BRUXELLES
Belgija je u utorak u Bruxellesu izrazila spremnost da pomogne Hrvatskoj u približavanju Europskoj uniji i u pristupnim pregovorima. "Vjerujem da je vrlo važno za Europu da integrira Hrvatsku stoga Belgija želi koliko je god moguće pomoći Hrvatskoj", rekao je državni tajnik za europska pitanja u belgijskom ministarstvu vanjskih poslova Didier Donfut nakon razgovora s hrvatskom ministricom europskih integracija Kolindom Grabar Kitarović. Donfut i Grabar Kitarović razgovorali su o oblicima suradnje i pomoći Hrvatskoj u pregovorima s EU--o o punopravnom članstvu. Hrvatska je ministrica kazala da je izaslanstvo predalo belgijskoj strani dokument s potrebama Hrvatske za pomoć te izvijestila o područjima koja bi mogla biti problematična u procesu pregovaranja. Belgijska strana voljna je pomoći kroz program TAIEX (Ured za tehničku pomoć i razmjenu informacija). Taj ured Europske komisije pruža pomoć zemljama kandidatima na području usklađivanja nacionalnog zakonodavstva s pravnom stečevinom EU-a kroz savjetodavnu pomoć, obuku, pomoć pri pripremi baza podataka koje podržavaju proces usklađivanja nacionalnih zakonodavstava, te pri prevođenju.
ZAGREB
Ministri unutarnjih poslova Hrvatske i Belgije potpisali su u utorak u Zagrebu sporazum o policijskoj suradnji dviju zemalja, kojim je postavljen pravni okvir za suradnju na brojnim područjima u nadležnosti policije. Borba protiv ilegalnih migracija, trgovine ljudima, organiziranog kriminala i terorizma ključna su područja suradnje iz ugovora kojeg su potpisali ministri Marijan Mlinarić i Patrick Dewael. Njime je dogovorena međusobna izmjena podataka, osiguravanje stručne i znanstvene pomoći, profesionalno usavršavanje policijskih službenika i suradnja u programima zaštite svjedoka te druge mjere koje bi trebale pomoći hrvatskoj policiji u usvajanju standarda policije Europske unije. Ministar Dewael rekao je da Belgija iznimno cijeni napore koje Hrvatska čini kao zemlja kandidat za članstvo u EU-u. "Hrvatska će kao članica Unije biti na vanjskim granicama EU-a, što podrazumjeva primjenu Schengenskog režima", rekao je Dewael, dodavši da je njegova vlada spremna prenijeti Hrvatskoj svoje najkorisnije spoznaje i iskustva.
ZAGREB
Ulazak Hrvatske u Europsku uniju velikim će dijelom biti i zasluga Italije, rekao je hrvatski predsjednik Stjepan Mesić za službenog posjeta Riminiju i San Marinu, piše tršćanski Il Piccolo u utorak. "Rim glede europskih težnji Hrvatske obavlja odličan posao lobiranja i ponudio nam je svu pomoć koju smo mogli očekivati", ocijenio je Mesić, prenosi list. Mesić se, piše list, osvrnuo i na izjave koje je dopredsjednik talijanske vlade Gianfranco Fini navodno dao "Slobodnoj Dalmaciji". Pritom je ocijenio da bi bilo bolje da se, premda se odnosi Rima i Zagreba razvijaju na najbolji mogući način, zbivanja u vezi Finijevih izjava o manjinama "nisu dogodila". "U prošlosti je zasigurno bilo teških trenutaka no govoriti o tim stvarima iz prošlosti nije dobro. To su stvari koje ne pomažu rješavanju današnjih problema. Svatko može naknadno objasniti ono što je u stvarnosti želio reći, no to je stvar koja se nije trebala dogoditi. To su stvari koje, umjesto da nas vode naprijed, riskiraju vući nas natrag", rekao je Mesić.
ZAGREB
Sjedinjene Države su hrvatskom Ministarstvu obrane isporučile 100 taktičkih VHF radio stanica u okviru američkog programa prodaje vojne opreme, priopćilo je u utorak američko veleposlanstvo. Riječ je o prvoj pošiljci od ukupno 626 radio stanica za Hrvatsku vojsku, dodaje se u priopćenju. Isti izvor navodi da su radio stanice kupljene dotacijom američkog Programa za strano vojno financiranje (FMF), vrijedne 12,4 milijuna dolara. Ovom pomoći bi Hrvatske oružane snage trebale osuvremeniti taktičke komunikacijske sustave, što je jedan od ključnih ciljeva programa Partnerstvo za mir (PfP). Radio stanice su kupljene novčanom pomoći odobrenom prije suspendiranja programa FMF u srpnju 2003. godine, pojašnjava se u priopćenju. Od pristupa Hrvatske PfP-u, američka je vlada Ministarstvu obrane, u cilju moderniziranja opreme Hrvatske vojske, odobrila donacije vrijedne blizu 19 milijuna dolara.
BEČ
Austrijska savezna gospodarska komora podupire pristup Hrvatske u EU zajedno s Bugarskom i Rumunjskom, rekao je njezin predsjednik Christoph Leitl na konferenciji za novinstvo u utorak u Beču koju je održao zajedno s ministrom gospodarstva, rada i poduzetništva Brankom Vukelićem na gospodarskoj manifestaciji "Hrvatski dan".
Leitl je jako zadovoljan odličnim bilateralnim gospodarskim odnosima i nada se unapređenju suradnje u turizmu. Austrijski ulagači imaju šanse ulagati u hrvatski financijski sektor, građevinarstvo, isporuku građevinskog materijala, usluge zaštite čovjekova okoliša, telekomunikacije, malo i srednje poduzetništvo, medije i slično, rekao je Leitl. Od 10 milijardi američkih dolara stranih ulaganja u Hrvatskoj, 30 posto dolazi iz Austrije što tu zemlju svrstava na prvo mjesto među izravnim stranim investitorima. Austrija i Hrvatska imaju iznimne odnose bez otvorenih pitanja, a robna razmjena bi do kraja ove godine mogla dostići do dvije milijarde eura, rekao je ministar Vukelić. "Hrvatski dan" organizirali su austrijska i Hrvatska gospodarska komora u suradnji s Veleposlanstvom RH u Beču, a na skupu je sudjelovalo oko 150 austrijskih i hrvatskih gospodarstvenika.
ZAGREB
Francis Bellanger, francuski veleposlanik u Hrvatskoj, uručio je u ponedjeljak francuski orden "Viteza umjetnosti i pisma", koji za posebne zasluge u promicanju francuske kulture dodjeljuje ministarstvo kulture Republike Francuske, Naimi Balić, Berislavu Šipušu, Zdenki Weber i Claudeu Veronu. Prema priopćenju, veleposlanik Bellanger naglasio je da sve zaslužne za francusku odluku o uručenju ovog uglednog ordena prvenstveno povezuje glazba. Visoko priznanje odano im je za njihove dugogodišnje doprinose na području hrvatsko-francuske suradnje i promoviranju francuske umjetnosti i kulture u Hrvatskoj i hrvatske u Francuskoj, kaže se u priopćenju.
ZAGREB
Hrvatski predsjednik Stjepan Mesić primio je u utorak predsjednika Odbora za europske poslove Zastupničkog doma Češke Republike Pavela Svobodu s kojim je razgovarao o pitanju euroatlantskih integracija, priopćio je u utorak Ured predsjednika. Predsjednik Mesić rekao je kako Hrvatska dobro napreduje na putu prema euroatlantskim integracijama, naglasivši kako joj je Češka jedan od gospodarskih i demokratskih uzora na tom putu, a Svoboda je istaknuo kako je Češka spremna svojim iskustvima i savjetima pomoći Hrvatskoj na njenom putu u Europsku uniju.
ISLAMABAD
Pomoćnica američkog državnog tajnika za južnu Aziju Christina Rocca sastala se u utorak s pakistanskim predsjednikom Pervezom Musharrafom s kojim je razgovarala o suradnji na području borbe protiv terorizma, priopćili su dužnosnici. Analitičari međutim ocjenjuju da je stvarni razlog posjeta izvršiti dodatni pritisak na Islamabad radi hvatanja visokopozicioniranih dužnosnika al-Qaide uoči američkih izbora. Službeni Islamabad priopćio je da se "na sastanku Rocce i Musharrafa pretreslo niz tema, uključujući pakistansko-američke odnose, te regionalna i međunarodna pitanja od zajedničkog interesa".
MOSKVA
Ruske snage sigurnosti pronašle su dva kontejnera s visoko radioaktivnim materijalom na odlagalištu krupnog otpada u središnjoj Rusiji, javlja u utorak agencija Interfax. Razina zračenja na mjestu gdje su pronađeni kontejneri s uranom-238, u gradu Sratov na Volgi, 358 puta je veća od normalne, dodaje Interfax. Dužnosnici zaduženi za nuklearnu energiju u Moskvi nisu komentirali slučaj. Osiromašeni uran, koji sadrži uran-238, može se teoretski koristiti za izradu nuklearnih "prljavih bombi". Uran-238 je vrlo gust i otrovan materijal koji se koristi za streljivo i oklopna vozila.
BRUXELLES
Predsjednik novog saziva Europske komisije Jose Manuel Barroso "razmišlja o mjerama" kojima bi mogao odgovoriti na kritike nekih euro-zastupnika na račun određenih članova Komisije, posebice Talijana Rocca Buttiglionea, koji bi trebao obnašati dužnost povjerenika za pravosuđe, slobodu i sigurnost, javljaju u utorak agencije Reuters i France Presse pozivajući se na službene izvore u Bruxellesu. Socijalist Martin Schulz novinarima je nakon sastanka s Barrosom rekao da je novi predsjednik Komisije iznio "nove elemente" za rješavanje krize, dva dana prije njegovog predviđenog sastanka sa svim parlamentarnim čelnicima. Odbio je iznijeti pojedinosti, no dao je naslutiti da bi rješenje moglo obuhvaćati neke promjene u Buttiglioneovoj ulozi i odgovornostima koje će dobiti. Osim Buttiglionea, kritike euro-zastupnika dobio je mađarski socijalist Laszlo Kovacs, kandidat za mjesto povjerenika za energiju, Dankinja Mariann Fischer Boel za poljoprivredu, Neelie Kroes iz Nizozemske za tržišno natjecanje i Ingrida Udre iz Latvije za poreze.
PRIŠTINA
Civilni upravitelj UN na Kosovu Soren Jessen Petersen pozvao je u utorak kosovske Srbe, što su u utorak prenijeli svi kosovski elektronski i tiskovni mediji, da iziđu na parlamentarne izbore koji će se održati u subotu na Kosovu. Petersen u poruci ističe kako je izlazak na izbore prije svega u njihovom interesu, ali i u interesu Kosova dodajući kako sudjelovanje Srba u institucionalnom političkom životu Kosova znači i priliku da se bore za svoje interese i prava. Petersen ističe da su UNMIK i KFOR spremni osigurati svim građanima s pravom glasa uvjete da mogu mirno i sigurno obaviti svoju demokratsku dužnost. Ova poruka uslijedila je nakon što je tzv. antiizborni stožer Srpskog nacionalnog vijeća i Zajednice srpskih općina Kosova pozvao kosovske Srbe da ne prihvate poziv predsjednika Srbije Borisa Tadića, koji je pozvao Srbe da izađu na kosovske izbore.
PRIŠTINA
Policija UNMIK-a i KFOR priopćili su u utorak kako očekuju da će parlamentarni izbori na Kosovu u subotu proteći u mirnoj atmosferi te da nema indikacija o mogućim neredima, dodajući da je KFOR pojačan s dodatnim snagama od 2.000 ljudi. "Do sada nemamo nikakve indikacije o neredima i nadamo se da će vladati mirna situacija", izjavio je u Prištini voditelj za informiranje KFOR-a Ive Karmavon. Unatoč tome KFOR je pojačan s 2000 dodatnih vojnika NATO-a, koji su stigli na Kosovo i tu borave tijekom izborne kampanje i samih izbora, rekao je Karmavon. Prema njegovim riječima, KFOR će subotu, na dan izbora, raditi zajedno s policijom UNMIK-a i kosovskom policijskom službom. Policija će biti prva koja će intervenirati u slučaju incidenata, rekao je Karmavon.
JERUZALEM
Židovski doseljenici kojima prijeti evakuacija iz pojasa Gaze dobit će rok do srpnja iduće godine, a svi koji se budu opirali bit će otjerani silom do rujna, rekao je u utorak glavni autor plana povlačenja izraelskoga premijera Ariela Sharona. Giora Eiland, vodeći Sharonov savjetnik za sigurnost rekao je za izraelski radio da vlada još mora odobriti precizne rokove. No izrazio je nadu da će doseljenici koji su spremni dobrovoljno otići uskoro početi primati predujmove. Prema njegovim riječima, zakoni koji će omogućiti preseljenje moraju biti odobreni do 1. ožujka. Sharona čeka teška borba do toga datuma jer se desničari protive planu povlačenja s okupiranih teritorija.
ZAGREB/BRUXELLES
Europska unija pridružila se u utorak međunarodnim kritikama referenduma provedenog u nedjelju u Bjelorusiji, tvrdeći da on nije bio pošteno proveden, piše Reuters. Zapadni promatrači rekli su da je referendum kojim je bjeloruski predsjednik Aleksandar Lukašenko želio ukinuti ustavnu odredbu o maksimalno dva predsjednička mandata, održan zajedno s parlamentarnim izborima, bio daleko od međunarodnih standarda. Glasovanje je dovelo do uličnih prosvjeda u Minsku i kritika Washingtona. "Međunarodni promatrači i drugi primijetili su ozbiljan broj nedostataka. Iskreno, ovi izbori daleko su od slobodnih i poštenih", rekao je u priopćenju Visoki predstavnik EU za vanjsku i sigurnosnu politiku Javier Solana. Kako ocjenjuju međunarodni analitičari koje navodi agencija France presse, Bjelorusiji će ovaj referendum, iz kojega Lukašenko izlazi ojačan, donijeti daljnju izolaciju u Europi.
PARIZ
Novi val antisemitizma u Francuskoj predstavlja "radikalnu prijetnju" opstanku demokracije, tvrdi se u izvješću Jean-Christophea Ruffina, objavljenom u utorak. Izvješće, izrađeno na zahtjev ministra unutarnjih poslova Dominiquea de Villepina, upozorava kako su "prijetnje i nasilje nad francuskim Židovima nova, očita i krajnje zabrinjavajuća društvena činjenica". Ruffin u izvješću zahtijeva da objavljeni podaci o antisemitskim djelima budu "jasniji i transparentniji", kako bi se "specifična ozbiljnost stanja u Francuskoj" mogla usporediti s drugim zemljama. Također je pozvao na jače uključivanje pravosuđa u borbu protiv antisemitizma u školama, stvaranje nacionalnog opservatorija antisemitizma i sustavnije praćenje medija i školskih udžbenika.