PAAR: HRVATSKA BI TREBALA PROGLASITI ZNANOST I OBRAZOVANJE PRIORITETOM BROJ JEDAN

ZAGREB, 6. svibnja (Hina)- Hrvatska bi trebala proglasiti znanost i obrazovanje prioritetom broj jedan, ali za to je glavna prepreka nedostatak pozitivne društvene klime da su ta područja doista najvažnija za boljitak Hrvatske, istaknuo je akademik Vladimir Paar na javnoj raspravi o strategiji znanosti Republike Hrvatske, održanoj danas na Fakultetu elektrotehnike i računarstva (FER) zagrebačkoga Sveučilišta.#L# Raspravu je organiziralo Sveučilište u Zagrebu na molbu Vladina Ureda za strategiju razvitka i u ime Vlade RH. Temelj za raspravu bio je dokument Strategija razvitaka znanosti u Republici Hrvatskoj koju je sastavilo Povjerenstvo Ministarstva znanosti i tehnologije u sastavu: dr. Antun Carić (Ericsson Nikola Tesla d.d.), dr. Dubravko Cej (Ericsson Nikola Tesla d.d.) mr. Dubravka Jurlina-Alibegović (Ministarstvo znanosti i tehnologije), prof. dr. Guy Paić (CERN, Švicarska), prof. dr. Aleksandar Štulhofer (Filozofski fakultet zagrebačkoga Sveučilišta) i prof. dr. Slobodan Vukičević (Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu). I dok akademik Paar smatra da je taj dokument strategije razvitka znanosti vrijedan te sigurno jedan od temeljnih za donošenje strategije razvitka znanosti u Hrvatskoj ističe kako ne razumije zašto strategija razvoja znanosti nije također povjerena Sveučilištu u Zagrebu te Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti. Osim toga, drži da bi primjerice i institut kao što je Ruđer Bošković trebao predložiti svoju strategiju. Jer, ustvrdio je Paar, tek iz svih tih strategija mogla bi se onda iznjedriti jedna kreativna sinteza razvitka znanosti u Republici Hrvatskoj. Akademik Vlatko Silobrčić, koji je bio na čelu Vladine radne skupine za izradbu strategije znanstvenoga razvitka Hrvatske, smatra da je za provedbu bilo kakvoga strateškog dokumenta na prvome mjestu potrebna politička odluka. Osim toga, istaknuo je Silobrčić, politika se mora "maknuti" iz sustava obrazovanja i znanosti, a trebalo bi osnovati i Nacionalni odbor za znanost u kojemu bi bila po dva najistaknutija znanstvenika iz svakoga područja znanosti i koji bi onda sastavio kratkoročnu strategiju razvitka znanosti. Opetujući izjavu s nedavne tematske sjednice saborskoga Odbora za obrazovanje, znanost i kulturu pod naslovom "Znanje - temelj poželjne budućnosti Hrvatske", Silobrčić je rekao da nije prihvatio poziv Povjerenstva Ministarstva znanosti i tehnologije da sudjeluje u izradi dokumenta Strategija razvitka znanosti u RH jer su polazišta sastavljača te strategije suprotna od njegovih . Što se pak tiče pitanja političke odluke, predsjednik Znanstvenoga vijeća Instituta Ruđer Bošković Krunoslav Pisk misli da je u času politička volja "oklijevajuća". I to, kako je rekao, s jedne strane jer je politika u strahu od preuzimanja odgovornosti, a s druge strane, jer ne prepoznaje konsenzus znanstvene i akademske zajednice oko bitnih pitanja strategije razvitka znanosti i obrazovanja. A kako je rekao, strategija razvitka znanosti obrazovanja ne može se provesti bez zakonskih propisa. Guy Paić, jedan od autora strategije izdvojio je nekoliko pitanja koja smatra presudnim za uspjeh strategije. Po njegovim riječima, to su pokretačka i izvedbena dimenzija te dimenzije prepreka i neizvjesnosti. Osim toga, rekao je, strategija je bitna i za naš položaj u procesima globalizacije, odnosno hoćemo li biti subjekt ili objekt globalizacije. Paić i upozorava kako su tri posto izdvajanja za znanost iz domaćega brutto proizvoda (BDP) koji bi se trebali dostići u roku od tri godine bitno razlikuju od tri posto BDP-a koje za znanost izdvajaju razvijene zemlje. Osim članova znanstvene i akademske zajednice raspravi su bili nazočni i predsjednik saborskoga Odbora za obrazovanje, znanost i kulturu Ante Simonić, ministar znanosti i tehnologije Hrvoje Kraljević te predstojnik Vladina Ureda za strategiju razvitka Republike Hrvatske Haris Boko. (Hina) ip az