Glavna je tema današnjeg zasjedanja predsjednika vlada SEI-a njegova uloga i mogućnosti suradnje nakon što se Europska unija ove godine proširila na 25 članica, a slovenski premijer podnijet će izvješće o djelovanju SEI-a u vrijeme slovenskog predsjedanja.
Od predsjednika vlada država koje su članice inicijative, na skupu u Portorožu uz slovenskog premijera Antona Ropa sudjeluju albanski premijer Fatos Nano, austrijski kancelar Wolfgang Schuessel, predsjednik vijeća ministara BiH Adnan Terzić, hrvatski premijer Ivo Sanader i poljski premijer Marek Belka, dok druge zemlje predstavljaju potpredsjednici vlada i ministri gospodarstva i trgovine.
Talijanski premijer Silvio Berlusconi u posljednji je trenutak otkazao dolazak na skup, prema neslužbenim informacijama zbog paketa poreznih reformi i problema koji u vezi s time njegova vlada ima u parlamentu.
Premijer Ivo Sanader, kojega prate državni tajnik u ministarstvu vanjskih poslova Hido Biščević i veleposlanik u Sloveniji Mario Nobilo, nakratko je prije početka skupa razgovarao i s koordinatorom Pakta stabilnosti u jugoistočnoj Europi Erhardom Busekom.
Premijer Sanader sastat će se i s mandatarom za sastav nove slovenske vlade Janezom Janšom čija će vlada, prema najavama, u parlamentu biti potvrđena idućeg tjedna, a nakon toga predviđena je konferencija za novinare.
Zbog neriješenih odnosa dviju država, u Sloveniji vlada veliko zanimanje za Sanaderov susret s budućim slovenskim premijerom.
Kako danas piše ljubljansko Delo, vodeći slovenski dnevni list, nakon portoroškog sastanka hrvatskog premijera i Janše bit će jasnije hoće li se odnosi dviju država početi popravljati. Stalni analitičar slovenskog lista Davor Gjenero ocjenjuje da je u sadašnjem trenutku malo izgleda za veći napredak u odnosima. Nedavno objavljen koalicijski ugovor stranaka u Janšinoj koaliciji u kojemu se izražava uvjetna potpora ulasku Hrvatske u EU i navodi da su Piranski zaljev i istarski zaseoci na lijevoj strani rijeke Dragonje "slovenski" do konačnog reguliranja graničnog pitanja, Gjenero smatra vraćanjem slovenske strane na početne pozicije koje je Ljubljana u pregovorima zastupala prije nego što je došlo do nerealiziranog "parafiranog" sporazuma Drnovšek-Račan. Hrvatska i Slovenija povećale bi svoju političku i ekonomsku težinu u regiji i međunarodnim odnosima kad bi riješile otvorena pitanja, ocjenjuje analitičar Dela.