U rješenju koje je riječki Općinski sud izdao 14. veljače 1995. "dozvoljava se uknjižba prava vlasništva na nekretninama upisanim u zemljišno-knjižnom ulošku br.70 k.o. Podvežica i u z.k.ul. 1507, 1674 i 1246 k.o. Kostrena s upisanog prava korištenja za korist brodogradilišta Viktor Lenac Rijeka, u korist sljednika, po pretvorbi: Brodogradilišta Viktor Lenac d.d. Rijeka."
Na pomorskom se dobru ne može stjecati vlasništvo ni druga stvarna prava; po zakonu cijelo lučko područje u Martinšćici čini pomorsko dobro, što znači da je upis vlasništva na pomorskom dobru u slučaju brodogradilišta "V. Lenca" protuzakonit, smatra profesor Pomorskog prava na riječkom Pravnom fakultetu Vinko Hlača.
Zanimljivo je da je upravo prof. Hlača u veljači 1995. podnio kaznenu prijavu protiv Damira Vrhovnika kao direktora "Lenca" te Zlatka Mateše i Ivice Mudrinića, kao ministara Vlade, jer su "dozvolili da dođe do protupravnog otuđivanja društvene imovine na pomorskom dobru". Ta je kaznena prijava odbačena krajem 1997.
Voditelj Zemljišno-knjižnog odjela riječkog Općinskog suda Drago Monić pojasnio je da je Sud prvo rješenje izdao na osnovi korištenja zemljišta te da se poslužio dijelom elaborata "Procjena zemljišta i građevinskih objekata u brodogradilištu V. Lencu" koji je izrađen radi pretvorbe. Po njegovim riječima, do tada nije bilo definirano kako postupiti, pa je rješenje izdano jer je Sud smatrao da je riječ o upisu vlasništva na pravnog sljednika.
U Rješenju Agencije za restrukturiranje i razvoj iz 1992. ,naime, dana je "suglasnost društvenom poduzeću V. Lenac s.p.o. na namjeravanu pretvorbu", a vrijednost društvenog kapitala poduzeća procjenjena je na 10,1 milijarda HRD ili 26,5 milijuna DEM.
Monić ističe da Agencija nije tada izdala rješenje o pretvorbi s popisom nekretnina brodogradilišta. Tek u lipnju 1995. Hrvatski fond za privatizaciju dao je jasne upute za primjenu Zakona o pretvorbi i odredio da taj Fond mora izdavati rješenja o pretvorbi s popisom pripadajućih nekretnina, kazao je. Istaknuo je da granice pomorskog dobra nisu bile određene i država nije zatražila uknjižbu pomorskog dobra te dodao da je prvi zahtjev za uknjižbom pomorskog dobra na riječkom području zatražen tek 2001.
Županijski državni odvjetnik Drago Marincel napominje da se u elaboratu za potrebe pretvorbe i rješenju Fonda ne navodi da je zemljište uključeno u pretvorbu te da je ono izuzeto i nije ušlo u kapital društva. Smatra da vlasništvo nije smjelo biti upisano na temelju prava korištenja te da dioničko društvo nije pravni sljednik bivšeg društvenog poduzeća u dijelu vlasništva zemljišta. Brodogradilište V. Lenac d.d. moglo je ishodovati i plaćati koncesiju na pomorsko dobro, rekao je Marincel.
Marincel drži i da su u brodogradilištu znali da je vlasništvo upitno, navodeći i činjenicu da je podnijet zahtjev za izdavanjem koncesije koji je Vlada odobrila, ali da ugovor o koncesiji brodogradilište nije potpisalo, pa je odluka prestala važiti.
Stečajni upravitelj brodogradilišta Milenko Škrlec ističe da zemljište nije ušlo u vlasništvo V. Lenca d.d te smatra da je posljednji ispravno upisani korisnik Viktor Lenac s.p.o. Po Škrlecovim riječima, prva hipoteka na zemljište izdana je kao jamstvo za zajam koji je 2001. brodogradilištu odobrila Hrvatska banka za obnovu i razvoj, pa je kao jamstvo za otplatu zajma HBOR upisao založno pravo na zemljište koje je pomorsko dobro.
Brodogradilište V. Lenac u stečaju je od prošle godine, a najveći vjerovnik je država, uglavnom putem zajmova i jamstava. Vjerovnici još nisu utvrdili način završetka stečaja iako je dogovoreno da se proda dio imovine, isplate hipotekarni vjerovnici, a brodogradilište podržavi.