WASHINGTON, 8. svibnja (Hina/Reuters) - Znanstvenici koji su prije dvije godine objavili sekvencu ljudskoga genoma dovršili su nacrt mišjega genoma i već su pronašli začuđujuće sličnosti između ljudi i miševa.
WASHINGTON, 8. svibnja (Hina/Reuters) - Znanstvenici koji su prije
dvije godine objavili sekvencu ljudskoga genoma dovršili su nacrt
mišjega genoma i već su pronašli začuđujuće sličnosti između ljudi
i miševa.#L#
Za miševe se već i prije vjerovalo da su genetski slični ljudima jer
imaju oko 30 tisuća gena, gotovo isti broj kao i ljudi, a
znanstvenici su sada, na svoje veliko iznenađenje, otkrili i da
imaju istu "lošu DNK".
"Ova će informacija omogućiti znanstvenicima bolji uvid u
djelovanje mnogih ljudskih gena, jer miševi imaju iste gene kao i
ljudi, a mogu se koristiti u laboratorijskim pokusima", stoji u
službenoj izjavi američkoga Državnog instituta za istraživanje
ljudskoga genoma, ustanove koja je objavila ove rezultate.
"Istraživanja provedena na miševima donose važne spoznaje za
većinu ljudskih bolesti, od raka do bolesti imunološkoga sustava",
stoji u službenome izvješću.
Podroban nacrt mišjega genoma ubrzat će utvrđivanje genetskih
uzroka pojave bolesti u ljudi te poboljšano otkrivanje i liječenje
tih bolesti.
Genom je zbir cjelokupnoga genetskoga materijala, a skica sekvence
karte genoma slična je karti velikog mjerila. Neki stručnjaci skicu
sekvence genoma uspoređuju s kartom koja prikazuje glavne
autoceste, ali se na njoj ne vide obične ceste, gradovi i naselja.
Znanstvenici i dalje ne znaju koliko točno gena ima čovjek, a još
manje gdje se ti geni točno nalaze. Skup nukleotida koji čine genom
ne uključuje samo gene, nego se u njemu sekvence i ponavljaju, a tu
su i "loša DNK" te čimbenici koji nadziru djelovanje gena.
Voditelj Državnog instituta za istraživanje ljudskoga genoma dr.
Francis Collins kaže da nije iznenađen činjenicom da miševi imaju
iste gene kao i ljudi, ali je vrlo iznenađen otkrićem da imaju i istu
"lošu DNK". Znanstvenici nemaju objašnjenje za to otkriće i ne
znaju kakvu ulogu ima takva DNK, kaže Collins.
Jasno je jedino da takva "loša DNK" nije jedinstvena pojava u ljudi
i da je važna, jer inače ne bi preživjela milijune godina evolucije
koje razdvajaju miševe od ljudi.
Na istraživanju su sudjelovale ekipe znanstvenika američkoga
Državnoga instituta za istraživanje ljudskoga genoma,
Tehnološkoga instituta Massachusetts (Massachusetts Institute of
Technology), Sveučilišta Washington u St. Louisu, sveučilišta
Cambridge u Velikoj Britaniji i iz nekih drugih država.
Mišji genom sadrži oko 2,7 milijardi parova baza, a to je oko 15
posto manje nego u slučaju ljudskoga genoma. Ljudski genom sadrži
3,1 milijardu parova baza na 23 para kromosoma.
(Hina) rug dgk