ZAGREB, 23. travnja (Hina) - Ministar znanosti i tehnologije Hrvoje Kraljević rekao je večeras članovima Senata Sveučilišta u Zagrebu da će nastojati da se nova zakonska rješenja vezana za znanost i visoko obrazovanje donesu što
prije.
ZAGREB, 23. travnja (Hina) - Ministar znanosti i tehnologije Hrvoje
Kraljević rekao je večeras članovima Senata Sveučilišta u Zagrebu
da će nastojati da se nova zakonska rješenja vezana za znanost i
visoko obrazovanje donesu što prije. #L#
Prihvativši poziv rektorice zagrebačkoga Sveučilišta Helene Jasne
Mencer, ministar Kraljević nazočio je otvorenomu dijelu današnje
izvanredne sjednice Senata na kojoj se raspravljalo o radnomu
tekstu zakona o znanosti i visokome obrazovanju (verzija od 10.
travnja). Nakon rasprave na zatvorenom dijelu sjednice, Senat je
donio zaključke među kojima je i onaj o neprihvaćanju radnoga
teksta zakona o znanosti i visokome obrazovanju.
Ministar Kraljević izrazio je zadovoljstvo što je pozvan na
sjednicu Senata, ali je bio i nezadovoljan što nije mogao izravno
sudjelovati u raspravi i odmah reagirati na primjedbe.
Uz napomenu da radni tekst zakona o znanosti i visokome obrazovanju
još nije krenuo u saborsku proceduru, ministar Kraljević
predstavio je članovima Senata osnovna polazišta i predložena
rješenja u tom radnome teksta.
Nakon što je rektorica Mencer upoznala ministra Kraljevića sa
zaključcima Senata uslijedila je rasprava.
Dekan Pravnoga fakulteta Davor Krapac rekao je kako je svima jasno
da ministar znanosti ima težak mandat, i to je usporedio s, kako je
rekao, "teškom zadaćom vozača autobusa koji je krenuo na dugi put na
čije odredište mora stići i da pri tomu nitko od putnika nije
zadovoljan, a da bi se stiglo do cilja potrebne su brojne promjene
koje se moraju desiti tijekom vožnje". A osim toga, dodao je Krapac,
"vozač mora nastojati da se autobus ne zaustavi što će se i dogoditi
ako ustraje na odluci da kotače mijenja tijekom vožnje, a u ovome
slučaju kotači su fakulteti, odnosno pitanja njihove pravne
osobnosti i prijenosa vlasništva".
Pri tomu, istaknuo je Krapac, primjedbe Senata ne bi se smjelo
komentirati kao zlonamjernost već kao pokušaj da se pronađu takva
zakonska rješenja koja će voditi računa o hrvatskoj tradiciji i
stvarnoj situaciji u hrvatskome visokom školstvu i društvu.
Dekan Prirodoslovno-matematičkoga fakulteta Aleksa Bjeliš rekao
je da pokušaj objedinjavanja zakona o znanosti i visokome školstvu
koji je dan u radnome tekstu toga zakona nije mogao uspjeti jer
prijedlozi zakonskih rješenja o znanosti i visokome obrazovanju
nisu nikada bili koncepcijski usklađeni. Osim toga, Bjeliš smatra
da je u radnome tekstu zakona radikalizirano pitanje pravne
osobnosti fakulteta što onemogućava bilo kakve promjene.
Mladen Biruš, dekan Farmaceutsko-biokemijskoga fakulteta, pitao
je ministra Kraljevića ima li Ministarstvo kriterije koji bi
upućivali na točnost ministrove ocjene da je sustav visokoga
školstva u Hrvatskoj neadekvatan.
I dekan Fakulteta političkih znanosti Ivan Šiber osvrnuo se na tu
ocjenu rekavši kako su istraživanja pokazala da su dosadašnji
dodiplomski studiji u Hrvatskoj visoko kvalitetni u europskim
razmjerima.
A dekan Građevinskoga fakulteta Željko Korlaet podsjetio je na
ocjenu rektorice Mencer da reforome neće biti moguće bez
reformskoga proračuna.
S tim u vezi, ministar Kraljević ističe da će do reformskoga
proračuna doći uz uvjet da se reforme provedu.
Na kraju ministar Kraljević apelirao je da ga se pozove i na
raspravu u Senatu o predloženim zakonskim rješenjima, ali i da ga se
izvještava o sjednicama Senata i dnevnomu redu jer bi, kako je
rekao, "htio i sam sudjelovati u odluci o tomu koje bi ga sjednice
Senata mogle zanimati".
(Hina) ip sp