Na početku rubrike "Rasprave i članci" časopis objavljuje raspravu Ivana Bubala "Zaljubljenik u metafiziku", u povodu 200. obljetnice Kantove smrti (1724.-1804.).
Sam Kant, kako podsjeća Bubalo, u jednom je spisu zapisao kako mu je "sudbina da bude zaljubljen u metafiziku".
"Naša kultura, 200 godina nakon smrti koenigsberškoga mudraca, sve se više razumije kao postmetafizička", ističe Bubalo. Navodi kako je Kant tvrdio "da će čovjekov duh jedanput posve napustiti metafizička istraživanja, jednako je tako malo za očekivati, kao i da ćemo mi, kako ne bismo uvijek udisali nečisti zrak, jedanput radije sasvim prekinuti disanje".
Po Bubalovim riječima, ako bi čovjek prestao biti određen tom Kantovom "potrebom uma", došao bi u pitanje i sam čovjek kakvog dosad poznajemo, koji se uvijek na ovaj ili onaj način bavio metafizikom.
U rubrici "Pogledi" slovenski književnik i akademik, vrstan poznavatelj i promicatelj hrvatske poezije Ciril Zlobec piše o poeziji Mile Pešorde.
Po Zlobecovoj ocjeni Pešorda je sigurno jedan od "najprofiliranijih pjesničkih osobnosti suvremene hrvatske poezije svoje generacije, osjetljiv glasnik svoga doba, pjesnik moderan jezikom i odnosom spram ljudske tvari".
"Za njegovu poeziju mogli bismo tvrditi da je upravo tamo gdje se odaziva na naše vrijeme, angažirana, ali ta angažiranost uvijek ostaje na najvišoj etičkoj razini", ističe Zlobec, napominjući kako je Pešorda svojim "unutarnjim etičkim nabojem sav otvoren dijalogu s čitateljima".
Zlobec napominje kako se u Pešordinoj poeziji prepliću ispovijed, raspoloženje, filozofska refleksija i visok moralni stav.
"Usprkos često tragičnim tonovima iz nje se vije pozitivan odnos prema životu", napominje dodajući kako je to suvremena poezija u punom značenju riječi. "Čist, nepotkupljiv umjetnički i ljudski glas", dodaje.
Zlobecov tekst "Jedinstvo u mnogoglasju. O poeziji Mile Pešorde" objavljen je kao pogovor dvojezičnoj antologiji pjesama Mile Pešorde koju je objavila koparska Založba Lipa.
Hrvatski pjesnik, prevoditelj i nakladnik Mile Pešorda (1950.) autor je antologijskih pjesama prevedenih na dvadesetak jezika. U uglednom pariškom časopisu "Europe" (2002.) uvršten je među 12 izabranih hrvatskih pjesnika.
U rubrici "Rasprave i članci" časopis, uz ine, objavljuje tekst Bože Lujića "Ivan Krstitelj i Isus. Doba staroga i novoga čovjeka", Ante Popovića "Govor na Gori u suvremenom židovstvu", Piotra Žureka "Bosanski franjevci u politici Hotela Lambert (1843.-1847.)".
U rubrici "Pogledi" objavljen je i tekst Željka Ivankovića "Dramska fantastika Bosanske trilogije", uz 100. obljetnicu rođenja Nikole Šopa, Abdulaha Šarčevića "Kritičko mišljenje, tumačenje nasilja u filozofiji, fra Mile Babić o nasilju idola" i td.