FT/London - EU ne treba otvarati vrata dok se ne riješe ratni zločini
Europska unija i NATO s pravom odbijaju otvoriti svoj vrata državama nastalim raspadom bivše Jugoslavije dok ne poduzmu mjere protiv odgovornih za ratne zločine, ocjenjuje se u komentaru Financial Timesa od utorka.
EU je pristao početi pregovore o pristupu s Hrvatskom u ožujku ukoliko Zagreb prvo pred Antu Gotovinu, umirovljenog generala kojeg traži Međunarodni sud za ratne zločine na području bivše Jugoslavije, podsjeća list i podsjeća da taj sud razmatra i mogućnost podizanja optužbe protiv novog kosovskog premijera Haradinaja, te da je visoki predstavnik u BiH Ashdown otpustio nekoliko dužnosnika republike Srpske radi toga što nisu poduzeli ništa na hvatanju Karadžića i Mladića.
Ratni zločini su pitanje s kojim se nitko ne Balkanu ne uspijeva suočiti, primjećuje list objašnjavajući da to ne iznenađuje jer osoba koja je ratni zločinac za jednu zajednicu često biva ratni junak za drugu. Tako vanjski svijet, tumači list, nije vidio drugu mogućnost osim da čini pritisak da se to pitanje riješi, no to često potiče odbojnost prema tamošnjim UN-ovim i EU-ovim "prokonzulima" i jača ekstremističke političare. "Pravo zaključenje tog pitanja može doći samo od strane balkanskih čelnika i samih naroda. Dok ne predaju osumnjičene za ratne zločine sudu oni ne mogu i ne trebaju računati da će stupiti i na prvu prečku na ljestvama prema članstvu u EU-u i NATO-u", zaključuje se u komentaru Financial Timesa.
The Guardian/London - McShane o odluci Europskog vijeća
Britanski ministar za Europu Denis McShane u članku za londonski The Guardian piše o sjednici Europskog vijeća održanoj u petak u Bruxellesu i navodi da je Europsko vijeće odbacilo pritiske da iz svoje odluke izbaci obveze hrvatske vlade da u potpunosti surađuje sa sudom u Haagu.
Europsko je vijeće odbacilo pritiske da odustane od obveza hrvatske vlade da u potpunosti surađuje s Međunarodnim sudom za ratne zločine na području bivše Jugoslavije, piše McShane i nastavlja: "Od mnogih optužbi protiv konzervativne vlade Johna Majora središnja je ta što nije poduzela odlučan korak da zaustavi krvoproliće i zločine na Balkanu. Počelo je s time što se nije uspjela suprostaviti tadašnjoj desnoj njemačkoj vladi koja je iznudila prerano diplomatsko priznanje Hrvatske. Završilo je s lordom Rifkindom, konzervativnim ministrom vanjskih poslova, koji je očajavao nad pokoljem u Srebrenici ali se oslanjao na Amerikance da odrade težak teret nametanja daytonskog rješenja. Kao što sam rekao u Donjem domu prošlog tjedna, nadam se da Rifkind ima hrabrosti ispričati se za katastrofalno razdoblje torijevske europske politike. Sljedeće je godine deseta obljetnica pokolja u Srebrenici a bilo je i užasnih zločina počinjenih kada su Srbi etnički očišćeni iz Hrvatske. Troje vođa, hrvatski Gotovina i dva Srbina Karadžić i Mladić još se uvijek skrivaju i još ih uvijek štiti mreža koja ima veze s državnim strukturama. 2005. godina bila bi dobra godina da se ti ljudi privedu pravdi i omogući državama zapadnog Balkana da krenu prema partnerstvu u Europi", piše McShane.
Delo/Ljubljana - Euroskepticizam ugrožava europske perspektive Balkana
Zbog porasta euroskepticizma i malaksalosti izazvane dosadašnjim širenjem Europske unije europske perspektive balkanskih država su trenutačno neizvjesne, ali pitanje Turske nikako ne bi smjelo izgurati tu regiju iz europske agende, ocijenio je na predavanju u Londonu koordinator Pakta stabilnosti Erhard Busek, prenosi slovenski dnevni list "Delo" u utorak.
"Rasprava o članstvu Turske sada je dominantna i to je pozitivno, no nije dobro da to pitanje istiskuje Balkan s europskog dnevnog reda", rekao je Busek tijekom predavanja Jugoistočna Europa u 2005. godini u Kraljevskom institutu za međunarodne odnose nakon što su objavljeni datumi za početak pregovora s Turskom i Hrvatskom.
Zadnja ispitivanja Eurobarometra govore da je daljnjem širenju EU-a naklonjena javnost samo u nekim novim članicama poput Litve, Poljske, Slovačke i Slovenije, dok je u velikim starim članicama poput Francuske, Britanije, Švedske i Finske odnos prema širenju negativan, upozorio je koordinator Pakta stabilnosti Erhard Busek.
Posljedica takvog rasta euroskepticizma je da "BiH, SiCG, Makedonija i Albanija sada moraju pucati na pokretne mete i to u mraku", rekao je ilustrirajući zadaću balkanskih država na putu u EU Busek.
"Iskreno govoreći, mislim da u EU danas nitko ne zna kakve su europske perspektive tih država", naveo je u predavanju Busek. Istodobno, upozorio je da Balkan ne smije nestati s dnevnog reda EU-a. Ako EU ne bude dovoljno odlučna, na Balkanu bi se moglo ponoviti nasilje.
Od osnivanja Pakta stabilnosti po njegovim je riječima zabilježen znatan uspjeh na ostvarenju dugoročnog cilja "gradnje čvrste regionalne infrastrukture koja bi mogla rješavati zajedničke probleme". Problem je još uvijek u ekonomskom siromaštvu zemalja poput BiH i Albanije, niskom izvozu i velikoj nezaposlenosti, neriješenim institucionalnim pitanjima nekih država (BiH, Srbija -Crna Gora, Kosovo), korupciji i potencijalnoj velikoj migraciji prema Europi.
Europska politika mora se više angažirati na stabilizaciji regije jer će u suprotnom cijelo to područje postati zona ilegalne migracije, prostitucije i organiziranog kriminala. U tom će smislu, ocijenio je Busek, 2005. godina biti prijelomna.
Europa i Britanija, koja će Europskom unijom predsjedati u drugoj polovici 2005., morale bi biti svjesne ne samo strateškog značenja mira na vratima Europske unije nego i ekonomskih koristi balkanske regije, osobito s obzirom na liberalizirano tržište energijom koje će se kroz pet godina prostirati od Arapskog zaljeva i Turske, preko Grčke, Balkana i Italije do Austrije, istaknuo je koordinator Busek. Dodao je da si međunarodna zajednica ne može priuštiti da "Balkan ponovno postane tema za naslovne stranice" i da se "pretvori u crnu rupu".
"Ne smijemo si dopustiti da izgubimo Balkan. Zbog toga bi nam moglo biti jako žao", istaknuo je u Londonu koordinator Pakta stabilnosti za jugoistočnu Europu Erhard Busek, govoreći o Balkanu u 2005. godini na predavanju Kraljevskog instituta u Chatham Houseu.
BBC/London - Slovački primjer za pregovore s EU-om neprimjeren
Pred Hrvatskom su pregovori o članstvu s Europskom unijom no još nije službeno objavljen sastav hrvatskih pregovaračkih skupina, izvješćuje hrvatska redakcija postaje BBC-a prenoseći mišljenja predsjednice HNS-a Vesne Pusić i slovenskog analitičara Tomaža Šavnika o pripremama za pregovore s EU-om.
Tomaž Šavnik u razgovoru za postaju upozorava kako će daljnji razvoj i sudbina Hrvatske ovisiti o uspješnosti pregovora jer se dogovoreno više neće moći mijenjati. Šavnik ocjenjuje lošim što se Hrvatska poziva na primjer Slovačke koja je pregovore završila u rekordnom roku te ističe da s pregovorima ne treba žuriti.
"Slovačka je, osim po rekordnom vremenu pregovora poznata i kao zemlja koja je imala najlošije rezultate pregovora. Pregovori nisu sport - tko prvi stigne na cilj dobije zlatnu medalju. Poanta je baš u suprotnom: što duži pregovori, to bolje jer tada znaju da vas ne mogu ucjenjivati i da imate dovoljno vremena", drži Šavnik.
Šavnik je za BBC napomenuo i da je Slovenija stručne skupine za pregovore osnovala pola godine prije početka pregovora s EU-om, a Vesna Pusić je, navodi postaja, prošlog tjedna upozorila da se na osnivanju pregovaračkih skupina u Hrvatskoj još nije učinilo gotovo ništa.
Vesna Pusić je u razgovoru za BBC istaknula da u pregovore s EU-om o 29 poglavlja kopenhaških kriterija potrebno ući s jasno utvrđenim početnim pozicijama. "Moramo definirati za svako to područje što je temeljni hrvatski interes, koju ćemo poziciju braniti kad je, primjerice, riječ o ribarstvu ili o znanosti i tehnologiji", rekla je Vesna Pusić BBC-u.
Delo/Ljubljana - Hrvatska i Slovenija treniraju europsku finoću
Početkom pregovora Hrvatske s Europskom unijom odnosi Ljubljane i Zagreba dobit će "europsku finoću" koju svojom retorikom već nagovještavaju premijeri i ministri vanjskih poslova, ali su odnosi dviju država zapravo još uvijek "balkanski", ocjena je koju u utorak u ljubljanskom "Delu" daje Boris Jež, komentator vodećeg slovenskog lista.
"Slovenija i Hrvatska u budućnosti će preuzeti fine manire i europski stil, no to za sada ne mijenja činjenicu da su odnosi opterećeni piranskim ribarima, Ljubljanskom bankom i bog zna čime sve još. Janša, Sanader, Rupel i Žužul govore europskim rječnikom, ali je stvarni život mnogo profaniji, a naši su odnosi u mnogim točkama balkanski. Bit će potrebno još mnogo vremena da dvije nacije nauče živjeti jedna uz drugu, onako kako su se to naučili Francuzi i Nijemci", navodi slovenski komentator.
Nedavna prošlost, analizira Jež, pokazala da su Slovence i Hrvate najviše ujedinjavali zajednički "povijesni snovi" i nacionalnoj emancipaciji i samostalnoj državi te antagonizam prema Beogradu kao zajedničkom centru otuđene moći. Nakon što su se snovi ispunili, a dvije disidentske republike politički odvojile, došlo je do odnosa u kojemu su Hrvatska i Slovenija postale konkurentice koje ne znaju prihvatiti svoju novu ulogu, primjećuje Jež.
"Tako je opet morao intervenirati Bruxelles, kako bi nas naučio pravilima lijepog ponašanja. Prije su Zagreb i Ljubljana bili povezani zajedničkim antagonizmom prema Beogradu, hoće li tu ulogu sada preuzeti Bruxelles" - pita se slovenski komentator.
Činjenica je da će približavanjem Hrvatske Bruxellesu susjedna Slovenija izgubiti etiketu "priče o europskom uspjehu" u koju je sama najviše vjerovala. Možda će nas Hrvatska u tome i zasjeniti, no Ivo Sanader već se sada ponaša kao da je Hrvatska kandidatura važnija od slovenske mature i predstavlja svoju zemlju u Beogradu, Sarajevu i Skopju kao "specijalisticu" za Europu koja je spremna ponuditi svoje iskustvo i znanje. Što će tek biti kad svoje usluge počnu nuditi bučni i pompozni Srbi, piše Jež, kojemu se širenje Europske unije pričinja kao stvaranje "Jugoslavije od Švedske do Anatolije".
"Slovenija je već punopravna članica, tu negdje je i Hrvatska, jednog dana će na redu biti Srbija i svi ostali. Sve skupa sliči na nekakvu Postjugoslaviju, pa priznali mi to ili ne. Iako nekadašnje jugoslavenske republike koje su postale države prisežu "nikakva Jugoslavija - radije u pakao", dobija se dojam da birokrati iz Bruxellesa polako, ali sigurno, opet sastavljaju nekakvu Jugoslaviju - od sjevera Švedske do Anatolije. Zajednički europski okvir ukinut će granice i dovest će nas po treći put u zadnjih sto godina pod zajedničku upravu: Nakon Jugoslavije iz Versaillesa i Jalte, eto Jugoslavije iz Bruxellesa. Svojevrstan konglomerat trgovačkih, kulturnih i manje kulturnih odnosa, za koji smo nekoć govorili - balkanska posla. Miješanje totalitarizma, nacionalizma, birokracije, folklora, animoziteta, kritizerstva, te mirisa čevapčića i šljivovice", piše Jež.
Blic/Beograd - Uhićen posrednik u prodaji srpskih nekretnina u Hrvatskoj
Vlasnik novosadske agencije za promet nekretnina "MIS-NS" uhićen je u ponedjeljak i zadržan u pritvoru zbog osnovane sumnje da je izvršio više kaznenih djela prijevare prilikom prodaje srpske imovine u Hrvatskoj Agenciji za promet nekretnina, pišu u utorak beogradski mediji.
Prema kaznenoj prijavi, Stevo Pavić (45), iz Futoga pokraj Novog Sada, izdavao lažne punomoći na ime Nevenke Perić iz Banja Luke i Kose Vujaklije iz Vukovara. Prema saznanjima policije, kako prenosi beogradski "Blic", one su prodavale nekretnine Srba u Hrvatskoj, podizale dobiveni novac i, zadržavajući za sebe proviziju, predavale ga osumnjičenom Paviću. Punomoći su, tvrdi policija, bile ovjerene lažnim sudskim pečatom i krivotvorenim potpisima vlasnika nekretnina.
APN, agencija sa sjedištem u Zagrebu, do sada je otkupila oko osam tisuća srpskih kuća, no precizan broj nekretnina, u čijoj prodaji je posrednik bio Pavić, nije preciziran, kaže "Blic".
Dvojica prevarenih, Dragoslav Dupor i Desimir Drača, posvjedočili su za "Blic", prilažući originalnu sudski ovjerenu dokumentaciju, da su njihove kuće na atraktivnim lokacijama - stotinjak metara od mora u Gornjem Karinu kod Obrovca - prodane, a njima nije isplaćen novac od prodaje. Stoga su, po dogovoru sa Stevom Pavićem, otišli u Hrvatsku, gdje su ustanovili kako se odvijao lanac krađa i prijevara. Njihove originalne punomoći nisu ni stigle u Agenciju za promet nekretnina.
"U APN su otišli samo krivotvoreni papiri, ali s istim datumom kojega sam potpisao original punomoći. Jedna je punomoć s mojim potpisom i potpisom moje pokojne majke, koja je umrla prije gotovo osam godina, a potom i punomoć s potpisima moja dva brata koja i danas žive u Rijeci. U krivotvorenim papirima je navedeno da su izbjeglice u Srbiji i da su dali punomoć u Drugom općinskom sudu u Beogradu. Potom, tu je i punomoć moje snahe i djece, koja je krivotvorena u Loznici. Ipak, najveći šok bila je punomoć koju je u Sopotu navodno potpisao Maksim Dupor, stric mog pokojnog oca koji je umro prije oko 70 godina, i čak ga ne pamtim", kazao je "Blicu" Dragoslav Dupor, čija je kuća posredstvom "MIS-NS" prodana za 38.000 eura umjesto za deset tisuća više, a novac je u Hrvatskoj predan Kosi Vujakliji.
I kuća od 160 četvornih metara Desimira Drače, umjesto za 57.000 eura, prodana je za deset tisuća manje, ali niti on nije dobio novac, a obojici je - kako tvrde - Kosa Vujaklija potvrdila da je novac predala Stevi Paviću.
Građanski list/Novi Sad - Apatin i odmaralište u Vodicama
Živorad Smiljanić, predsjednik Skupštine općine Apatin protivi se jučerašnjem vraćanju 38 skulptura koloniji "Petar Smajić" u Ernestinovu, piše novosadski "Građanski list" za koji je Smiljanić izjavio da je Hrvatska morala vratiti odmaralište u Vodicama koje je nekada pripadalo općini Apatin.
Smiljanić, član Socijalističke partije Srbije, za list je rekao da su Dom zdravlja i Banja Junaković kod Apatina, u čijem su dvorištu čuvane skulpture, u Vodicama imali odmaralište koje je Hrvatska "otela" i prodala jednom privatniku. "Ja sam lijepo rekao - ne dam ništa dok nam se to ne vrati, ali uzalud kad su ovi naši uslužni sve to već dogovorili", izjavio je Smiljanić za list.
"Ovo što je navodno njihovo ne bi više ni postojalo da to mi nismo sačuvali - sve bi bilo spaljeno jer su se neki vojnici htjeli grijati na to", rekao je Smiljanić. Smiljanić dodaje i da je tražio da mu: "Hrvati daju spisak i dokaz da su to njihove skulpture, ali opet ništa".