WASHINGTON
Francuski ministar vanjskih poslova Michel Barnier pozvao je u srijedu Sjedinjene Države da potaknu pregovore između Izraela i Palestinaca i rekao da će američki napori u oživljavanju mirovnog procesa biti test transatlantskih veza. Barnier je kazao kako treba gledati na budućnost odnosa između Sjedinjenih Država i Francuske i Europe, s postizanjem mira na Bliskom istoku kao glavnim ciljem. "Test pojačanih euro-atlantskih odnosa bit će sposobnost da ponovno pokrenemo mirovni proces između Izraelaca i Palestinaca", rekao je Barnier novinarima nakon susreta s američkim državnim tajnikom Colinom Powellom. Powell je rekao kako će nastojati da Izrael pokaže elastičnost i suradnju s Palestincima dok se pripremaju za izbore 9. siječnja na kojima će izabrati nasljednika nedavno preminulog palestinskog predsjednika Yassera Arafata. "Ono što moramo učiniti je vidjeti da dođe do ovih izbora i gledati kako će Palestinci formirati svoju vladu", rekao je Powell. Barnier i Powell su okončali susret bez znaka dogovora o francuskom pozivu da se organizira međunarodna konferencija o bliskoistočnom sukobu kako bi se potaknuo mirovni proces nakon Arafatove smrti.
ATENA
Nakon 18 sati završila je u četvrtak talačka drama u otetom autobusu u predgrađu glavnog grada Atene i sva 23 taoca su oslobođena kada se predalo dvoje naoružanih otmičara, izvijestila je glasnogovornica policije. Posljednjih šest talaca koje su otmičari držali izašli su u dvoredu iz autobusa, nakon čega su u vozilo ušli grčki policajci i uhitili dva otmičara. Svi su taoci oslobođeni sigurno, a dva otmičara su se predali, izjavila je za Reuters glasnogovornica policije.
Otmičari, za koje je policija navela da su Albanci, zahtijevali su milijun američkih dolara otkupnine za puštanje talaca na slobodu. Zaprijetili su da će raznijeti autobus eksplozivom, ako se ne udovolji njihovim zahtjevima.
PARIZ
Francuski predsjednik Jacques Chirac u srijedu navečer u intervjuu za televizijsku postaju TF1 pokušao je otkloniti strahovanja francuske javnosti zbog ulaska Turske u Europsku uniju, te gotovo sasvim odustao od ranijih rezervi prema turskom članstvu u Uniji, uz uvjet da "ispuniti sve uvjete kao i svaki drugi kandidat". Obraćajući se javnosti uoči summita EU-a u Bruxellesu u četvrtak, predsjedniku je Chiracu posebno bilo stalo razdvojiti "tursko pitanje" - o kojem će se "za 10 do 15 godina" i "nakon golemih napora koje Turska ima još poduzeti" izjasniti Francuzi putem posebnog referenduma - od pitanja ratifikacije europskoga ustava putem referenduma što će se održati u Francuskoj tijekom iduće godine. Chirac je ublažio ili čak posve otklonio gotovo sve rezerve i preduvjete koje je još do jučer Francuska postavljala za otvaranje pregovora između Bruxellesa i Ankare: od priznanja genocida nad Armencima 1916. godine i promjene turskog stajališta oko "ciparskog pitanja", do određenja, u slučaju neuspjeha pregovora, alternativnog statusa "povlaštenog partnerstva" ili "čvrste veze" između EU i Turske.
BERLIN
Čelnica njemačkih oporbenih konzervativaca odbacila je u srijedu nagađanja da će njezina stranka, u slučaju pobjede na izborima 2006. godine, zatražiti promjenu odluka Europske unije koje idu u prilog ulasku Turske u EU. Pa ipak, predsjednica demokršćana (CDU) Angela Merkel i ostali stranački čelnici ponovili su svoje protivljenje ulasku te mnogoljudne muslimanske zemlje u Uniju, ističući da europske vlade koje podupiru pristupanje Turske nisu iskrene ili prema Ankari ili prema svojim biračima. Merkel je, međutim, istaknula da će konzervativci poštivati sve odluke vezane za Tursku koje će biti donesene do saveznih izbora 2006. godine. Čelnici EU-a trebali bi u četvrtak i petak u Bruxellesu odlučiti o početku pregovora s Turskom. Ključno je pitanje hoće li to biti pregovori o punopravnom članstvu ili o nekoj vrsti bliskog partnerstva.
STRASBOURG
Europski povjerenik za proširenje Olli Rehn ocijenio je u srijedu da Europska unija ne treba oklijevati u primjeni sigurnosnih odredbi kako bi odgodila ulazak Rumunjske u EU, predviđen za 2007. godinu, "ako Rumunjska ne bude spremna". "Ako Rumunjska nije spremna, ne bismo trebali oklijevati i trebali bismo tražiti od Vijeća da upotrijebi klauzule odgode", rekao je Rehn tijekom rasprave u Europskom parlamentu u Strasbourgu. Rumunjskoj je, kao i Bugarskoj, određena sigurnosna klauzula, koju jednoglasno trebaju izglasati zemlje članice i koja predviđa odgodu za godinu dana ako se do datuma pristupa, 1. siječnja 2007. godine, utvrde kašnjenja u bilo kojoj oblasti.
KIJEV
Šef ukrajinske oporbe Viktor Juščenko aludirao je u srijedu na konferenciji za novinare da je otrovan dioksinom tijekom večere s dužnosnicima tajnih službi dan prije nego se razbolio. Juščenko je optužio trenutačnu vlast da ga je pokušala eliminirati, ali nije nikoga imenovao. On je u srijedu podsjetio da je dan prije početka svojih zdravstvenih tegoba, 5. rujna, večerao sa šefom ukrajinskih tajnih službi SBU (bivši KGB) generalom Ihorom Smečkom i njegovim zamjenikom, te je dao naslutiti da je otrovan tijekom te večere. "Jedini je problem što nisam pojeo i popio sve što mi je bilo namijenjeno. Problem za vlast je što sam ostao živ", rekao je i naglasio da je "upotrijebljeni otrov djelovao trenutačno". "Tužiteljstvo koje je pokrenulo istragu o mom trovanju ima jednostavan zadatak, a to je kako naći ljude koji su upleteni u taj atentat", dodao je Juščenko. Favorit za predsjedničke izbore 26. prosinca, Juščenko je kazao da je zdrav i sposoban izvršavati predsjedničke dužnosti unatoč trovanju koje mu je lice izbrazdalo aknama.
LONDON
Ministar unutarnjih poslova u britanskoj vladi David Blunkett, čovjek od povjerenja premijera Tonyja Blaira, u srijedu je podnio ostavku, potvrdio je vladin dužnosnik. Upitan je li Blunkett odstupio s dužnosti, glasnogovornik ministarstva unutarnjih poslova odgovorio je "da". Blunkettova ostavka uslijedila je nakon višetjednih optužbi da je Blunkett zlorabio svoj položaj ishodivši vizu dadilji bivše ljubavnice, te nakon što je u svojoj biografiji kritizirao ministre u vladi. Televizijska postaja Sky News objavila je da će ga, do izbora iduće godine, zamjeniti ministar obrazovanja Charles Clarke, što je Downing Street odbio komentirati. Kao ministar unutarnjih poslova od 2001. godine, Blunkett je koordinirao Blairovu borbu protiv terorizma i trebao je u nadolazećem razdoblju prije izbora osigurati donošenje niza zakona iz područja sigurnosti i borbe protiv kriminala.
BERLIN
Njemački kancelar Gerhard Schroeder je nakon susreta s predsjednikom Srbije i Crne Gore Svetozarom Marovićem u srijedu u Berlinu apelirao na državno vodstvo u Beogradu na pojačanu suradnju s Haškim sudom (ICTY). Schroeder je naglasio da je pitanje suradnje sa Haškim sudom od "iznimne važnosti" za približavanje Srbije i Crne Gore Europskoj uniji. Marović je nakon susreta izjavio da ako neuhićenje odbjeglog generala Ante Gotovine Hrvatskoj nije bila prepreka da dobije status kandidata za članstvo onda to ne bi trebao biti niti problem u slučaju Srbije i Crne Gore kada su u pitanju bivši čelnici bosanskih Srba Radovan Karadžić i Ratko Mladić. Od nas se traži da učinimo samo ono što je moguće, zaključio je Marović.
WASHINGTON
Američki predsjednik George W. Bush obećao je u srijedu da će raditi na smanjenju američkih deficita kako bi uvjerio tržište da podržava politiku jakog dolara, ali je i ustvrdio da tržište treba odlučiti o odnosu dolara i eura. "Politika moje vlade je politika jakoga dolara", rekao je Bush novinarima u Bijeloj kući nakon susreta s talijanskim premijerom Silvijem Berlusconijem. Bush je kazao kako je Berlusconi pokrenuo pitanje odnosa eura i dolara i izrazio zabrinutost padom vrijednosti dolara. Američki je predsjednik kazao kako je obećao da će se ozbiljno pokrenuti to pitanja zajedno s američkim Kongresom kako bi smanjili američki proračunski deficit i reformirali mirovinsko osiguranje. On je rekao da se nada kako će nastojanje da se smanje američki deficiti signalizirati tržištu da SAD vodi politiku jakoga dolara. Ipak, Bush je rekao kako je tržište mjesto gdje se određuje odnos dolara i eura.
DEN HAAG
Međunarodni sud pravde (ICJ) u Haagu u srijedu je jednoglasno odlučio da nije nadležan za tužbu koju je bivša SR Jugoslavija podnijela u travnju 1999. protiv 8 zemalja NATO-a zbog bombardiranja njezinog teritorija, utvrdivši da SRJ tada nije bila članica UN-a niti stranka Statuta Suda te stoga nije imala pravo na pristup ICJ-u. "Sud je jednoglasno utvrdio da nema jurisdikciju za razmatranje navoda iz tužbe koju je Srbija i Crna Gora podnijela 29. travnja 1999.", navodi se na kraju opsežne presude čiji je sažetak pročitao predsjednik suda, Kinez Shi Jiuyong. Napominjući da su presude u svih 8 predmeta istovjetne, sudac Shi pročitao je samo presudu u predmetu protiv Belgije. Ostale tužene članice NATO-a su Velika Britanija, Francuska, Njemačka, Italija, Kanada, Nizozemska i Portugal. U tužbi su se 1999. nalazile i SAD i Španjolska, no sud se odmah proglasio nenadležnim jer je uvjet za nadležnost bila suglasnost tih dviju zemlja koja nije dobivena.