ZAGREB
Od 79 Hrvata koji su se u trenutku razornih tsunamija nalazili u području južne Azije još se samo dvoje, Jozo Gudelj i Mirjana Engleitner, nije javilo obiteljima, izjavio je u četvrtak za Hinu načelnik Odjela MVP-a za koordinaciju i praćenje rada diplomatskih misija i konzularnih ureda Vinko Ljubičić. "Jozo Gudelj je 24. prosinca iz Duesseldorfa otputovao za Bangkok, a gospođa Engleitner, koja je nestala u Phuketu, zadnji se put javila na Badnjak", kazao je Ljubičić. Prva hrvatska žrtva tsunamija je trogodišnja djevojčica Vivian Slot, unuka rektorice zagrebačkog sveučilišta Helene Jasne Mencer, kojoj su telegrame sućuti uputili najviši državni dužnosnici. U potresu jačine devet stupnjeva po Richteru koji je u nedjelju pogodio Indijski ocean, uslijed čega su se digli razorni tsunamiji, poginulo je, prema posljednjim podacima, više od 120.000 ljudi, od čega najviše u Indoneziji, čak 80.000 ljudi.
WASHINGTON
Američki predsjednik George W. Bush najavio je u četvrtak kako će poslati izaslanstvo predvođeno državnim tajnikom Colinom Powellom i svojim bratom guvernerom Floride Jebom Bushom u nedjelju 2. siječnja u azijska područja pogođena tsunamijem kako bi procijenili potrebe za daljnom američkom pomoći. "Svi Amerikanci su šokirani i rastuženi tragičnim gubitkom života i razaranjima oko Indijskog oceana", rekao je u priopćenju Bush koji se trenutno nalazi na svom ranču u Crawfordu u Teksasu. Izaslanstvo stručnjaka trebalo bi se susresti s regionalnim čelnicima i predstavnicima međunarodnih organizacija kako bi procijenilo koju dodatnu pomoć mogu osigurati Sjedinjene Države. Zamjenik glasnogovornika Bijele kuće Trent Duffy rekao je da uključivanje predsjednikova brata, koji ima veliko iskustvo u pomoći i obnovi uragananima poharane Floride, pokazuje veliku važnost koju predsjednik pridaje ovom izaslanstvu. U priopćenju nije objavljeno kamo će sve izaslanstvo putovati, a očekuje se da će posjetiti nekoliko zemalja uključujući Tajland i Indoneziju. Bijela kuća je i ovom najavoma nastavila svoja nastojanja da uvjeri domaće i strane kritičare da će Sjedinjene Države pružiti velikodušnu pomoć područjima pogođenim tsunamijem u kojima je poginulo najmanje 125.000 ljudi.
Kritičari su optužili Busha, koji provodi odmor na svom ranču u Crawordu, za neosjetljivost nakon što se tek u srijedu obratio javnosti govoreći o katastrofi i obećao američku pomoć postradalima. Zapaženo je i da je američka pomoć od 35 milijuna dolara daleko od mogućnosti SAD-a i da ju je već nadmašilo nekoliko europskih država poput Velike Britanije s 95 milijuna dolara, Švedske sa 75,5 milijuna, Španjolske sa 68 milijuna i Francuske s 57 milijuna.
ZAGREB
Oko 5.000 stranih turista, većinom Europljana, još se drži nestalima pet dana pošto je golemi plimni val pogodio obalu i opustošio ljetovališta na Indijskom oceanu. Švedska je u četvrtak izjavila da je u tsunamiju koji je pogodio Aziju smrtno stradalo možda i više od tisuću ljudi, što je najveći gubitak među stranim zemljama, prenosi France presse. Njemačka je objavila da se više od tisuću njezinih državljana još smatra nestalim. Oko 700 Talijana, 462 Norvežanina, 419 Danaca, 263 Finca, 200 Čeha i 294 singapurska turista drže se nestalima. Skandinavski tisak optužuje tamošnje vođe da su presporo reagirali na početnu katastrofu i da su prekasno poslali pomoć svojim sunarodnjacima. Od 79 Hrvata koji su se u trenutku razornih tsunamija nalazili u području južne Azije još se dvoje, Jozo Gudelj i Mirjana Engleitner, nije javilo obiteljima, rekao je u četvrtak za Hinu načelnik Odjela MVP-a za koordinaciju i praćenje rada diplomatskih misija i konzularnih ureda Vinko Ljubičić. Prema trenutačnim podacima, od posljedica tsunamija umrlo je gotovo 125.000 ljudi iz Indonezije, Indije, Tajlanda, Šri Lanke, Malezije i drugih zemalja, sve do Afrike.
WASHINGTON
Sjedinjene Države pripremaju pomoć žrtvama tsunamija u Aziji koja bi se trebala naći pred američkim Kongresom početkom sljedeće godine. Predsjednik Odbora za međunarodne odnose Zastupničkog doma Kongresa Henry Hyde rekao je kako priprema zakon o pomoći žrtvama koji planira predložiti novoizabranom Kongresu nakon što započne zasjedanje 4. siječnja. Iznos pomoći još se ne zna, ali bi bio iznad 35 milijuna dolara početne pomoći koju su Sjedinjene Države već obećale. "Izazovi suočavanja s patnjama ovih razmjera gotovo su nemjerljivi i mi ćemo djelovati", rekao je Hyde. Izaslanstvo Kongresa planira posjet Tajlandu i Šri Lanki sljedećeg tjedna. Američki državni tajnik Colin Powell razgovarao je u četvrtak putem video veze o pomoći žrtvama tsunamija s glavnim tajnikom UN-a Kofijem Annanom, a sudjelovali su i veleposlanici Indije, Japana i Australije, koje su zajedno s SAD-om formirale skupinu za koordinaciju napora u pružanju pomoći.
SAD su dosad stavile na raspolaganje 35 milijuna dolara, ali je Powell naznačio kako je to "samo početak".
NEW YORK
Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) priopćila je u četvrtak da je više od pet milijuna ljudi pogođeno u naletu tsunamija koji je u subotu prouzročio snažan potres. Procjenjuje se da je u toj prirodnoj katastrofi poginulo 120.000 ljudi, 300.000 ih je ozlijeđeno, a milijun je ostalo bez doma. "Ova teška nesreća utjecat će na regiju desetljećima", izjavio je glavni direktor WHO-a Lee Jong-Wook. "WHO procjenjuje da je dosad pogođeno između tri i pet milijuna ljudi". Najgore su prošli Indonezija, Šri Lanka, Maldivi, Indija i Tajland, a žrtava je bilo i na obali istočne Afrike. Lee je upozorio da najmanje 300.000 ozlijeđenih u naletu tsunamija treba žurnu liječničku pomoć, dok su u nekim područjima ograničene zalihe vode za piće koja se pomiješala s morskom vodom, pa je sve veći rizik od dijareje, infekcija dišnih putova, malarije i denge groznice. Lee je istaknuo da je tim ljudima potrebna i psihološka pomoć.
NEW YORK
Petsto milijuna dolara obećano je ili poslano kako bi se pomoglo desecima tisuća ljudi pogođenih plimnim valom koji je u nedjelju zahvatio nekoliko azijskih zemalja, izjavio je u četvrtak glavni tajnik UN-a Kofi Annan. "Dali smo dobar odgovor" na poziv za pomoć žrtvama, kazao je Annan na konferenciji za tisak. "Do danas, u četvrtak, ukupan iznos od petsto milijuna dolara obećan je ili je već poslan, kao i pomoć u naravi. Više od 30 zemalja u svijetu obvezalo se da će pomoći milijunima ljudi", rekao je. U taj iznos uključeno je 250 milijuna dolara koje je u četvrtak odobrila Svjetska banka, dok drugu polovicu osiguravaju pojedine zemlje, dodao je Annan. U tu pomoć nisu uključene privatne donacije organizacija i poduzeća.
WASHINGTON
Hrvatska će nastaviti graditi dobre odnose sa Sjedinjenim Državama unatoč neslaganjima dviju zemalja u pojedinim pitanjima, rekao je hrvatski predsjednik Stjepan Mesić u razgovoru za Glas Amerike (VOA) u četvrtak. Govoreći o odnosima dviju zemalja, Mesić je kazao kako će Hrvatska nastaviti graditi dobre odnose s Amerikom premda Zagreb i Washington "o nekim temama nemaju identična stajališta", prenosi VOA. "Mi smo rekli da će Hrvatska sudjelovati u vojnim misijama koje budu pod pokroviteljstvom UN-a i opet prema našim mogućnostima. Izvan toga nećemo sudjelovati, to je naš princip. Tako će biti dok sam ja na čelu ove zemlje", kazao je Mesić. Mesić očekuje uvjerljivu pobjedu već u prvome izbornom krugu. "Vjerujem da ću pobijediti i da ću ja biti predsjednik koji će Hrvatsku 2008. uvesti u EU", rekao je. Mesić je rekao kako vjeruje da će Hrvatska do ožujka 2005. riješiti slučaj haškoga bjegunca Ante Gotovine i tako do početka pregovora o članstvu dati dokaze o potpunoj suradnji s Haškim sudom kako to EU i traži.
WASHINGTON
Hrvatska je u 2004. ojačala svoje sudjelovanje u mirovnim misijama Ujedinjenih naroda tako da sada djeluje u osam mirovnih operacija diljem svijeta, a počela je i sama obučavati pripadnike vojnih snaga iz drugih zemalja za mirovne operacije Svjetske organizacije. U 2004. Hrvatska se uključila u tri nove mirovne misije UN-a, na Haitiju (MINUSTAH), u Obali Bjelokosti (UNOCI) i na Cipru (UNFICYP). Time se broj mirovnih operacija u kojima Hrvatska sudjeluje popeo na osam s ukupno 29 angažiranih hrvatskih časnika, pokazuju podaci stalne misije Republike Hrvatske pri UN-u. Osim u trima novima Hrvatska već djeluje u mirovnim operacijama u Zapadnoj Sahari (MINURSO), u Sierra Leoneu (UNAMSIL), u Etiopiji i Eritreji (UNMEE), u Liberiji (UNMIL) i u Indiji i Pakistanu (UNMOGIP). Pored toga već su obavljene pripreme za upućivanje tri hrvatska stožerna časnika u predstojeću UN-ovu mirovnu misiju u Sudanu. Stupajući u mirovnu operaciju na Haitiju Hrvatske oružane snage po prvi put uključuju vojnog psihologa u međunarodne vojne operacije, a u Obali Bjelokosti prvi put se uključuju u misiju na francuskom govornom području. Hrvatska u svoja postignuća može ubrojiti i promatrački status koji je stekla pri SHIRBRIG-u, postrojbi u stanju pripravnosti i strukturi za planiranje mirovnih operacija UN-a u kojoj je i 14 zemalja članica NATO-a i Europske unije.
SARAJEVO
Radovan Karadžić i Ratko Mladić ne skrivaju se u Bosni i Hercegovini, a moguće je da Ante Gotovina, suprotno glasinama da se nalazi u Irskoj ili možda Austriji, više vremena provodi skrivajući se u zapadnom dijelu Bosne i Hercegovine gdje ga simpatiziraju mnogi Hrvati, rekao je u razgovoru za agenciju Reuters zapovjednik vojnih snaga Europske unije u BiH (EUFOR) general David Leakey. Leakey je rekao kako je za Gotovinu "poznato da provodi vrijeme i u Hrvatskoj i u Bosni i Hercegovini". "Nemam potpuno pouzdane informacije o tome, no imam naznake. Da imam dovoljno dobre informacije mi bismo djelovali", rekao je Leakey u razgovoru za Reuters. Karadžić i Mladić u Republiku Srpsku dolaze samo povremeno, rekao je Leakey Reutersu. Leakey je rekao da je Mladić bio u okolici Sarajeva oko 28. lipnja na praznik vojske bosanskih Srba, no postrojbe NATO-a nisu ga uspjele uhititi 2. srpnja. Carla del Ponte, glavna haaška tužiteljica, više je puta optužila Srbiju i Crnu Goru da pruža utočište Mladiću, a Karadžić se po izvješćima, navodi agencija, kreće između Bosne i susjedne Crne gore.
ZAGREB
U povodu predsjedanja Luksemburga Europskom unijom u prvoj polovici 2005. godine, predsjednik Hrvatskog sabora Vladimir Šeks uputio je u četvrtak pismo predsjedniku Zastupničkog doma luksemburškog parlamenta Lucienu Weileru u kojem je zaželio puno uspjeha njegovoj zemlji u obavljanju ove odgovorne i važne zadaće, doznaje se iz službenog priopćenja. Podsjetivši da bi 17. ožujka 2005. godine trebali biti otvoreni pristupni pregovori Europske unije s Hrvatskom, predsjednik Sabora izrazio je uvjerenje da će njegov posjet Luksemburgu početkom veljače, na poziv predsjednika Weilera, i razgovori koje će imati s luksemburškim dužnosnicima, "dodatno potvrditi dosljednu i iskrenu demokratsku i proeuropsku orijentaciju Republike Hrvatske", stoji u priopćenju.
KIJEV
Ukrajinsko Središnje izborno povjerenstvo objavilo je u četvrtak da je odbacilo žalbu izbornog stožera proruskog predsjedničkog kandidata Viktora Janukoviča koja se tiče "nemogućnosti utvrđivanja rezultata zbog nepravilnosti". "Nismo pronašli dovoljne dokaze o nepravilnostima koje su onemogućile da se utvrde rezultati izbora", izjavila je za tisak dopredsjednica Središnjeg izbornog povjerenstva Marina Stavnjijčuk. Janukovič koji je na nedjeljnim izborima pretrpio poraz dobivši 44,19 posto glasova, dok je prozapadni kandidat Viktor Juščenko osvojio 51,99 posto, pokušat će pobiti na Vrhovnom sudu odluku izbornog povjerenstva koje je odbacilo njegovu žalbu zbog nepravilnosti, izjavio je za AFP Janukovičev blizak suradnik Nestor Šufrič.
BAGDAD
Minobacačka granata ispaljena je u četvrtak navečer na glavnu rafineriju u Duri blizu Bagdada, prouzročivši požar, priopćio je za AFP dužnosnik iračkog ministarstva unutarnjih poslova. Vatrogasci u iračkoj prijestolnici borili su se s vatrom, a u pomoć su pozvane i druge postrojbe kako bi se spriječilo širenje požara, navodi isti izvor. Napad na rafineriju u jugozapadnom predgrađu Bagdada dogodio se u 22.00 sata (19.00 sati po GMT-u).
NAIROBI
Sudanska vlada i pobunjenici Narodne vojske za oslobođenje Sudana (SPLA) postigli su u četvrtak dogovor o posljednja dva sporna pitanja, otvorivši time put za potpisivanje sveobuhvatnog mirovnog sporazuma u siječnju kojim će se okončati 21-godišnji građanski rat u toj zemlji. "Mirovni sporazum bit će potpisan 9. siječnja u Nairobiju", rekao je jedan sudionik pregovora, dodajući da će sporazum biti sveobuhvatan i uključivati sve protokole i anekse. Mirovni sporazum napokon bi trebao okončati najdulji sukob na afričkom kontinentu u kojemu je poginulo 1,5 milijuna ljudi, a četiri milijuna su raseljena. Zaraćeni su arapsko-muslimanski sjever zemlje i jug gdje većinu čine kršćani animisti, koji se osjećaju marginaliziranima. "Napokon su se dogovorili o prekidu vatre i modalitetima provedbe" mirovnog sporazuma, rekao je pregovarač koji je želio ostati anoniman. Riječ je o posljednja dva sporna pitanja koja su blokirala zaključenje mirovnih pregovora koji su počeli u Keniji početkom 2002. godine. Dva protokola, čiji sadržaj nije otkriven novinarima, bit će potpisana u petak. Vlada u Kartumu i SPLA obvezali su se 19. studenoga, pod velikim međunarodnim pritiskom, da će sklopiti konačni mirovni sporazum najkasnije do 31. prosinca ove godine. Mirovni sporazum ne odnosi se na zapadnu regiju Darfur koju i dalje razdiru sukobi. U građanskom ratu u tom području u gotovo dvije godine poginulo je 70.000 ljudi, a 1,6 milijuna je raseljeno.