"Budući da se sjednica po običaju i po poslovniku odvijala iza zatvorenih vrata, možemo samo pretpostaviti da se rasprava unatoč suglasnosti odužila zbog neriješenih pitanja (prvenstveno graničnih) s našom susjedom na jugoistoku. No, saznali smo da ih uopće nisu zaoštravali zastupnici iz redova prijašnje vladajuće koalicije i sadašnje oporbe. Ropova vlada je naime svoje stajalište da više ne može bezuvjetno podržavati Hrvatsku na putu u EU ponešto ublažila. Protiv je glasovao jedino zastupnik SNS-a (Slovenska nacionalna stranka) Bogdan Barovič, no to je ostalo 'glas osamljenog u pustinji' - odnosno u Piranskom zaljevu. Njegov je predsjednik Zmago Jelinčič protestirao već prošli mjesec, kad je prijedlog o pojednostavljenom postupku prihvatila još prijašnja vlada, tvrdeći da je takva odluka 'neprihvatljiva s aspekta ekonomskih i političkih dogovora i promjena u odnosu na Hrvatsku'", piše Maksimovič.
Ipak, dodaje Maksimovič, Jelinčičev stav nije prevladao, pa će o potpori Hrvatskoj na summitu 17. ovog mjeseca suodlučivati slovenski premijer Janez Janša, a prije toga stajalište će donijeti njegova vlada i parlamentarni odbor za vanjsku politiku i europske poslove.
"Hrvatska već dosta dugo očekuje točan datum početka pregovora, a Nizozemska kao zemlja koja predsjedava EU-om u nacrtu zaključaka na mjestu gdje bi trebao biti naveden datum ostavila je prazan prostor. Očito je to još jedan oblik pritiska na Hrvatsku od strane Haaga koji u ime međunarodne zajednice zahtijeva punu suradnju sa Međunarodnim sudom za ratne zločine na području nekadašnje Jugoslavije. Sređeni odnosi i regulirane granice sa članicama Europske unije na taj način postaju očekivanje koje je samo po sebi razumljivo, pa ga ne treba posebno niti napisati", zaključuje u prilogu Branko Maksimovič.