ZAGREB
Crnogorski ministar vanjskih poslova Miodrag Vlahović izrazio je u utorak u Zagrebu, nakon sastanka s ministrom vanjskih poslova Miomirom Žužulom, "duboko žaljenje i ispriku" za sva ratna razaranja u Hrvatskoj u kojima su početkom 90-ih godina sudjelovali crnogorski vojnici i časnici.
Želeći, kako je rekao, apostrofirati razvoj dobrosusjedskih i prijateljskih odnosa s Hrvatskom, Vlahović je istaknuo da je jedna od osnova tog razvoja "odmak od one prakse i dešavanja koje su Crnu Gore dovele u situaciju agresora na Hrvatsku".
Ministar Žužul je rekao da se odnosi između dvije zemlje razvijaju na najbolji mogući način, priznavši da prošlost ponekad opterećuje te odnose.
"Zaključili smo da je vrijeme kada na ovim prostorima trebamo živjeti u sadašnjosti i gledati na budućnost, no to ne znači zaboravljati ili ignorirati sve što se događalo jer ako se pravimo da smo zaboravili onda padamo u opasnost da se pogreške ponavljaju", rekao je šef hrvatske diplomacije.
ZAGREB/SOFIJA
Bugarska, Rumunjska i Hrvatska ostvaruju brži gospodarski napredak od ostalih zemalja u regiji, iako ih očekuje još mnogo posla, izjavio je u utorak u Sofiji direktor za ulaganja OECD-a Declan Murphy, založivši se za porast izravnih stranih ulaganja u područje Balkana kako bi se dostigla razina ulaganja u zemlje srednje Europe.
"Treba udvostručiti, ako ne i utrostručiti izravna strana ulaganja u regiju, kako bi se dostigla razina ulaganja u srednju Europu", rekao je dužnosnik Organizacije za europsku suradnju i razvoj (OECD) u govoru sudionicima 6. Gospodarskog foruma za Jugoistočnu Europu koji se na temu "Gospodarske mogućnosti u zemljama Jugoistočne Europe 2005 i važnost javno-privatnog partnerstva u konkurentnosti gospodarstva" održava u glavnom bugarskom gradu.
Bugarska, Rumunjska i Hrvatska napreduju brže od ostalih zemalja u regiji, ali im ipak predstoji "golem" posao glede usvajanja odgovarajućeg zakonodavstva, postupka registracije tvrtki, kupnje zemljišta i investicijskih pregovora, naglasio je Murphy.
ZAGREB
Hrvatsko ministarstvo vanjskih poslova u utorak navečer poslalo je u Irak potvrdu temeljem koje je realno očekivati da tijelo hrvatskog vozača Dalibora Burazovića u srijedu bude upućeno prema Hrvatskoj, izjavio je za Hinu voditelj radne skupine MVP za događaje u Iraku Vinko Ljubičić.
"Ministarstvo je dobilo obavijest američkog veleposlanstva u Zagrebu da je iračko ministarstvo zdravstva dalo suglasnost (za prebacivanje tijela Dalibora Burazovića do granice s Turskom) i mi smo u Irak odmah uputili potvrdu koja je nužna da bi ga se moglo preuzeti", rekao je Ljubičić u telefonskom razgovoru za Hinu.
Potvrda ministarstva navodi činjenice da su sve relevantne institucije u Iraku dale svoju suglasnost i omogućuje mu da preuzme tijelo i prebaci ga do iračke granice, rekao je Ljubičić. Na temelju nje bi Burazovićevo tijelo iz instituta za sudsku medicinu u Mosulu trebali moći preuzeti hrvatski vozači i prebaciti ga do mjesta Zahoa na iračko-turskoj granici, gdje bi ga, ponovno na temelju iste potvrde, trebao preuzeti osječki pogrebnik Eno Zjakić i krenuti s njim prema Hrvatskoj, rekao je Ljubičić.
BRUXELLES
Glavna tužiteljica Međunarodnog suda za ratne zločine na području bivše Jugoslavije (ICTY) Carla del Ponte posjetit će u srijedu sjedište NATO-a u Bruxellesu, gdje će se obratiti Sjevernoatlantskom vijeću, kojeg čine veleposlanici zemalja članica.
"Glavna tužiteljica obratit će se sutra Sjevernoatlantskom vijeću", rečeno je Hini u NATO-ovu uredu za odnose s javnošću.
Carla del Ponte trebala bi izvijestiti zemlje članice NATO-a o suradnji zemalja bivše Jugoslavije s ICTY-em. NATO je, poput EU-a, kao jedan od uvjeta za ulazak članstvo postavio punu suradnju s Haškim sudom.
Glavna tužiteljica trebala bi se također odvojeno sastati i s glavnim tajnikom NATO-a Jaapom de Hoopom Schefferom.
LONDON/ZAGREB
Bivši jugoslavenski predsjednik Slobodan Milošević, kojem je Žalbeno vijeće Haškog suda (ICTY) vratilo pravo da se brani sam, neće prihvatiti da ga u slučaju bolesti u sudnici zamjenjuje branitelj kako je predviđeno odlukom vijeća, izjavio je u utorak njegov pravni savjetnik.
"Ta odluka još nije stigla do gospodina Miloševića, tako da on još nema komentara. No on će inzistirati da mu se u cijelosti vrate sva oduzeta prava, uključujući i pravo da se ne može voditi nikakav postupak u njegovom odsustvu", izjavio je Miloševićev savjetnik Zdenko Tomanović za britanski Radio BBC.
Žalbeno vijeće jučer je Miloševiću vratilo pravo da se sam zastupa, nominalno potvrdivši branitelje po službenoj dužnosti ali u izmijenjenoj, sporednoj procesnoj ulozi "stand by" branitelja, koji bi trebali ispitivati svjedoke dok je Milošević bolestan.
Kompromisna odluka vijeća treba osigurati nastavak ključnog haškog procesa, koji je blokiran bojkotom svjedoka obrane od rujanskog nametanja branitelja, i njegovo odvijanje u vrijeme kada optuženom bolest bude priječila dolazak u sudnicu.
SARAJEVO
Vlada Nizozemske darovala je milijun eura Međunarodnom povjerenstvu za nestale osobe (ICMP) što će osigurati nastavak napora usmjerenih na otkrivanje sudbine više tisuća nestalih tijekom rata na području bivše Jugoslavije, priopćeno je u utorak iz sjedišta ICMP-ja u Sarajevu. U priopćenju se podsjeća kako je Nizozemska drugi najveći donator ICMP čiji rad također finaniraju brojne druge europske zemlje te Sjedinjene Države.
Voditeljica ureda ICMP u Sarajevu Kathryne Bomberger izjavila je kako će ova donacija osigurati ne samo nastavak procesa identifikacije posmrtnih ostataka pronađenih nakon rata nego i rad s obiteljima nestalih te pomoć vladama zemalja regije u razvijanju vlastite politike i sustava rješavanja problema nestalih.
ICMP su 1996. godine utemeljile države-članice tadašnje skupine G-7 razvijenih zemalja s temeljnom zadaćom pribavljanja informacija o nestalima te pomoći vladama zemalja bivše Jugoslavije da ubrzaju proces ekshumacije i identifikacije posmrtnih ostataka.
WASHINGTON
Dugački redovi birača pred biralištima ukazuju na veliki interes Amerikanaca za izbore na kojima u utorak biraju između republikanskog kandidata predsjednika Georgea W. Busha i demokratskog kandidata senatora Johna Kerryja.
Izlazak na birališta mogao bi biti odlučujući čimbenik, a očekuje se da će biti znatno veći nego 2000. kada je izašlo 106 milijuna glasača, moguće između 118 i 121 milijun birača. Posljednja istraživanja javnoga mnijenja pokazala su da Bush i Kerry vode izjednačenu borbu za Bijelu kuću i da će rezultati izbora ostati do kraja neizvjesni.
WASHINGTON
Dok Amerikanci glasuju u utorak na predsjedničkim izborima zabilježeni su već i prvi problemi. U saveznoj državi Iowa, Michigan i Minnesota izborni dužnosnici su uložili žalbu zbog remećenja izbora protiv skupine MoveOn.org koja naginje demokratima.
U gradu Philadelphiji republikanci su ustvrdili da je na glasačkim strojevima već bilo zabilježeno na tisuće glasova i prije otvaranja biračkih mjesta. Gradski dužnosnici su rekli kako oni koji prigovaraju nisu razumjeli da brojači na strojevima bilježe glasove sa svih do sada održanih izbora i da to nije nikakva nepravilnost.
U New Orleansu na jednom biračkom mjestu su otkazale sva tri stroja za glasovanje i biračima je rečeno da kasnije glasuju. U Južnoj Carolini također je došlo do problema s elektronskim strojevima pa se prešlo na glasovanje glasačkim listićima. Na Floridi, poprištu spornih izbora 2000., u okrugu Volusia otkazala je memorijska kartica na stroju gdje se odvijalo rano glasovanje tako da nije prebrojano 13.000 glasova tako da će proces morati ponoviti, a glasovi naknadno prebrojati.
BRUXELLES
Europska unija namjerava na summitu krajem ovog tjedna uputiti iračkom premijeru Iyadu Allawiju "pozitivan signal" glede svoje odlučnosti u potpori obnovi zemlje, a njegovu će nazočnost na summitu iskoristiti kako bi ga upoznala s namjerom započinjanja pregovora oko prvog trgovinskog sporazuma između EU i Iraka, doznaje se u utorak iz izvora nizozemskog predsjedništva unije.
"Želimo dati pozitivan signal, želimo ohrabriti premijera Allawija", izjavio je Bernard Bot, ministar vanjskih poslova Nizozemske, koja do kraja godine predsjeda EU.
Na summitu bi Allawiju trebalo biti predstavljen skup mjera pomoći posebno usmjerenih na potporu izbornom procesu u Iraku i jačanju tamošnje administracije i policije.
BRUXELLES
Europska unija je u utorak u Bruxellesu izrazila podršku izraelskom planu za povlačenje iz pojasa Gaze, što predstavlja samo prvi korak u rješavanju krize na Bliskom istoku.
"Povlačenje iz pojasa Gaze za nas je samo početak procesa, a ne kraj", rekao je visoki predstavnik EU-a za vanjsku politiku i zajedničku sigurnost Javier Solana.
Ministri vanjskih poslova 25 zemalja članica sastali su se u utorak poslije podne na redovitom mjesečnom sastanku. Sastanak je počeo radnim ručkom na kojem se razgovaralo o Bliskom istoku i Iraku.
Solana je rekao da EU inzistira na provedbi međunarodnog mirovnog plana za Bliski istok, koji treba omogućiti stvaranje palestinske države koja bi miru živjela s Izraelom.
BERLIN
Egipatski predsjednik Hosni Mubarak u utorak je na početku trodnevnog posjeta Berlinu razgovarao s njemačkim predsjednikom Horstom Koehlerom o bliskoistočnim temama i borbi protiv međunarodnog terorizma, rekli su dužnosnici.
Mubarak i Koehler raspravljali su o stanju u Izraelu i palestinskim područjima te Iraku, pojasnili su.
Mubarak bi u srijedu trebao razgovarati i s njemačkim kancelarom Gerhardom Schroederom u Bonnu, gdje će otvoriti izložbu o staroegipatskoj Dolini kraljeva.
BERLIN
Njemački kancelar Gerhard Schroeder je tijekom posjeta makedonskog premijera Harija Kostova Berlinu u utorak savjetovao Skoplju da s Atenom povede razgovor o pitanju imena Makedonije, posebno s obzirom na perspektivu makedonskih stremljenja uključenju u euro-atlantske strukture.
"Pošto je Grčka članica Europske unije i za ulazak u tu zajednicu su potrebni glasovi svih, savjetujem dijalog", dviju zemalja, naglasio je Schroeder na zajedničkoj konferenciji za novinare.
U subotu su u Skoplju grčki i makedonski ministar vanjskih poslova ponovili da su spremni u sklopu UN-a tražiti rješenje spora o imenu Makedonije.