BRUXELLES
Hrvatski premijer Ivo Sanader izrazio je u petak zadovoljstvo što je prvi put od stjecanja kandidatskog statusa za članstvo u EU sudjelovao na sastanku s predsjedništvom EU-a. "Vrlo sam zadovoljan što sam imao mogućnost iznijeti hrvatska stajališta" predsjedatelju Europskog vijeća, nizozemskom premijeru Jan-Peteru Balkenendeu, predsjedniku Komisije Romanu Prodiju i budućem predsjedatelju Vijeća, luksemburškom premijeru Jean-Claude Junckeru, rekao je nakon sastanka Ivo Sanader. Sanader je sugovornicima kazao kako očekuje da će na summitu u prosincu Hrvatska dobiti datum za početak pristupnih pregovora te da je Zagreb sa svoje strane spreman ispuniti svoj dio obveza. "Hrvatska je svjesna da mora učiniti sve što se tiče ispunjavanja kopenhaških kriterija, usvajanja pravne stečevine i zadovoljavanja posebnih kriterija", koje vrijede za zemlje obuhvaćene Procesom stabilizacije i pridruživanja, rekao je Sanader.
BRUXELLES/ZAGREB
Hrvatski premijer Ivo Sanader okončao je u petak svoj dvodnevni boravak u Bruxellesu, gdje je sudjelovao na summitu Europske pučke stranke (EPP) i na summitu Europske unije. Premijer je prvi puta od stjecanja kandidatskog statusa, zajedno s ostalim čelnicima zemalja kandidata, sudjelovao na sastanku s predjedništvom EU-a u pratnji ministra vanjskih poslova Miomira Žužula i ministrice za europske integracije Kolinde Grabar Kitarović. Nakon toga sastanka premijer Sanader, u pratnji Žužula i Grabar Kitarović, hrvatskim se novinarima obratio izjavom, dok pitanja nisu bila predviđena. Naime, kako je objasnio glasnogovornik Vlade Ratko Maček, protokol je nalagao samo davanje izjave, bez mogućnosti postavljanja pitanja novinara. U četvrtak, nakon summita EPP-a, premijer je odgovarao na pitanja hrvatskih novinara koja su se, između ostalog, odnosila i na ministra Žužula te mogućnosti da se nalazi u sukobu interesa.
BEČ
Ministar vanjskih poslova Republike Hrvatske Miomir Žužul otkazao je posjet Beču, planiran za ponedjeljak, javila je u petak poslijepodne austrijska novinska agencija APA. Do otkazivanja je došlo "iznenadno i neočekivano", prenosi APA informaciju iz tamošnjeg Ministarstva vanjskih poslova. Ministar Žužul trebao se u ponedjeljak prijepodne sastati s novom austrijskom ministricom vanjskih poslova Ursulom Plassnik. Agencija prenosi kako se ministar Žužul posljednjih dana našao pod pritiskom zbog optužbi za korupciju te da je oporba u Saboru najavila kako će u ponedjeljak službeno u saborsku proceduru poslati zahtjev da Hrvatski sabor izglasa nepovjerenje ministru vanjskih poslova.
BRUXELLES
Šefovi država ili vlada zemalja članica Europske unije završili su u petak u Bruxellesu dvodnevni summit na kojem su potvrdili da će se pitanjem daljnjeg proširenja baviti na sljedećem summitu u prosincu ove godine. "Europsko vijeće potvrdilo je da će, u skladu s ranijim zaključcima, razmatrati pitanje proširenja na sastanku u prosincu 2004. godine", kaže se u zaključcima summita. Europsko vijeće bi na summitu 17. i 18. prosinca trebalo donijeti odluku o točnom datumu početka pristupnih pregovora s Hrvatskom te odlučiti o otvaranju pregovora s Turskom. Čelnici EU-a su na summitu u lipnju ove godine dali Hrvatskoj status kandidata te početak sljedeće godine odredili kao vremenski okvir za početak pregovora. Što se Turske tiče, Europska komisija je početkom prošlog mjeseca preporučila Europskom vijeću da se s Turskom započnu pregovori o članstvu. Ta je preporuka popraćena brojnim uvjetima koja Ankara treba ispuniti.
ZAGREB
Predsjednik Haškog suda (ICTY) Theodor Meron u petak se, na kraju dvodnevnog posjeta Hrvatskoj, sastao s predsjednikom Republike Stjepanom Mesićem s kojim je razgovarao o napretku suradnje RH-ICTY, reformi hrvatskog pravosuđa i rješavanju slučaja odbjeglog generala Ante Gotovine. "Rješavanje tog pitanja za nas je od najveće važnosti. Želio bih vidjeti Gotovinu u Haagu gdje bi mu se sudilo po najvišim standardima međunarodnog humanitarnog prava", kazao je Meron koji se nakon sastanka jedini obratio novinarima. Rješavanje slučaja Gotovina u interesu je međunarodnog pravosuđa i hrvatskog naroda, ali i njegova osobna želja, kazao je Meron, dodajući da bi se time završilo poglavlje prošlosti i otvorilo poglavlje budućnosti za Hrvatsku.
ZAGREB
Predsjednik Haškog suda (ICTY) Theodor Meron izjavio je u petak nakon razgovora s ministricom pravosuđa Vesnom Škare Ožbolt da je rješavanje "slučaja Gotovina" od kritične važnosti kako bi on mogao izvijestiti Opću skupštinu i Vijeće sigurnosti UN da Hrvatska u cijelosti surađuje sa Sudom. Pitanje generala Ante Gotovine jedino je otvoreno pitanje suradnje Hrvatske i Haškog suda koja je inače "dobra, otvorena i bez zadrški", ocijenila je nakon sastanka Škare Ožbolt. "To je jedino otvoreno ali i vrlo, vrlo važno pitanje, čije je rješavanje od kritične važnosti kako bih mogao izvijestiti da Hrvatska u cijelosti ispunjava svoje međunarodne obveze", kazao je Meron koji boravi u prvom službenom posjetu Hrvatskoj. Naglasio je da će pred Općom skupštinom UN-a i Vijećem sigurnosti UN-a, 15. i 23. studenoga podnijeti izvješća o radu ICTY-a i suradnji SCG, BiH i Hrvatske sa Sudom. Predsjednik Haškog suda izrazio je zadovoljstvo programom posjeta, posebice susretima s hrvatskim sucima tijekom kojih se, kako je rekao "osvjedočio u njihove visoke profesionalne standarde".
ZAGREB
Irački ministar zdravstva Ali Il-Van obećao je da će učiniti sve kako bi se se u subotu omogućilo preuzimanje tijela poginulog hrvatskog vozača Dalibora Burazovića, izjavio je u petak za Hinu voditelj radne skupine Ministarstva vanjskih poslova RH za događaje u Iraku Vinko Ljubičić. "Državni tajnik u MVP-u Gordan Bakota razgovarao je s iračkim ministrom zdravstva (Alijem Il-Vanom) koji je obećao učiniti sve da se u subotu omogući preuzimanje tijela Dalibora Burazovića. Isto tako imamo obavijest američkog veleposlanstva da oni također rade na tom slučaju. Nama sad ostaje čekati da dobijemo potvrdu bilo s jedne ili s druge strane da će sutra biti moguće preuzeti tijelo", rekao je Ljubičić. Tijelo hrvatskog vozača trebalo je biti preuzeto još u srijedu, ali se tada uspostavilo da nije sve u redu s dokumentima i predaja je odgođena za četvrtak. Međutim, u četvrtak je rečeno da se iz administrativnih razloga tijelo ne može preuzeti.
PRIŠTINA
Albanski politički čelnici na Kosovu pružili su u petak podršku predsjedniku Alijanse za budućnosti Kosova Ramushu Haradinaju koji će idućeg tjedna pred Međunarodnim sudom za ratne zločine u Den Haagu odgovarati za neka pitanja o djelovanju Oslobodilačke vojske Kosova 1998. i 1999 godine. U tom razdoblju Ramush Haradinaj bio je zapovjednik Oslobodilačke vojske za jednu operativnu zonu na Kosovu. Nakon rata uključio se u Kosovski zaštitni korpus koji je zamijenio bivšu Oslobodilačku vojsku Kosova a potom i u politički život i njegova je Alijansa za budućnost treća po snazi stranka na Kosovu. Predsjednik Kosova Ibrahim Rugova izjavio je u petak da je Haradinaj konstruktivna ličnost u političkom životu i čovjek od ugleda.
DEN HAAG/ZAGREB
Haški sud (ICTY) optužio je kosovskog Albanca Beqea Beqaja (Beće Bećaj) za nepoštivanje suda zbog zastrašivanja svjedoka, objavio je u petak ICTY, navodeći da je optuženi uhićen i prebačen u pritvor UN-a u Scheveningenu. Na prvom pojavljivanju pred sudom, zakazanom za idući ponedjeljak, Beqaj se treba izjasniti o krivnji prema optužbama za "nepoštivanje suda, nepoštivanje suda u pokušaju i poticanje na nepoštivanje suda".
Glavna tužiteljica Carla Del Ponte optužnicu protiv 52-godišnjeg Beqaja podigla je 21. listopada, a sudac Carmel Agius potvrdio ju je 29. listopada. Zapečaćena je ostala dok UNMIK nije uhitio optuženog i dok nije prebačen u Haag, navodi se u priopćenju ICTY-a. Optužnica ga tereti za prijetnje, zastrašivanje i nuđenje mita potencijalnim svjedocima optužbe u predmetu "Limaj i drugi", gdje je među trojicom optuženih i njegov rođak Isak Musliu.
BRUXELLES
Europski parlament održat će odgođeno glasovanje o novome sastavu Europske komisije 18. studenoga, objavio je u petak jedan parlamentarac. Danski član Europskoga parlamenta Jens-Peter Bonde rekao je novinarima da su se vođe parlamentarnih skupina dogovorili oko novoga datuma kad je predsjednik Jose Manuel Barroso u četvrtak predstavio novi sastav Komisije. Barroso je povukao prvi sastav prošli tjedan kako bi izbjegao poniženje i poraz jer je parlament imao primjedbe na nekolicinu nominiranih, najviše na Talijana Rocca Buttiglionea čija je kandidatura poslije i povučena. Novi članovi Europske komisije bit će saslušani prije glasovanja. Saslušanja su zakazana za 15. i 16. studenoga. Dosadašnji sastav Europske komisije pod vodstvom Romana Prodija ostao je na dužnosti do prihvaćanja novoga.
UJEDINJENI NARODI
Glavni tajnik Ujedinjenih naroda Kofi Annan upozorio je Sjedinjene Države, Britaniju i Irak da bi napad na Falluju mogao još više razljutiti Iračane i ugroziti planirane siječanjske izbore, izjavili su u petak UN-ovi dužnosnici. Upozorenje u vezi s tim gradom što ga drže pobunjenici Annan je poslao prošli vikend u pismu američkom predsjedniku Georgeu Bushu, britanskom premijeru Tonyju Blairu i iračkome premijeru Iyadu Allawiju, rekao je taj dužnosnik koji je želio ostati neimenovan. Glasnogovornik UN-a rekao je da ta organizacija nema komentara o tome pismu. Za upozorenje se saznalo kad su američki vojnici pozvali civile da odu iz Falluje i počeli zračne udare na taj grad, u sklopu priprema za napad kojim bi prije izbora ugušili pobunu.
BERLIN
Njemački kancelar Gerhard Schroeder u petak je odustao od plana da se njemački praznik Dan ujedinjenja pomakne na neradnu nedjelju i tako popustio pod pritiskom, dan nakon što je njegov ministar financija Hans Eichel iznio taj prijedlog. Iznenadni obrat stajališta glede tog praznika udarac je ministru financija Hansu Eichelu i ministru gospodarstva Wolfgangu Clementu koji su snažno podržavali taj prijedlog koji je za cilj imao smanjiti proračunski deficit. Ministar financija Eichel predložio je, u nastojanju da proračunski deficit zemlje dovede u okvire koje traži Europska unija, da se ujedinjenje Njemačke svake godine slavi prve nedjelje u listopadu umjesto 3. listopada, na dan kada su se 1990. godine ujedinile zapadna i istočna Njemačka.
DEN HAAG
Rusija je zatražila od Europske unije odgodu summita predviđenog za 11. studenoga u Den Haagu, doznaje se u petak od nizozemskog predsjedništva EU. "Rusija je zatražila odgodu i mi proučavamo taj zahtjev", rekao je Bart Jochems, glasnogovornik nizozemskog ministra vanjskih poslova Bernarda Bota, čija zemlja predsjeda Europskom unijom. Tu su vijest nešto ranije najavili europski izvori u Bruxellesu. Oni smatraju da Rusi imaju želju odgoditi summit, "vjerojatno za prosinac", kako bi se predsjednik Vladimir Putin mogao sastati s imenovanim predsjednikom nove Europske komisije Joseom Manuelom Duraom Barrosom kada on preuzme dužnost.
SARAJEVO
Stručnjaci Međunarodnog povjerenstva za nestale osobe (ICMP) koji imaju zadaću tragati za nestalima tijekom ratova na prostoru bivše Jugoslavije, bit će angažirani i u Iraku, priopćeno je u petak iz sjedišta ICMP u Sarajevu. U priopćenju se navodi da pružiti pomoć Iraku podrazumijeva omogućiti pristup složenom sustavu za upravljanje forenzičkim podacima (fDMS) koji predstavlja jedinstvenu elektronsku bazu informacija o procesima ekshumacija i identifikacije. ICMP je do sada postigao izvanredne rezultate u otkrivanju sudbine nestalih uz pomoć analize DNK profila iz pronađenih posmrtnih ostataka i njihovom usporedbom s DNK profilima živih srodnika. "Vjeruje se da u Iraku ima od 300 tisuća do milijun osoba nestalih za vrijeme vladavine Sadama Huseina. Pretpostavlja se da je većina nestalih pokopana u masovnim grobnicama a nekoliko mjesta masovnih grobnica već je otkriveno", navodi se u priopćenju ICMP.
LJUBLJANA
U Ljubljani je u petak popodne završen sastanak ministara obrane zemalja koje sudjeluju u Inicijativi zvanoj SEDM (Suradnja ministarstava obrane država jugoistočne Europe) a u radu skupa sudjelovao je i hrvatski ministar obrane Berislav Rončević. Inicijativa je pokrenuta 1997., a dvije godine kasnije počelo se i s osnivanjem međunarodne brigade zemalja koje sudjeluju u ovoj Inicijativi (SEEBRIG). Slovenski ministar obrane Anton Grizold je na konferenciji za novinare rekao da su se svi sudionici sastanka suglasili da je Inicijativa dobrodošla i da ispunjava očekivanja iako ima i svoje nedostatke, osobito na području vojne suradnje. Govoreći nakon sastanka, hrvatski ministar obrane Berislav Rončević rekao je da je uloga Hrvatske u Inicijativi specifična s obzirom na odnose koje ima s državama u regiji zbog povijesnih prilika u vezi s hrvatskim osamostaljenjem i ratom. Rončević je također rekao da Hrvatska daje logističku potporu jedinicama SFOR-a u BiH te da će to nastaviti davati i europskim snagama u toj državi. U radu skupa sudjelovali su i ministar obrane BiH Nikola Radovanović, te Srbije i Crne Gore Prvoslav Davinić. Te zemlje za sada u Inicijativi imaju status gosta.
LJUBLJANA
Regionalni sastanak predstavnika ministarstava obrane zemalja jugoistočne Europe održan u petak u Ljubljani donio je završnu izjavu u kojoj nisu zapisana imena država-sudionica, čime se izbjeglo zaplet oko imena Makedonije koji je izazvala odluka SAD da prizna tu državu pod njenim ustavnim imenom. Kad je jedan novinar na tiskovnoj konferenciji nakon sastanka SEDM-a (Inicijative za suradnju ministarstava obrane jugoistočne Europe) zamjenika grčkog ministra obrane Vasiliosa Michalolakosa pitao hoće li odluka SAD-a usporiti proces širenja NATO saveza, on je posebno indikativnim ocijenio neslaganje Europe i SAD-a oko imena potencijalne NATO-ove članice. "Indikativno je da se EU ne slaže s odlukom SAD-a. To je Grčkoj vrlo važno", rekao je Michalolakis, dodajući da je "nekadašnja jugoslavenska republika Makedonija, FYROM, prijateljska država i potencijalna saveznica". No dodao je da Grčka ne podržava ime koje je FYROM zapisala u svoj ustav kao državno ime, a niti američku odluku koju je nazvao "jednostranim aktom".
SARAJEVO
Predsjedništvo Bosne i Hercegovine će 8. studenog održati sjednicu na kojoj će razmatrati ostavku što ju je na dužnost predsjedatelja Vijeća ministara BiH u četvrtak podnio Adnan Terzić. Savjetnik predsjedatelja Predsjedništva BiH Borislava Paravca Drago Vuković izjavio je u petak lokalnim medijima da će odlučivanje o Terzićevoj ostavci morati čekati do početka narednog tjedna jer hrvatski član državnog vrha Dragan Čović nije u zemlji. Iz Terzićevog ureda Predsjedništvu BiH u petak je dostavljeno pismo u kojemu on nudi ostavku na sadašnju dužnost a obrazlaže je činjenicom da Vijeće ministara nema potporu zastupnika u državnom parlamentu iz stranaka-članica vladajuće koalicije. On je takav zaključak izveo iz činjenice da je Zastupnički dom u četvrtak odlučio izmijeniti prvobitni prijedlog zakona o porezu na dodanu vrijednost (PDV) i umjesto jedne utvrditi dvije porezne stope.
SANTIAGO
Čileanska vojska prvi je put priznala odgovornost za kršenja ljudskih prava tijekom diktature Augusta Pinocheta (od 1973.-1990.) koji je zapovijedao vojskom od 1973. do 1998. i mogao bi biti suđen za zločine mučenja i fizičkog uklanjanja političkih protivnika. Čileanski dnevni list La Tercera objavio je u petak dokument u kojem general Juan Emilio Cheyre izjavljuje da "čileanska vojska čvrsto i nepovratno" preuzima odgovornost "kao institucija" za sve kažnjive i moralno neprihvatljive događaje iz prošlosti. Odluku je kao "povijesni korak" pozdravio čileanski predsjednik Ricardo Lagos.
PARIZ
Visoki iranski pregovarač izjavio je da je službeni Teheran u petak ostvario napredak u pregovorima s francuskim, britanskim i njemačkim diplomatima koji Islamsku Republiku žele nagovoriti na odustajanje od programa obogaćivanja urana. No prema riječima Hosseina Mousaviana, vođe iranskoga izaslanstva, još se ne zna hoće li se preostale razlike razriješiti na popodnevnome sastanku u petak, iako je bilo kompromisa u prva tri sata pregovora. "Postigli smo zadovoljavajući kompromis o nekim pitanjima", rekao je Mousavian novinarima u francuskome ministarstvu vanjskih poslova tijekom kratke popodnevne stanke. "No ostala su još neka pitanja. Održat ćemo i drugi krug pregovora. Možda će nam trebati još tri ili četiri sata dok ne budemo kadri reći možemo li se dogovoriti o kompromisu ili ne", rekao je.
TBILISI
Na zahtjev Ujedinjenih naroda i Sjedinjenih Država Gruzija će poslati još vojnika u Irak, rekla je u petak jedna glasnogovornica ministarstva obrane. Ministarstvo nije objavilo točne podatke o planiranom proširenju, ali američko veleposlanstvo u Tbilisiju priopćilo je da će Gruzija u multinacionalne mirovne snage u Irak poslati 850 vojnika. Sjedinjene Države žele da koalicijske zemlje pošalju još vojnika kako bi olakšale borbu protiv pobunjenika u Iraku, a gruzijska odluka ugodna je vijest za predsjednika Georgea Busha, samo dva dana nakon što je dobio novi mandat u Washingtonu.