FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

SKV: Svijet u 4,30 sati

ZAGREB, 17. prosinca 2004. (Hina) - Donosimo pregled važnijih događajau svijetu.
ZAGREB, 17. prosinca 2004. (Hina) - Donosimo pregled važnijih događaja u svijetu.

BRUXELLES

Europsko vijeće nije sinoć, suprotno najavama, razgovaralo o datumu pokretanja pristupnih pregovora s Hrvatskom i ta će se tema naći na dnevnom redu summita EU danas, izjavio je jučer na tiskovnoj konferenciji u Bruxellesu nizozemski premijer Jan Peter Balkenende. Pred europskim čelnicima trebao bi se naći prijedlog zaključaka usuglašan u ponedjeljak na Vijeću ministara da se pregovori s Hrvatskom otvore navjerojatnije u travnju, pod uvjetom da suradnja s Haškim sudom bude potvrđena. Nekoliko sati prije summita, na skupu čelnika Europske pučke stranke, premijeri deset zemalja članica EU-a zauzeli su se za bezuvjetan datum početka pregovora s Hrvatskom. "Neuvjetovani datum za početak pregovora od strane Europskog vijeća, kao što je to već spomenuto u 'ranu 2005', od posebne je važnosti ne samo za Republiku Hrvatsku, nego i za čitavu jugoistočnu Europu", kaže se izjavi čelnika Europske pučke stranke, krovne organizacije europskih demokršćanskih i narodnjačkih stranaka. Za takav zaključak glasovali su premijeri Jan-Peter Balkenende (Nizozemska), Silvio Berlusconi (Italija), Mikulaš Dzurinda (Slovačka), Lawrence Gonzi (Malta), Janez Janša (Slovenija), Aigars Kalvitis (Latvija), Kostas Karamanlis (Grčka), Juhan Parts (Estonija), Pedro Miguel Santana (Porgugal) i Wolfgang Schuessel (Austrija). Na posljednjem sastanku ministara vanjskih poslova EU-a, Nizozemska i Italija, bile su, prema neslužbenim izvorima, na strani onih zemalja, koje su inzistirale da se početak pregovora uvjetuje punom suradnjom s Haškim sudom. Za odluku je potreban konsenzus svih 25 zemalja članica. Tijekom radne večere, kojom je započeo sastanak na vrhu Europske unije, razgovaralo se isključivo o Turskoj, kojoj je ponuđeno otvaranje pristupnih pregovora 3. listopada sljedeće godine. "Cilj pregovora s Turskom je članstvo, ali se njihov ishod ne može unaprijed zajamčiti", izjavio je Balkenende.Predsjednik Europske komisije Jose Manuel Barroso izrazio je uvjerenje da bi Turska trebala prihvatiti tu ponudu.

LJUBLJANA

Slovenski premijer Janez Janša izjavio je sinoć uoči početka summita Europske unije u Bruxellesu da Hrvatska zaslužuje početak pregovora s Europskom unijom bez isticanja posebnih uvjeta, javila je iz Bruxellesa slovenska agencija STA. "Hrvatska je pokazala spremnost za suradnju s Haškim sudom i nije pošteno da se jedan jedini slučaj postavlja kao uvjet koji sve postavlja naglavce", naročito u usporedbi sa slučajevima Rumunjske i Turske, rekao je Janša uoči summita kojemu kao novi slovenski premijer nazoči po prvi put. Janša je kao predsjednik Slovenke demokratske stranke (SDS) popodne sudjelovao i na sastanku europskih premijera iz redova europske pučke stranke koji su podržali početak pregovora između EU i Hrvatske bez posebnog isticanja uvjeta, kako bi se dao važan signal ostalim državama jugoistočne Europe.

ZAGREB

Čelnici zemalja članica Europske unije suglasili su se sinoć na summitu u Bruxelesu oko otvaranja pregovora o punopravnom članstvu s Turskom 3. listopada 2005. godine i sad od Turske očekuju priznanje Cipra. "Možemo otpočeti pregovore s Turskom na temelju analize Europske komisije", izjavio je na konferenciji za novinare predsjednik vlade Nizozemske, koja do kraja godine predsjeda unijom, Jan Peter Balkenende. Rekavši kako je cilj punopravno članstvo Turske, Balkenende je ipak upozorio kako će se "voditi pregovori kako bi se vidjelo je li članstvo moguće"."Nema jamstva da ono (članstvo) zaista jest moguće", dodao je nizozemski premijer. Turska prije početka pregovora o punopravnom članstvu mora potpisati protokol svojeg sporazuma o pridruživanju EU, kojim de facto priznaje Cipar. "Preduvjet za početak (pregovora) je da Turska obavi potpisivanje protokola Sporazuma iz Ankare"., kazao je švedski premijer Goeran Persson. Tim protokolom bi Turska proširila svoj postojeći sporazum o carinskoj uniji s EU na svih deset novih članica, uključujući i Cipar, što bi, prema tumačenju EU, bilo de facto priznanje te otočke države. Turski premijer Recep Tayyip Erdogan danas će se sastati s čelnicima zemalja članica EU kako bi im prenio turski odgovor na ponudu.

ZAGREB

Odluke koje je jučer donio posebni predstavnik EU za BiH Paddy Ashdown važan su korak prema uklanjanju čimbenika koji ometaju suradnju s Međunarodnim kaznenim sudom za bivšu Jugoslaviju (ICTY), izjavio je sinoć Visoki predstavnik EU za vanjsku politiku i sigurnost Javier Solana. U izjavi poslanoj medijima iz ureda njegove glasnogovornice Christine Gallach, Solana također kaže kako je jučerašnja "nenajavljena inspekcija nekoliko vojnih objekata u području Han Pijeska, koju je proveo EUFOR/Operacija Althea, dodatno potvrđuje odlučnost EU da zajamči poštovanje Daytonskog sporazuma". Ashdown je jučer donio odluku o smjenjivanju devet policijskih i obavještajnih dužnosnika i istodobno naložio ukidanje ministarstava obrane Republike Srpske i

Federacije BiH kao i uspostavu policijskih struktura na državnoj razini, objasnivši to time što vlasti RS nisu privele niti jednog optuženog za ratne zločine za kojima traga Haaški tribunal, a to je opet razlogom ponovljene odluke NATO-a da ne primi BiH u program "Partnerstva za mir". "Europska unija čvrsta je u namjeri osiguranja pune suradnje s ICTY-em, uključujući i dovođenje osoba optuženih za ratne zločine pred sud u Hagu", kazao je Javier Solana u izjavi, ponovivši kako j to temeljna obveza iz Mirovnog sporazuma. "Bez značajnijeg napretka u suradnji s ICTY-em, BiH neće moći produžiti u sljedeću fazu europske integracije", napomenuo je visoki povjerenik EU za vanjsku politiku i sigurnost.

WASHINGTON - Sjedinjene Države su zabilježile rekordan vanjski deficit u trećem tromjesečju 2004., što pojačava strahovanja od daljnjeg pada vrijednosti dolara.

Manjak tekućeg računa platne bilance, trgovine i drugih američkih transakcija sa svijetom porastao je na 164,7 milijardi dolara sa 164,4 milijarde dolara zabilježenih u drugom kvartalu, izvijestilo je jučer američko ministarstvo trgovine. Manjak je, unatoč rekordnoj razini, manji od 170 milijardi koliko su predskazivali ekonomisti na Wall Streetu. Analitičari strahuju od dugoročnog nastavka pada vrijednosti dolara, koji je samo u trećem tromjesečju oslabio 2 posto u odnosu na sedam najvažnijih svjetskih valuta. Deficit tekućeg računa dosegnuo je rekordnih 5,6 posto ukupnog bruto domaćeg proizvoda. U trećem je tromjesečju američki uvoz, s porastom od 14 milijardi dolara, nastavio rasti brže nego izvoz, koji je porastao za 10 milijardi dolara. Reagirajući na nezadovoljstvo Europljana padom vrijednosti dolara, američki predsjednik George W. Bush u srijedu je rekao da se njegova vlada zalaže za jaki dolar. Obećao je da će zajedno s Kongresom raditi na smanjenju američkog proračunskog deficita i fiskalne prijetnje, koju dugoročno predstavljaju američki mirovinski sustav i sustav zdravstvene zaštite.

WASHINGTON

Administracija američkog predsjednika Georgea W. Busha potpisat će danas sporazum o otpisu iračkog duga prema SAD koji iznosi 4,1 milijardu dolara, objavio je u četvrtak State department. Sporazum će potpisati američki državni tajnik Colin Powell i ministar financija John Snow, a za iračku stranu ministar financija Adel Abdel Mahdi. "Potpisivanje otpisa duga je bilateralni sporazum sukladan odluci SAD donijetoj u sklopu sporazuma od 21. studenoga unutar Pariškog kluba o smanjenju duga", kaže se u priopćenju američkog ministarstva vanjskih poslova. "SAD zapravo idu iznad u Pariškom klubu dogovorenog smanjenja od 80 posto i brišu kompletan dug u iznosu od 4,1 milijarde dolara, koji potiče iz doba Sadama Huseina", dodaje se u priopćenju. Članovi Pariškog kluba, u kojem je 19 najindustrijaliziranijih zemalja, dogovorili su 80-postotno smanjenje iračkog duga na globalnoj razini "u tri faze", nakon kojih bi se sadašnji dug od 38,9 milijardi dolara smanjio na 7,8 milijardi dolara 2008.

WASHINGTON - Sjedinjene Države moraju što brže uvesti moderne radijacijske detektore u zračnim i morskim lukama i na graničnim prijelazima kako bi spriječile teroriste da iskoriste teretni promet da prokrijumčare oružje masovnog uništavanja u SAD, stoji u nacrtu strategije sigurnosti tereta koji su jučer objavili dužnosnici američkog ministarstva domovinske sigurnosti U njemu se kaže da je najvažniji cilj presretanje oružja masovnog uništavanja na američkim granicama. Ministarstvo već raspoređuje naprednu radijacijsku tehnologiju u američkim teretnim lukama za međunarodni promet kojom se obavlja kontrola tereta radi otkrivanja krijumčarenja, uključujući oružje, rekao je ministar domovinske sigurnosti Tom Ridge na sastanku u Washingtonu posvećenom sigurnosti tereta. Ministarstvo radi i na postupcima za utvrđivanje visokorizičnih tereta te razvijanju sigurnih pečata i senzora za zaštitu od neovlaštenog diranja kontejnera koji ulaze u SAD, rekao je on.

HERZLIYA

Izraelski premijer Ariel Sharon jučer je rekao kako vidi jedinstvenu priliku za mir s novim palestinskim vodstvom i da je spreman koordinirati plan povlačenja iz Gaze kao korak prema širem sporazumu. "2005. godina nudi povijesnu priliku za napredak s Palestincima koji čekamo već godinama", izjavio je Sharon na konferenciji u Herzliyji, mjestu sjeverno od Tel Aviva. Prema Sharonovim riječima, "kamen temeljac tog napretka je plan jednostranog povlačenja iz pojasa Gaze, koji će Izrael provesti u skladu s predviđanjima... i čije razne elemente je spreman koordinirati s budućim palestinskim vodstvom". Ta je poruka označila promjenu smjera nakon što je smrt Jasera Arafata prošlog mjeseca pobudila nadu u razgovore, ali su Palestinci to odbili, rekavši kako mogu razgovarati samo o svojoj državi na cijelom području Gaze i Zapadne obale. Palestinski premijer Mahmud Abas komentirao je Sharonovu ponudu o koordinaciji povlačenja iz Gaze. "To nije ništa novo. Prijedlog prejudicira pregovore o konačnom statusu i kao takav nije prihvatljiv", rekao je Abas. "Postoji jedinstvena prilika za mogućnost pronalaska rješenja i nitko ne zna kad će se ona ponovno ukazati. Imat ćemo istinsku priliku za postizanje sporazuma, a u budućnosti možda i istinskog mira", rekao je izraelski premijer.

VEZANE OBJAVE

An unhandled error has occurred. Reload 🗙