SABORSKI ODBOR ZA OBRAZOVANJE O STRATEGIJI ZNANSTVENOG RAZVITKA HRVATSKE

ZAGREB, 26. travnja (Hina) - Raspravom o strategiji znanstvenoga razvitka Hrvatske počeo je treći dan tematske sjednice saborskoga Odbora za obrazovanje, znanost i kulturu pod nazivom "Znanje - temelj poželjne budućnosti Hrvatske". #L# Akademik Velimir Pravdić ocijenio je da je predložena strategija znanstvenoga razvitka Hrvatske o kojoj je danas na tematskoj sjednici Odbora govorio voditelj skupine koja je tu strategiju izradila, dr. Antun Carić, "strategija tehnološkoga, ali ne i znanstvenoga razvitka". Akademik Pravdić bio je član Vladine radne skupine za izradbu strategije znanstvenoga razvitka Hrvatske, na čijem čelu je bio akademik Vlatko Silobrčić. U raspravi akademik Silobrčić rekao je kako je ta radna skupina prošlog ljeta dobila informaciju da tadašnji zamjenik premijera Goran Granić nije prihvatio strategiju koju su oni izradili. Dodao je da su se razlikovala mišljenja članova te radne skupine i tadašnjem potpredsjednika Vlade Granića u shvaćanju što je znanost. Kako je kazao, Granić je znanost shvaćao više kao tehnologiju, dok je stajalište radne skupine da je znanost autonomni sustav koji najčešće prethodi tehnologiji. Akademik Silobrčić smatra da bi kvalitetnu kratkoročnu i dugoročnu strategiju mogla napraviti jedino skupina najuglednijih znanstvenika u Hrvatskoj. Predsjednika saborskog Odbora za obrazovanje, znanost i kulturu, Ante Simonića, u raspravi je naglasio da je jedan od ciljeva tematske sjednice uvjeriti kritičnu masu ljudi u Hrvatskoj da "bez znanja nema poželjne budućnosti za Hrvatsku". Akademik Boris Kamenaj upozorava pak da se u predložena strategija ni u skraćenicama ne spominje Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (HAZU). Profesor Zlatko Lacković smatra da bi s obzirom na sadašnji položaj znanosti u Hrvatskoj, možda trebalo donijeti i zakon o zaštiti znanosti. Osvrnuvši se na prioritete navedene u strategiji, akademik Vladimir Paar rekao je da u toj strategiji nije vidljiva osnovna odrednica koju ističu vodeći svjetski znanstvenici, a to je da je 21. stoljeće - stoljeće interdisciplinarnosti. Na kraju rasprave akademik Ivo Šlaus upozorio je da znanost nije dovoljno zastupljena u medijima, za što nisu kako je istaknuo krivi samo mediji. Akademik Šlaus zaključio je da su za provođenje strategije znanstvenog razvitka Hrvatske u ovome trenutku u prvom redu potrebni politička odluka i politička volja. (Hina) ipet sp