PAAR: MARGINALIZIRANA ULOGA ZNANOSTI NA SVEUČILIŠTU

ZAGREB, 25. travnja (Hina) - Vrhunski znanstveni rad ključna je funkcija sveučilišta koja se marginalizira predloženim rješenjima u radnom tekstu zakona o znanosti i visokom obrazovanju, istaknuo je danas akademik Vladimir Paar u raspravi na tematskoj sjednici o visokom obrazovanju i znanosti saborskoga Odbora za obrazovanje, znanost i kulturu. #L# Rasprava je priređena u sklopu trodnevne tematske sjednice pod nazivom "Znanje - temelj povijesne budućnosti Hrvatske" koja je počela jučer kada je na dnevnom redu bilo osnovno i srednje školstvo. Po Paarovim riječima, takva marginalizacija znanosti na sveučilištu podsjeća na potpuno napušteni sovjetski model, odvajanja znanosti i visokoga obrazovanja. Glede ocjena da je visokoškolski sustav u Hrvatskoj neučinkovit, Paar je podsjetio na činjenicu da su stručnjaci koji su svoje obrazovanje stekli u Hrvatskoj, posebice u znanstvenim i tehničkim područjima, visoko cijenjeni u Europi i svijetu. Iznio je i podatke da je tijekom proteklih deset godina Sveučilište u Zagrebu izradilo više od 50 posto, od oko 11 tisuća znanstvenih publikacija objavljenih u Hrvatskoj. Paar smatra da bi najveće hrvatsko sveučilište trebalo predložiti kako svladati administrativne poteškoće u zakonskim rješenjima jer je njegova znanstvena produkcija činjenica o kojoj bi trebalo voditi računa. Podsjetio je da svjetska iskustva pokazuju da se najveći broj znanstvenih istraživanja radi na sveučilištima te da i 90 posto dobitnika Nobelovih nagrada rade na sveučilištima ili je iz njih poteklo. Što se pak tiče financiranja znanosti, Paar je uputio molbu ministru znanosti i tehnologije da se znanost "ne financira na temelju administrativne čitabe koja bi potvrdila da je neka ustanova centar izvrsnosti, već na temelju kvalitete znanstvenoga rada". Potpredsjednik Odbora Ivan Čehok smatra da s načelnih razgovora o reformama treba konačno krenuti u te reforme. Pri tomu, rekao je, primjećuje nedoslijednost kada je riječ o prihvaćanju načela bolonjske Deklaracije, odnosno ta se načela prihvaćaju samo parcijalno, a primjerice ne prihvaćaju se u slučaju pitanja pravne osobnosti fakulteta. Čehok smatra da sveučilišta uopće ne funkcioniraju kao duhovne zajednice te da se moraju mijenjati u organizacijskome smislu, a potrebno je promijeniti i kadrovsku politiku na sveučilištima. Predsjednica Saveza udruga tjelesnih invalida Hrvatske Mirjana Dobranović zahvalila je predsjedniku Odbora Anti Simoniću za mogućnost sudjelovanja u raspravi, rekavši da su visoka učilišta u Hrvatskoj funkcionalno neprilagođena osobama s invaliditetom, ali da ima i pozitivnih pomaka kao što je primjerice onaj da u zagrebačkim studentskim domovima ima 19 soba za neovisno studiranje invalidnih osoba. Predsjednik Zajednice visokih škola i veleučilišta u Hrvatskoj Mladen Havelka traži da se što prije provede analiza u području visokih škola i veleučilišta koja, istaknuo je, još nije provedena. I prorektor Veleučilišta u Splitu Ivica Mandić istaknuo je važnost stručnih studija za budućnost Hrvatske, rekavši da je u ovom trenutku njihova pozicija dosta nejasna. (Hina) ip mc