KIJEV
Ukrajinski parlament počeo je u subotu izvanrednu sjednicu na kojoj će se raspravljati o spornim predsjedničkim izborima, dan nakon što su na sastanku s međunarodnim posrednicima dvojica glavnih rivala, prozapadni oporbeni kandidat Viktor Juščenko i proruski premijer Viktor Janukovič, pristala početi pregovore o izlasku iz krize. Više o 100,000 oporbenih pristaša okupilo se ispred zgrade parlamenta zahtjevajući ponovno održavanje drugog kruga predsjedničkih izbora za koje tvrde da su bili namješteni. Na sjednici se pojavilo 428 od ukupno 450 zastupnika ukrajinskog parlamenta, te je premoćno postignut kvorum unatoč izostanku zastupnika Janukovičeve Stranke regija. Parlament nema ovlasti poništiti rezultate nedjeljnih izbora, prema kojima je pobjedio Janukovič. Ipak, parlamentarna rasprava može imati veliku političku težinu dva dana uoči najavljene rasprave u Vrhovnom sudu o oporbenim zamjerkama na regularnost izbora.
ODESA
Više od 3000 osoba okupljenih ispred gradske vijećnice Odese usvojilo je "rezoluciju" zahtijevajući da se njihova regija odvoji od ostatka Ukrajine ako prozapadni predsjednički kandidat Viktor Juščenko preuzme vlast u Kijevu. U tekstu rezolucije prosvjednici su zatražili organiziranje Skupštine zastupnika svih regija s juga i istoka Ukrajine kako bi raspravili o osnivanju "teritorija nove Rusije" koji bi bio nezavisan od Rusije i Ukrajine. Gradonačelnici nekoliko gradova u području Donjecka na istoku zemlje, kao i čelnici velikih industrijskih poduzeća tog rusofonog područja odobrili su rezoluciju prema kojoj bi "stanovnici Donjecka pridržavali pravo da sami odlučuju o sudbini svoje regije", ako Juščenko preuzme vlast.
LJUBLJANA
Susret slovenskog i hrvatskog premijera, Janeza Janše i Ive Sanadera, u petak u Portorožu nije dao jasne odgovore na pitanje kako riješiti otvorena pitanja između Ljubljane i Zagreba, a osobito pitanje granice na moru koje Sloveniju najviše zanima, iznose komentatori u slovenskom tisku od subote. Ljubljanski list "Dnevnik" tvrdi da su očekivanja kako će Sanader i Janša lakše rješavati otvorena pitanja zbog "ideološke bliskosti" njihovih stranaka iluzorna. "U politici odlučuju interesi, a ne prijateljstva. Idealističko shvaćanje međunarodnih odnosa znači podcjenjivanje važnosti nacionalnih interesa u vanjskoj politici", navodi "Dnevnikov" komentator Igor Mekina koji dodaje da je pitanje granice otvoreno još od vremena osamostaljivanja Hrvatske i Slovenije. To je u stanovitom smislu "Janšin paradoks" jer će kao sugovornika imati hrvatskog premijera sličnog ideološkog profila, ali će slovenska javnost tražiti da u pregovorima postigne najmanje ono što je postigao (Janez) Drnovšek sporazumom s (Ivicom) Račanom, analizira Janšinu poziciju Mekina. Paradoks se ogleda u tome što će Janša morati osigurati kompromisno rješenje slično onome koje je ishodio Drnovšek unatoč svojim beskompromisnim izjavama o granici koje je do sada često davao.
FALLUJA
Veleposlanik SAD-a u Iraku John Negroponte izjavio je u subotu da sigurnosna situacija ne smije spriječiti održavanje općih izbora u Iraku predviđenih za 30. siječnja sljedeće godine. "Mislimo da će sigurnost biti odgovarajuća za održavanje izbora 30. siječnja", kazao je Negroponte u iznenadnom posjetu gradu Falluji koji su američke i iračke postrojbe nedavno oduzele pobunjenicima. "Podržavamo primjenu odredbi iračkog prijelaznog ustava u Iraku", dodao je on dan nakon zahtjeva 17 iračkih skupina, među kojima deset vodećih stranaka, za šestomjesečnom odgodom općih izbora. Članak 2. iračkog prijelaznog ustava, usvojen 8. ožujka, određuje da se izbori ne mogu održati iza 31. siječnja 2005. godine.
SARAJEVO
Hrvatski član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Dragan Čović pod istragom je posebnog odjela Tužiteljstva BiH za borbu protiv organiziranog i gospodarskog kriminala te korupcije, tvrdi u subotu sarajevsko "Oslobođenje". Pozivajući se na izvore bliske glavnom tužitelju Johnu McNairu, ovaj list navodi kako bi Čović već sljedećeg tjedna mogao biti pozvan dati iskaz u svojstvu osumnjičenog za zloporabu službenog položaja te nesavjesno poslovanje. Za sada nije pojašnjeno što međunarodni tužitelji istražuju kada je u pitanju Čović, no poznato je kako je tužitelj McNair još u lipnju zatražio da županijska tužiteljstva u Sarajevu i Mostaru prepuste državnom tužiteljstvu predmete u kojima se aktualni hrvatski član Predsjedništva BiH tereti za zloporabe ovlasti tijekom privatizacije mostarskog poduzeća "Soko", prodaje "Eroneta", te poduzeća "Mondo".
TOKIO
Američka vojska oslobodila je u subotu Charlesa Jenkinsa, bivšeg vodnika koji je dezertirao prije 40 godina i prebjegao u Sjevernu Koreju, što će mu omogućiti da se uskoro definitivno skrasi s obitelji u Japanu i zaključi nevjerojatnu sagu iz Hladnog rata. Osuđen početkom mjeseca na simboličnu kaznu od 30 dana zatvora, 64-godišnji dezerter oslobođen je zbog dobrog vladanja šest dana prije odsluženja kazne. Bivšeg vodnika vojni sud je osudio 3. studenoga na 30 dana zatvora i izbacio iz američke vojske zbog sramotnog ponašanja. Kazna se smatra blagom jer mu je prijetio doživotni zatvor. Podrijetlom iz Sjeverne Karoline, Jenkins je nestao jedne ledene noći u siječnju 1965. dok je patrolirao duž granice između Sjeverne i Južne Koreje. Htio je izbjeći odlazak u Vijetnam i bio je uvjeren da će ga Sjevernokorejci predati Sovjetskom Savezu te da će se potom moći vratiti u SAD.
TEHERAN
Neka stajališta Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA) ostaju neprihvatljiva za Iran, ali izgledi za sporazum i dalje postoje, izjavio je u subotu u Teheranu iranski ministar vanjskih poslova Kamal Kharazi. "Još nailazimo na točke suprotne sporazumu iz Pariza koje nam nisu prihvatljive", kazao je ministar pred novinarima, osvrčući se na sporazum zaključen između Irana s jedne, te Francuske, Njemačke i Velike Britanije s druge strane, kojim je Iran pristao zalediti svoje djelatnosti oko obogaćivanja urana. "No, Europljani još uvijek mogu promijeniti te točke kako se ne bi protivile sporazumu iz Pariza", dodao je Kharazi.
YANGON
Ukupno 9248 zatvorenika, među kojima i neki politički, koje je mianmarska hunta obećala osloboditi izašlo je iz zatvora, izjavio je u subotu dužnosnik zatvorskih vlasti. "Svi zatvorenici spomenuti u najavi vlade pušteni su u petak navečer", kazao je taj neimenovani dužnosnik. Mianmarska hunta priredila je iznenađenje najavivši 18. studenoga da će 3937 zatvorenika biti oslobođeno u čitavoj zemlji, a potom u četvrtak da će osloboditi još 5311 zatvorenika. Analitičari su očekivali da će se oslobađanje protegnuti na tjedne zbog spore mianmarske birokracije. Činilo se da ono teče vrlo sporo do petka, kad su oporba i svjedoci vidjeli kako iz zatvora Insein, najvećeg u zemlji, izlaze slobodni zatvorenici.
ANKARA
Odnosi dva dugogodišnja strateška saveznika - SAD-a i Turske - prolaze ovih dana kroz velika iskušenja nakon otvorenih zamjerki službene Ankare na način kako su se američke snage obračunale s gerilcima u iračkom gradu Falluji. Ulje na vatru dolio je Mehmet Aktas, predsjednik odbora za ljudska prava turskoga parlamenta, koji je otvoreno ustvrdio da su Amerikanci u Falluji počinili zločin i genocid. Aktas je kazao da su materijalna razaranja u tom iračkom gradu s oko 350.000 stanovnika ravna onima u Hirošimi i Nagasakiju, na koje su Amerikanci potkraj Drugog svjetskog rata bacili atomsku bombu. Potpredsjednik turske vlade i šef diplomacije Abdullah Gul, koji se vratio u zemlju nakon turneje po Italiji, Egiptu i Nizozemskoj, nije ni jednom riječju osudio Aktasovu izjavu. Rekao je kako u otvorenom društvu svatko može slobodno iznijeti svoje mišljenje. "Zbog važnosti koju pridajemo američko-turskim odnosima, spremni smo otvoreno s najboljim namjerama kazati američkim dužnosnicima sve za što smatramo da je pogrešno", rekao je Gul.