Cijena barela nafte na američkom tržištu dosegnula je novi rekord od 55,33 dolara, 40 centi više nego u petak, odnosno 68 posto više u odnosu na početak godine. Cijena lož-ulja u SAD-u rekordnih je 1,56 dolara po galonu, dok je cijena barela nafte marke Brent u Londonu također povijesno najviših 50,40 dolara, poskupjevši za 47 centi.
Time je nastavljen nesmiljen rast cijena, usprkos određenim naznakama da visoki energetski troškovi počinju usporavati gospodarski rast, koji je pridonio ovogodišnjem povećanju cijena nafte za više od 20 dolara.
"Trenutno smo u fazi u kojoj cijene podižu kratkoročni faktori kojima se tržište bavilo u proteklih nekoliko mjeseci", kazao je Daniel Hynes, analitičar za industriju u ANZ Bank u Melbourneu. "Budu li ionako visoke cijene i dalje rasle, to će zasigurno negativno utjecati na rast BDP-a", naglasio je Hynes.
Guverner američke središnje banke U.S. Federal Reserve Alan Greenspan kazao je u petak da su visoke cijene već smanjile američki BDP za 0,75 posto. "Do sada je porast cijene uvezene nafte, a riječ je u osnovi o porezu za američke građane, dosegnuo oko 0,75 posto BDP-a", kazao je Greenspan. "Rizik u vidu ozbiljnijih negativnih posljedica bit će pojačan u slučaju osjetnijeg povećanja cijena nafte", dodao je guverner američke središnje banke.
Najnoviji porast cijene barela nafte, koji je od rujna poskupio gotovo 12 dolara, rezultat je zastoja u eksploataciji nafte u Meksičkom zaljevu nakon oštećivanja naftovoda i platformi tijekom naleta uragana Ivan. Proizvodnja nafte u Meksičkom zaljevu trenutno iznosi 73 posto od uobičajenih 1,7 milijuna barela nafte dnevno, a očekuje se da će neka polja ostati zatvorena i početkom sljedeće godine.
Niža proizvodnja ograničila je mogućnosti rafinerija da povećanju zalihe lož-ulja u SAD-u, koje iznose 50 milijuna barela, 10 posto manje od prošlogodišnjih.