BAGDAD
U eksplozijama automobila bombi ispred dviju bagdadskih crkva i u bolnici u koju su dovežene žrtve tih napada, u ponedjeljak navečer smrtno je stradalo najmanje osmero ljudi, a 45 ih je ranjeno, javljaju novinske agencije Automobil bomba eksplodirao je ispred katoličke crkve Svetog Jurja u južnom Bagdadu nešto prije 6.30 sati po mjesnom vremenu, a nekoliko minuta kasnije začula se i druga eksplozjia ispred crkve Sv. Mateja. U tim je eksplozijama ubijeno barem troje ljudi. Nekoliko sati kasnije, vozilo kojim je upravljao samoubojica zaletjelo se u četiri policijska automobila parkirana ispred ulaza u bolnicu Yarmuk, ubivši najmanje petoricu policajaca, javlja policija. U Iraku ima 650.000 kršćana, uglavnom kaldejaca, asiraca i katolika koji čine oko tri posto stanovništva.
WASHINGTON
Američki ministar obrane Donald Rumsfled rekao je u ponedjeljak kako će američko-iračke snage do kraja voditi borbu za preuzimanje iračkog grada Falluje iz ruku pobunjenika. Američko-iračke snage pokrenule su u ponedjeljak operaciju Fantomski bijes kako bi osvojile grad Falluju koji drže pobunjenici. Govoreći na konferenciji za novinare u Pentagonu Rumsfeld je rekao kako očekuje da će preuzimanje Falluje biti teško i kako se očekuje da će pobunjenici pružiti žestok otpor. Glavni zapovjednik američkih snaga u Iraku general George Casey je ranije u telefonskoj konferenciji za tisak s novinarima u Pentagonu rekao kako u napadu na Falluju sudjeluje do 15.000 američkih i iračkih snaga, te da je broj pobunjenika u gradu negdje oko 3.000. Casey je kazao kako je nekih 50 do 70 posto od oko 200.000 stanovnika Falluje već napustilo grad što znači da bi ih u gradu moglo biti do 100.000.
LONDON
Britanska javnost više se nego ikada prije protivi ratu u Iraku, a u najnovijem ispitivanju javnog mišljenja, čije rezultate u utorak objavljuje britanski Times, samo jedna trećina ispitanika ocjenjuje da je pokretanje vojne akcije u Iraku bila dobra odluka. Na pitanje je li vojna akcija u Iraku bila dobra ili loša stvar, samo je 31 posto ispitanih osoba ocijenilo da se radilo o dobroj stvari, prema istoj anketi.
U prošlomjesečnoj anketi, 33 posto ispitanih Britanaca smatralo je da je rat u Iraku opravdan. U ovim anketama, koje se u Velikoj Britaniji od početka rata u Iraku provode svakoga mjeseca, obično sudjeluje tisuću ispitanika.
LE BOURGET
Četvorica visokih palestinskih dužnosnika stigla su u ponedjeljak navečer privatnim letom u parišku zračnu luku Le Bourget kako bi posjetila Jasera Arafata koji je u vojnoj bolnici nedaleko od Pariza, javlja novinar AFP-a. Zrakoplov u kojemu su bili premijer Ahmad Korei, drugi čovjek Palestinske oslobodilačke organizacije (PLO) Mahmud Abbas, ministar vanjskih poslova Nabil Shaath i predsjednik parlamenta Rawhi Fattuh, sletio je oko 21.45 sati u zračnu luku Bourget, na sjeveru Pariza. Poslijepodne je poletio s vojnog aerodroma Marqa u Jordanu. Palestinski su dužnosnici prethodno razmišljali o otkazivanju puta zbog izjava supruge predsjednika Palestinske samouprave Suhe Arafat koja je optužila Abbasa, Koreija i Shaatha da žele Arafata "pokopati živog" kako bi preuzeli vlast. U ponedjeljak poslijepodne liječnik Christian Estripeau iz saniteta francuske vojske izjavio je da je Arafat još na intenzivnoj skrbi i da je "njegovo stanje nepromijenjeno".
MEXICO
Američki državni tajnik Colin Powell izjavio je u utorak da je "impresioniran načinom na koji palestinski čelnici među sobom razgovaraju i s time kako napreduju njihovi razgovori" o budućnosti palestinskog naroda, dok se njihov predsjednik Jaser Arafat u Parizu bori za život. "Otkako se Arafat nalazi u bolnici u Parizu, bio sam impresioniran načinom na koji palestinski čelnici među sobom razgovoraju i kako napreduju njihovi razgovori", kazao je Powell u zrakoplovu na putu za Meksiko. Američki državni tajnik u utorak će se u glavnom gradu Meksika sastati s meksičkim ministrom vanjskih poslova Luisom Ernestom Derbezom i meksičkim predsjednikom Vincenteom Foxom.
WASHINGTON
Sjedinjene Države su u ponedjeljak izrazile zadovoljstvo zbog neuspjeha referenduma u Makedoniji o prijedlogu zakona o decentralizaciji i ocijenile da je tomu pridonijelo i to što je Washington priznao tu zemlju pod imenom "Makedonija", na veliko nezadovoljstvo Grčke. Rezultat glasovanja "potvrđuje jasnu želju Makedonaca da idu u pravcu euro-atlantskih integracija", izjavio je službeni predstavnik State Departmenta Richard Boucher, podsjećajući na težnju te zemlje da uđe u NATO i u Europsku uniju. Nedjeljni referendum u Makedoniji o odbacivanju prijedloga zakona o decentralizaciji propao je zbog nedovoljnog odaziva. Primjena tog zakona smatra se jednom od glavnih točaka mirovnog sporazuma iz Ohrida iz 2001. kojim je zaustavljen sedmomjesečni sukob između albanskih pobunjenika i makedonskih snaga. Oporba je ocijenila da novi zakon o decentralizaciji suviše ide na ruku albanskoj manjini. Boucher je rekao da je SAD "priznavši Makedoniju pod njezinim ustavnim imenom, a ne pod imenom 'FYROM', jasno pokazao da se zalaže za višeetničku i demokratsku Makedoniju u postojećim granicama".
HAVANA
Dolar od ponedjeljka više nije platežno sredstvo na Kubi, a dućani, restorani, benzinske postaje i hoteli počele su prihvaćati samo kubanski konvertibilni pesos. Kubanci još uvijek imaju rok od šest dana da svoje dolare zamijene za lokalnu valutu, a nakon tog roka će za zamjenu dolara u pesose morati plaćati 10 posto provizije. Komunistička vlada predsjednika Fidela Castra, koja je legalizirala dolar 1993. godine, kazala je da se i na ovaj način odlučila boriti protiv sankcija SAD-a prema Kubi. Prema procjenama ekonomista, Kubanci su u posljednja dva tjedna u bankama zamijenili oko 500 milijuna dolara Većina Kubanaca konvertibilni peso zovu "chavito" što je ime koje nosi paprinati novac u društvenoj igri Monopoly. I još jedna zanimljivost -
na kovanici od 5 pesosa nalazi se lik revolucionarnog vođe Che Guevare.
VARŠAVA
Poljska je Srbiji i Crnoj Gori obećala zajam od 50 milijuna dolara za poboljšanje infrastrukture, te potporu na putu prema europskim integracijama, izjavio je u ponedjeljak u Varšavi savezni predsjednik Srbije i Crne Gore Svetozar Marović. Marovićev je dvodnevni službeni posjet Poljskoj počeo u ponedjeljak susretom s poljskim predsjednikom Aleksanderom Kwasniewskim, koji je bio usmjeren na unaprjeđenje bilateralnih političkih i gospodarskih veza. Predsjednik Kwasniewski rekao je da je taj susret prvi korak u obnovi bilateralnog dijaloga koji su više od dvadeset godina ometali politička nestabilnost u Poljskoj, a kasnije i rat na Balkanu.
PODGORICA
Crnogorski premijer Milo Đukanović predložio je u ponedjeljak službenom Beogradu model saveza neovisnih država, jer je, kako je ocijenio, "postojeći trogodišnji prijelazni aranžman sa Srbijom doveo do nezadovoljstva" u Crnoj Gori. Đukanović je na konferenciji za novinare naglasio da pitanje odnosa Srbije i Crne Gore više ne može ugroziti krhku regionalnu stabilnost, već da je to pitanje demokratičnosti i razvoja, ponovivši da u određivanju budućih odnosa treba poći od strateških interesa, priključenja Europskoj uniji i NATO-u. Crnogorski premijer je ocijenio kako te ciljeve države članice samostalno mogu brže ostvariti, kao i da u crnogorskoj vlasti postoji žal što se još troši vrijeme u zajednici, umjesto da se brže priključuje europskim državama.
WASHINGTON/NEW YORK
Međunarodna zajednica mora djelovati kako bi preduhitrila opasnosti globalnog zatopljenja, priopćila je u ponedjeljak UN-ova agencija za okoliš. Globalno zagrijavanje, za koje se uglavnom krivi emisija stakleničkih plinova, zagrijava Arktik dva puta brže nego ostatak planeta prijeteći ljudima, biljnim i životinjskim vrstama, objavljeno je u ponedjeljak u znanstvenom izvješću o promjenama klime na Arktiku i njezinim posljedicama (ACIA). Temperature na Arktiku sada rastu gotovo dvostruko brže od globalnog prosjeka i mogle bi skočiti za 4-7 stupnjeva Celzija do 2100. godine, stoji u izvješću koje su financirale Sjedinjene Države, Kanada, Rusija, Norveška, Danska, Švedska, Island i Finska. Najveće do sada istraživanje klime na Arktiku utvrdilo je da bi ubrzano zatopljavanje i otapanje leda i tla na tom području moglo biti nagovještaj širih poremećaja izazvanih globalnim zatopljavanjem.