Ministarstvo je osnovalo radnu skupinu s ciljem žurne izrade izmjena i dopuna Zakona koji je na snazi oko godinu dana, a stručna javnost pozvana je da dade svoja mišljenja.
Ciljevi izmjena i dopuna Zakona su rasterećenje državnog proračuna i izbjegavanje davanja državnih jamstava (koja se često aktiviraju) radi izgradnje lučke infrastrukture te lakše uvođenje strateških partnera u izgradnju lučke infrastrukture, naveo je Babić.
Izmjene i dopune omogućit će učinkovitije upravljanje lukama za javni promet, bolju zaštitu pomorskog dobra te rješavanje nezakonitog upisa vlasništva na pomorskom dobru i stečenih prava.
Potrebno je riješiti izvlaštenja na pomorskom dobru koja blokiraju koncesijski sustav i za tu namjenu osigurati proračunski novac. Lukama otvorenim za javni promet treba omogućiti nedvosmisleno pravo na prvenstvenu koncesiju, a Zakon uskladiti sa stečevinama Europske unije, naveo je Babić.
Zakonske izmjene bit će usmjerene na redefiniranje širine pomorskog dobra u lukama, statusa objekata na pomorskom dobru, statusa i broja lučkih uprava, ukidanje naredaba o legaliziranju bespravnih malih riva, stvaranja mogućnosti za županijski inspekcijski nadzor, profesionalizaciju poslova utvrđivanja granica pomorskog dobra, mogućnosti produljenja koncesija te isključenju koncesija za cjevovode i električne kabele iz popisa povlaštenih koncesija.
Stručnjak za pomorsko pravo Branko Kundih istaknuo je da postojeći Zakon stvara sukobe na pomorskom dobru, onemogućuje razvitak gospodarstva i turizma te da do sada nije bilo političke volje da se taj problem riješi.
Dodao je da je na Kvarneru u godinu dana izdana samo jedna koncesija jer je određeno da to može biti učinjeno tek nakon određivanja granica pomorskog dobra, što, pak, u većini nije napravljeno. Na dijelu pomorskog dobra treba obaviti izvlaštenja ili brisanja nevaljano stečenih prava na pomorskom dobru, zaključio je Kundih.