ŠLAUS: ULAGANJE U ZNANOST I OBRAZOVANJE NIJE POTROŠNJA

ZAGREB, 25. travnja (Hina) - Ulaganje u znanost i obrazovanje nije potrošnja, istaknuo je akademik Ivo Šlaus, predsjednik Pododbora za znanost saborskoga Odbora za obrazovanje, znanost i kulturu, u današnjoj raspravi o visokome obrazovanju i znanosti na sastanku Odbora za obrazovanje, znanost i kulturu. #L# Rasprava je u sklopu trodnevne tematske sjednice počela jučer pod nazivom "Znanje - temelj poželjne budućnosti Hrvatske". Akademik Šlaus također je upozorio na nepovoljne podatke za hrvatsku znanstvenu zajednicu, primjerice da je znanstvena produkcija u Hrvatskoj smanjena od 1995. do 1999. u usporedbi s prijašnjim petogodišnjim razdobljem. Osim toga, po podatcima UNESCO-a, dok je udio država Europske unije u ukupnoj svjetskoj znanstvenoj produkciji 34 posto a 13 zemalja kandidata 2,6 posto, Hrvatska zajedno s Albanijom, BiH, Makedonijom i Jugoslavijom pridonosi svjetskoj znanstvenoj produkciji samo 0,2 posto. Okosnica rasprave, u kojoj sudjeluju brojni sudionici, jest radni tekst zakona o znanosti i visokom obrazovanju, t.j. njegova verzija koja je od 10. travnja na web-stranicama Ministarstva znanosti i tehnologije. Izaslanik Predsjednika države, savjetnik za znanost Esad Prohić, rekao je kako je neprijeporno da se o tom prijedlogu ne slaže predlagač i akademska zajednice pa ni sama ta zajednica. Kako smatra, taj je sukob možda medijski preuveličan, ali je činjenica da on postoji, kao što je i činjenica da u Hrvatskoj postoji svijest o važnosti znanosti i obrazovanja za budućnost države. Zato, najavio je Prohić, predsjednik Stjepan Mesić "intenzivno razmišlja o osnivanju savjetodavnog tijela za znanost i obrazovanje koje bi trebalo pridonijeti uspješnosti rješavanja problema u tim područjima". Ministar znanosti i tehnologije Hrvoje Kraljević pozvao je sudionike rasprave neka vode računa da je riječ o radnome tekstu zakona što pak, istaknuo je, znači da se svaka stvar u tome tekstu može i zamijeniti nekim boljim rješenjima. I dok se sudionici slažu da je za boljitak znanosti i visokog obrazovanja važno njihovo jedinstvo, jedno od pitanja o kojima se raspravljalo ticalo se sveučilišnih znanstvenih i javnih znanstvenih instituta i njihova odnosa. Predsjednik Znanstvenoga vijeća Instituta "Ruđera Boškovića" Krunoslav Pisk istaknuo je da, ako je cilj da Hrvatska bude utemeljena na znanju, u strategiji koja će je dovesti do toga cilja mora biti mjesta i za javne znanstvene institute. Akademik Šlaus tvrdi da je jedan od problema što je u Zagrebu koncentrirano više od 80 posto hrvatske znanstvene produkcije. Zato, smatra on, treba dati punu potporu osnivanju novih sveučilišta diljem Hrvatske, podsjetivši da se pri tomu treba voditi i tradicijom koju je davno započela Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti osnivanjem svojih zavoda po Hrvatskoj. Rektorica najvećega hrvatskog Sveučilišta Helena Jasna Mencer ističe da su temeljna načela radnoga teksta zakona o znanosti i visokom obrazovanju pozitivna, ali da njegovim rješenjima treba raspravljati jer ih, kako je rekla, nije prihvatio ni Senat. (Hina) ip sp