazovanje, znanost i
kulturu sve koji imaju primjedbe na radni tekst zakona o znanosti i
visokome obrazovanju da ih što prije dostave u Ministarstvo
znanosti i tehnologije jer smatra da radni tekst zakona treba brzo
zgotoviti.#L#
O znanosti i visokome obrazovanju raspravljalo se tijekom dva dana
sjednice koju je o temi "Znanje - temelj poželjne budućnosti
Hrvatske" organizirao predsjednik Odbora za obrazovanje, znanost i
kulturu Ante Simonić. Sjednica je počela 24. travnja kada je na
dnevnome redu bilo predškolsko, osnovnoškolsko i srednjoškolsko
obrazovanje te cjeloživotno učenje.
Ministar Kraljević smatra korisnim što je održan takav susret na
kojemu su se, kako je istaknuto, prvi put na istome mjestu našli
predstavnici Ministarstva znanosti i tehnologije te akademske
zajednice kao i dio saborskih zastupnika da bi raspravili brojna
pitanja o kojima imaju suprotstavljena stajališta, a koja se
najviše odnose na zakonska rješenja ponuđena u radnome tekstu.
Ministar je rekao da mu je veliki dio primjedaba i komentara koje je
čuo na račun zakona ostavio dojam kao da oni koji su ih izrekli uopće
nisu pročitali taj tekst.
Uz to smatra da je u raspravi bio očit i partikularni interes, ali i
osobni strahovi te animoziteti iznad kojih bi se, kazao je, svakako
trebalo izdignuti zbog općega dobra i potrebe da se što prije krene
u nužno potrebne reforme u znanosti i visokom obrazovanju.
Kraljević se osvrnuo i na primjedbe da je za provođenje reformi
potreban reformski proračun, podsjetivši da je koncem prošle
godine potpisan dokument Partnerstvo za razvoj u kojemu je, uz
ostalo, odlučeno da se nakon tri godine ravnomjernim povećanjem
proračunskih sredstava dođe do izdvajanja za znanost na razini
udjela sredstava za znanost u BDP-u kakav je u zemljama EU-a. Ali,
istaknuo je, uvjet za to jest da se u reforme doista i krene.
Što se tiče Sveučilišta u Zagrebu i primjedaba njegovih
predstavnika o prereguliranosti zakona kada je riječ o
sveučilištima, Kraljević je ustvrdio da, kada bi se na to
sveučilište primijenili europski standardi, onda ono kao
sveučilište praktično ne bi postojalo.
Osobito ga je zabrinula primjedba dekana Pravnoga fakulteta Davora
Krapca s nedavne izvanredne sjednice Senata na kojoj je bio i
Kraljević, a koji je, kako je naveo ministar, rekao da "Ustavni sud
smatra neustavnim neke odredbe u radnome tekstu zakona koje se
odnose na pravnu osobnost fakulteta".
U vezi tzv. binarnoga sustava visokoga školstva u Hrvatskoj,
odnosno potpuno neovisnih i odvojenih sustava sveučilišta i
veleučilišta, Kraljević misli da objektivne okolnosti pokazuju da
sada nismo u stanju razvijati tako zamišljeni binarni
visokoškolski sustav.
Predsjednik Odbora za obrazovanje, znanost i kulturu Ante Simonić
zaključio je sjednicu, na kojoj je bilo 175 istupa, riječima da je
razlog susreta bio nezadovoljstvo postojećim stanjem u znanosti i
visokome obrazovanju te da je duboko uvjeren da je skup opravdao
svoju svrhu.
"Otvoreno je niz bolnih tema, ali bez pretenzija da se za njih
pronađu rješenja", rekao je Simonić. Ali, ustvrdio je, istaknuta je
odgovornost svih čimbenika i to po načelu da je odgovornost to veća
što je hijerarhijski položaj viši.
(Hina) ip ln