"Slovenija bi (pred arbitražom) mogla dokazati i utemeljiti posebne okolnosti koje govore u korist odustajanja od načela ekvidistancije (pri delimitaciji u Piranskom zaljevu prema konvenciji UN-a o pravu mora, UNCLOS). Mislim da bi i arbitražom Slovenija dobila veći dio Piranskom zaljeva. No, vrlo je nejasno, što bi se dogodilo s koridorom do međunarodnog mora, što je povezano s priznavanjem isključivog gospodarskog pojasa", rekao je Gerbec za "Delo" od subote komentirajući što bi Slovenija mogla dobiti arbitražom u odnosu na rješenja koja su se spominjala u tzv. parafiranom sporazumu Drnovšek-Račan iz 2001. godine.
Gerbec navodi da postoje i slučajevi u kojima su arbitražom nekim obalnim državama priznati koridori do međunarodnih voda, a dodaje da bi kompromisno rješenje s Hrvatskom moglo biti i "kondominij (suupravljanje Piranskim zaljevom), te "zajedničko izvođenje suverenosti nad koridorom, odnosno zajedničko upravljanje morem od slovenskog do međunarodnog mora".
Takav slučaj postoji u zaljevu Fonseca u južnoj Americi u kojemu Nikaragva, Honduras i Salvador imaju zajedničko teritorijalno more i zajedničke gospodarske zone, tvrdi Gerbec i dodaje da bi takvo rješenje "bilo sasvim realno uz ulazak Hrvatske u Europsku uniju".
"Delo" dodaje da je kondominij u Piranskom zaljevu kao jedno od mogućih rješenja Sloveniji nudila Hrvatska prvih godina nakon osamostaljenja dviju država. Tadašnji slovenski ministar vanjskih poslova Dimitrij Rupel bio je prema njemu vrlo rezerviran, rekavši da bi Slovenija zajedničkim upravljanjem Piranskim zaljevom "ostala na istom.